REKOM mreža pomirenja

05

21.05.2015.

REKOM se bori s političarima, medijima i gospodarskom krizom

Hrvatska, REKOM, YIHR

16

 

U sklopu konferencije „Region kakav treba da bude: Unapređenje regionalne saradnje mladih“, organizirane 19. svibnja/maja 2015. od strane Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije, Inicijativu REKOM je predstavljao član regionalnog tima Koalicije za REKOM, Sven Milekić.

Sven Milekić je predstavio kako se Inicijativa za REKOM, u svojem procesu prelaska s civilne na političku razinu, suočavala s mnogim problemima. Milekić je naglasio kako problema koji su prethodnih godina otežavali (i još uvijek otežvaju) realizaciju jedne ovakve inicijative ima mnogo, ali je izdvojio, po njegovom sudu, četiri glavna problema.

Prvi je problem je politička vlast u svim zemljama, pritom je svejedno je li riječ o državnim institucijama ili političkim strankama. Prema Milekiću, političari jako otežavaju proces svojim nerazumijevanjem i neposvečenošću idejama REKOM-a. Također, naglasio je kako je s obzirom na sedam suverenih država u regiji, riječ o ukupno 14 važnih političkih izbora (za parlamente i predsjednike) koji se događaju u razdoblju od svakih četiri, pet godina. Naime, u izbornim godinama interes za REKOM od strane političara opada i nitko ne želi takve ideje podržati u izbornoj godini. Pritom je Milekić naglasio da nema prevelikih razlika između stranaka lijevog ili desnog političkog predznaka. Dok se nacionalističke stranke iz ideoloških razloga ne slažu s nekim od ideja REKOM-a, dočim stranke ljevice to ne rade zbog političkog pragmatizma i „straha“ od desnice. Kao primjer, Milekić je naveo bivšeg predsjednika Republike Srbije i predsjednika Demokratske stranke, Borisa Tadića koji je blokirao proces REKOM u Srbiji te sadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske Zorana Milanovića koji je zabranio svojem podmlatku da pomogne u prikupljanju potpisa tijekom kampanje 2011. godine. Što se tiče političara, Milekić vidi veliku šansu u iskorištavanju pritiska koje međunarodna zajednica i EU nameću državama nekadašnje Jugoslavije, ukoliko su zainteresirani za pristupanje EU. Naglasio je kako je veliki napredak postignut i da postoji više nego formalna podrška predsjednika iz regije, međutim problem je u Hrvatskoj što je došlo do smjene predsjednika, dolaskom predsjednice s kojom se treba pregovarati.

Drugi problem su mediji koji često nisu zainteresirani za prenošenje vijesti jer nije riječ o senzacionalističkim vijestima. Također, bitno je da su i neki od tih medija pod snažnom kontrolom političara te su tako samo izvrgnuti svojevrsnoj cenzuri i autocenzuri. Milekić misli da se to može promijeniti onog trenutka kada se političari počnu ponašati odgovorno i kada s njihovim podrškom i REKOM dobije podršku kakve zaslužuje.

Treći problem su mladi u regiji, koji možda ne podržavaju REKOM koliko bi trebali. Riječ je o tome da su mladi najvećim dijelom nezainteresirani za teme poput REKOM-a i generalno svim temama koje ne spadaju u neke okvire površnog sudjelovanja u društvu. Jedan dio mladih, vrlo čvrstih u svojim stavovima podržavaju ideje REKOM-a, dok postoje i mlađe generacije nacionalista koji zatrovani međuetničkom/međunacionalnom mržnjom vide u REKOM-u određenu ugrozu za vlastitu naciju i/ii državu. Mladi se uglavnom više brine oko nekh drugih egzistencijalnih problema.

Četvrti poblem je gospodarska kriza, koja nije sama po sebi problem, nego je više oruđe kojime manipuliraju političari. Gospodarska kriza je često alibi da se ne bi bavilo idejama poput REKOM-a, jer gospodarska kriza spada u društvene probleme prvog ranga. Dok Milekić priznaje da je gospodarska kriza veliki problem, koji muči ljude i tjera ih da drugačije poslože životne prioritete, ali to ne znači da realizacija REKOM-a na nijedan način ugrožava borbu protiv gospodarske krize.

Konferencija je realizirana u okviru projekta “Asocijacija za regionalnu razmenu mladih” koji Inicijativa mladih za ljudska prava sprovodi uz podršku Evropske komisije.