“Operacija Oluja u politikama sećanja u Hrvatskoj i Srbiji 25 godina kasnije”
Debata u organizaciji REKOM-a i Fonda za humanitarno pravo o tome kako Hrvatska i Srbija, posle 25 godina, oblikuju sećanja na vojno-policijsku operaciju „Oluja“.
Debata u organizaciji REKOM-a i Fonda za humanitarno pravo o tome kako Hrvatska i Srbija, posle 25 godina, oblikuju sećanja na vojno-policijsku operaciju „Oluja“.
Na 25. godišnjicu operacije ’Oluja’, Branka Vierda i Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava, u emisiji Novi dan TV N1 iz Beograda podržali su odluku Vlade Hrvatske da potpredsednik Boris Milošević prisustvuje državnoj proslavi u Kninu, i najavljenu posetu ministra Toma Medveda selu Grubori.
Diskusija o operaciji 'Oluja' 1995. godine u politikama sećanja u Hrvatskoj i Srbiji danas. Razgovaraju Vjeran Pavlaković, Univerzitet u Rijeci, i Sven Milekić, Univerzitet Mynoth, Irska. Razgovor vodi Jelena Đureinović, Fond za humanitarno pravo.
Učesnici debate pod nazivom „Oluja u kulturi sjećanja“ ukazali su na to se u regionu i dalje takmiče zvanične verzije događaja u ratovima tokom devedesetih godina s potrebom da sve žrtve budu priznate.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da će potpredsednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević učestvovati na obeležavanju godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja“ 05.08.2020. u Kninu.
Državne komemoracije događaja iz ratova devedesetih godina na području bivše Jugoslavije počele su u Srbiji tek nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke, posebno od 2014. godine kada je Aleksandar Vučić postao premijer.
Uoči 25. obljetnice "Oluje" trenutak je za razgovor o interpretacijama Oluje u kulturi sjećanja i politikama povijesti. Debata "Oluja u kulturi sjećanja" - petak, 31.07.2020. godine, u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, Perkovčeva ulica 2, s početkom u 11:00 sati.
Inicijativa mladih za ljudska prava poručuje predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću da treba javno govori o kršenju ljudskih prava tokom operacije Oluja 1995, podstakne osnivanje Regionalne komisije - REKOM, i da oduzme odlikovanja osuđenim ratnim zločincima.
U izveštaju „Demokratizacija tranzicione pravde na Kosovu“, objavljenom 16.07.2020. godine, naglašava se da Kosovo mora da se fokusira na stvaranje i sprovođenje sveobuhvatne strategije vezane za nasleđe proizašlo iz rata 1998-1999. godine.
Obeležavanje 25 godina od genocida u Srebrenici proteklo je s nešto skromnijim brojem prisutnih na u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, zbog koronavirusa. REKOM Mreža pomirenja je proučila izveštavanje medija vezano za 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.
Emisija Federalne Televizije „25 godina od genocida u Srebrenici“ postavila je 11.07.2020. pitanja o razlozima za negiranje genocida i mogućim zakonskim rešenjima kojima bi se obezbedilo poštovanje presuda za ratne zločine. Pod sloganom „Ubijanje ubijenih“, emisija je postavila pitanja o tome zašto neke politike i političari ni četvrt veka posle genocida ne žele da se suoče sa istinom?
Zašto nijedna vlast u Srbiji nije spremna na korak priznanja genocida? Nataša Kandić za AlJazeera Balkans kaže da je Srbija tome bila najbliža 2005. godine.
This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.