REKOM mreža pomirenja

Proces REKOM započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u maju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicionu pravdu, koji su organizovali Fond za humanitarno pravo (Srbija), Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH) i Documenta (Hrvatska). Učesnici, predstavnici nevladinih organizacija i udruženja porodica nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću.

Koalicija za REKOM je u periodu od maja 2006. do 26. 3. 2011. godine organizovala sveobuhvatnu društvenu debatu (konsultativni proces) o mandatu REKOM-a. U njoj je učestvovalo 6700 predstavnika i predstavnica civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, porodice žrtava i nestalih, izbeglice, veterane/branitelje, logoraše, pravnike i pravnice, umetnike i umetnice, pisce i spisateljice, novinare i novinarke i druge ugledne pojedince i pojedinke. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam međunarodnih foruma za tranzicionu pravdu. Izneti stavovi pretočeni su u Predlog Statuta REKOM-a, koji je 26. marta 2011. godine usvojila Skupština Koalicije za REKOM.

Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative REKOM. Ova faza predstavlja prenos Inicijative REKOM sa nivoa civilnog društva na politički nivo – u domen institucija. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u maju i junu 2011. godine organizovala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 555.000 građana iz svih postjugoslovenskih zemalja. Formiran je Tim javnih zagovarača i pokrenuta je akcija REKOM za budućnost. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsednikâ odnosno Predsedništva BiH da imenuju lične izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.

Izaslanici za REKOM predali su 28. 10. 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmene je Koalicija za REKOM bezrezervno podržala na Skupštini, 14. 11. 2014. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u BiH i izabrani novi članovi Predsedništva BiH, a u Hrvatskoj je izabrana nova predsednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsednici Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije i bošnjački član Predsedništva BiH. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u maju 2017. godine, 50.000 građana Sarajeva, Banjaluke, Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsedavajućeg samitu u Trstu, 12. 7. 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u Londonu,  koji će se održati10. 7. 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala premijere Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih.

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.