
28.03.2016.
Obeležena godišnjica masovnog ubistva u Suvoj Reci na Kosovu
Memorijalizacija, Ratni zločiniProtestna šetnja do masovne grobnice u Batajnici
Na 17. godišnjicu ubistva 48 kosovskih Albanaca u Suvoj Reci, aktivisti nevladinih organizacija su izašli na protestnu šetnju od centra Beograda do Batajnice, gde su 2001. godine tela pronađena.
Ivana Nikolić, BIRN, Beograd
![]() |
Aktivisti su nosili transparent na kojem je pisalo: “Premladi da se sećamo, odlučni da nikada ne zaboravimo”. Foto: BIRN |
Oko 30 aktivista nevladinih organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (IMLJP) i pokret Moja inicijativa, okupilo se u subotu u centru Beograda i prošetalo do masovne grobnice u Batajnici, obeležavajući na taj način godišnjicu masakra koji su izvršile srpske snage tokom rata na Kosovu.
Cilj je bio da se pokaže da se masovna grobnica u centru za obuku policije u Batajnici, u kojoj su bili posmrtni ostaci oko 700 kosovskih Albanaca, među kojima su bile i žrtve iz Suve Reke, “nalazi na pešačkoj udaljenosti od Trga republike u Beogradu”, rekla je za BIRN Jovana Prusina iz IMLJP.
“To je nešto što se ne zna i o čemu se ne govori (u Srbiji)”, rekla je Prusina.
Srpske snage su 26. marta 1999. godine ubile 48 stanovnika Suve Reke, Kosovo.
Od nih su 46 bili članovi porodice Beriša; 14 ih je bilo mlađe od 15 godina, među kojima 2 bebe, kao i jedna trudnica i jedna starija žena.
Dve žene i jedno dete su preživeli masakr.
Neki od muškaraca su ubijeni, a ostali su zaključani u jednu piceriju, na koju su potom bačene ručne bombe.
Onima koji su pokazivali znakove života pucano je u glavu, a potom su transportovani u masovnu grobnicu na Kosovu, gde su prvobitno bačeni.
Tela su kasnije sa Kosova prebačena u centar za obuku policije u Batajnici, u nastojanju srpskih snaga da prikriju ubistva.
![]() |
Policija je obezbeđivala protestnu šetnju. Foto: BIRN. |
Prusina je istakla da je drugi razlog za protestnu šetnju “rehabilitacija ratnih zločinaca koja se sada dešava u Srbiji”.
“Ratni zločinci se sada proglašavaju herojima. Imate slučaj (generala Vladimira) Lazarevića, koji je osuđeni ratni zločinac i koji je nakon odsluživanja kazne (za ratne zločine na Kosovu) dočekan kao heroj“, rekla je ona.
Radojko Repanović, bivši komandir policijske stanice Suva Reka, i policajac Slađan Čukarić osuđeni su na po 20 godina zatvora zbog učešća u zločinu. Policajac Miroslav Petković i pripadnik Državne bezbednosti Milorad Nišavić dobili su kazne od 13 i 15 godina zatvora.
Haški tribunal je takođe osudio šest visokih zvaničnika Beograda za ubistva u Suvoj Reci.
Iz masovnih grobnica u Batajnici ekshumirani su posmrtni ostaci ukupno 744 kosovska Albanca.
Masovne grobnice sa telima kosovskih Albanaca ubijenih tokom rata pronađeni su na još tri lokacije u Srbiji – na jezeru Perućac, u policijskom centru u Petrovom Selu i kamenolomu Rudnica u blizini Raške.
Međutim, do sada u Srbiji niko nije procesuiran za operaciju uklanjanja tela.
Samo je bivši načelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Vlastimir Đorđević, pred Haškim tribunalom, među drugim zločinima izvršenim krajem rata 1990-ih, osuđen i za transport tela sa Kosova u Srbiju.