REKOM mreža pomirenja

specijalizovani sud

20.01.2021.

Razgovarajmo: Stavljanje “Specijalnog suda” u kontekst

Nataša Kandić, Selim Selimi, Specijalizovani sud Kosova

Formiran odlukom Skupštine Kosova 2015. godine, i to nakon što su međunarodne istrage dugi niz godina vršene posredstvom Vijeća Evrope i Evropske unije, Specijalizovani sud Kosova je 2020. godine napokon podigao prve optužnice. Među optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti našli su se čelnici OVK-a kao sada već bivši predsjednik Kosova, Hashim Thaçi, te visokopozicionirani političari Kadri Veseli, Jakup Krasniqi, Rexhep Selimi i Salih Mustafa.

 

Nakon UNMIK-a, ICTY-ja i EULEX-a, Specijalizovani sud je četvrta po redu institucija ovlaštena za provedbu istraga u vezi s navodima o ratnim zločinima počinjenim u toku rata na Kosovu 1999. godine. Ipak, još od kada je osnovan pod ogromnim pritiskom SAD-a i EU, ovaj pravosudni mehanizam uzrokuje podjele među kosovskim Albancima/kama.

Mnogi na formiranje ovog pravosudnog organa gledaju kao na pokušaj blaćenja pravednog rata koji je OVK vodio protiv represivnog srbijanskog režima 90-ih godina. Prema njihovom viđenju, Specijalizovani sud je nepravedan jer je “etničkog” karaktera, pri čemu je sporno to što je nadležnost Suda — kada se radi o procesuiranju teških zločina počinjenih u periodu između 1998. i 2000. godine — eksplicitno zasnovana na provođenju istraga vezanih za konkretne navode o zločinima koje su navodno počinili pripadnici OVK.

Drugi u radu Specijalizovanog suda vide priliku da se provedu sudske mjere tranzicijske pravde te shodno tome pred lice pravde izvedu počinitelji ratnih zločina čije su žrtve brojne osobe iz različitih etničkih grupa.

Vodeće ličnosti s kosovske političke scene sada su na optuženičkoj klupi u Hagu, ali s obzirom na to da će u predstojećim godinama njihova suđenja vjerovatno biti udarna tema u medijima, važno je ponovo sagledati cijelu situaciju. Zašto je Specijalizovani sud podigao toliko prašine? Koje će daljnje posljedice za sobom povući na domaćoj političkoj sceni? Kakve implikacije će to imati za međunarodnu reputaciju Kosova? Kako će utjecati na aktualne pregovore Kosova i Srbije? I šta će sve to značiti za život prosječnog/e građanina/ke Kosova?

Kako bismo pokrenuli diskusiju o ovoj temi, u goste smo pozvali istaknute ličnosti koje će s nama razmijeniti svoja mišljenja i iskustvo:

– Selim Selimi, ministar pravde Republike Kosovo;

– Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Moderatorica diskusije bit će glavna i odgovorna urednica K2.0 Besa Luci.

 

Diskusija će zbog pandemije biti organizovana putem interneta. Prijevod na engleski i srpski jezik bit će blagovremeno osiguran — pošaljite nam poruku s naznakom za koji jezik vam je potreban prijevod, a mi ćemo se pobrinuti za sve ostalo.

Diskusiju možete pratiti na Facebook stranici Kosovo 2.0.