Ljudski gubici 1991-1995 u Hrvatskoj za područje Osječko-baranjske županije

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, REKOM mreža pomirenja i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek održali su u petak 29.12.2021. godine prezentaciju preliminarnih rezultata istraživanja Ljudski gubici 1991-1995 u Hrvatskoj za područje Osječko-baranjske županije. 

Istraživanje ljudskih gubitaka dugogodišnji je program Documente usmeren na dokumentovanje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pružiti faktografska osnova za razumevanje rata u Hrvatskoj. Istraživanje se sastoji od sprovođenja intervjua na terenu, sakupljanja, analize i uporedbe podataka iz izvora različite provenijencije – javno dostupnih popisa, monografija, sudskih optužnica, zapisnika te presuda, različitih uverenja te druge dokumentacije. Istraživanje se sprovodi prema dobro utvrđenoj metodologiji, u saradnji i dijalogu s drugim dokumentacijskim centrima, organizacijama, institucijama te svedocima, te se vodi načelom nepristranošću i uvažavanjem dostojanstva stradalih.  Utvrđivanje podataka o stradalima i nestalima je dokumentarna osnova javnog zalaganja za stvaranje celovitog institucionalnog okvira za civilne žrtve rata, za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira.

Nakon što je u prethodnom razdoblju predstavila podatke za područje zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, a deo podataka objavila, Documenta je pristupila analizi područja Istočne Slavonije. U petak su prikazani preliminarni rezultati istraživanja o stradanjima za Osječko-baranjsku županiju te njoj pripadajuće opštine i gradove, a bilo je reči i o izazovima koji prate istraživanje, o problemima proverljivosti podataka i dostupnosti izvora, te dimenziji pravosudnog procesuiranja ratnih zločina. Na dan prezentacije, podaci su  objavljeni na Mapi žrtava ratova 1991-2001  te u dostupnoj i preglednoj tabličnoj formi.

Prezentaciju je započela Vesna Teršelič, voditeljica Documente podsetivši na veliki doprinos civilnog društva, a naročito Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj i Fonda za humanitarno pravo, prikupljanju relevantnih podataka o poginulima i nestalima. Ona je istakla da su na listi ljudi različitih nacionalnosti i statusa te da su mnogi od njih vode kao nestali i pozvala sve koji imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla doprineti razotkrivanju sudbine osoba sa liste da se jave na broj telefona Documente.

Iskoristila je priliku da najavi da će u sledećem koraku biti predstavljeni podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju.

Nikola Mokrović, voditelj istraživanja predstavio je metodologiju rada i rezultate istraživanja. Podsetio je da se od 2009. godine radi na ovom projektu čiji je cilj da omogući dostupnost podataka o stradalima i nestalima u ratu u Hrvatskoj pomoću jedinstvenog i proverljivog popisa. Identitet  i okolnosti smrti potvrđuju se iz tri nezavisna izvora u koje se ubrajaju: sudska dokumentacija, popisi, fotografije, obdukcijska dokumentacija, lični dokumenti, novinski članci, intervjui sa svedocima…

Za Osječko-baranjsku županiju, objavljeni su podaci o 2119 stradalih i nestalih osoba, među kojima je 729 osoba čiji dosijei nisu kompletni. Fond za humanitarno pravo objavio je još 141 ime građana SRJ poginulih u Osječko-baranjskoj županiji.

Mokrović ističe da iz različitih razloga nije uvek jednostavno sa sigurnošću utvrditi etničku pripadnost stradalih, ali je među njima bilo čak 41% civila.

Pred istraživačima su bili mnogi izazovi u prikupljanju relevantnih informacija: nepotpunost podataka, nedostupnost izvora, nepouzdanost svedočenja, efekat protoka vremena, kao i nedostatak sudski utvrđenih činjenica.

Upravo je o sudskom procesuiranju ratnih zločina govorila Veselinka Kastratović, pravna savetnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek. Po njenom mišljenu, sudski procesi neretko ne prate sve dostupne podatke, pa mnogi ratni zločini nikada ni ne budu procesuirani. Deo problema je i to što pojedinci optuženi za ratne zločine ostaju nedostupni organima Republike Hrvatske. S druge strane, suđenja u odsutnosti imaju demotivišući i razočaravajući efekat na žrtve i njihove porodice. I interesovanje medija za suđenja za ratne zločine opada, što doprinosi tome da se ove teme gube iz fokusa javnosti.

Kastratović ističe da iako je u nadležnosti Županijskog suda u Osijeku veliki broj slučajeva povezanih sa ratnim zločinima, mnogi zločini još uvek nisu istraženi. S obzirom na protok vremena, često se dešava da optuženi umiru pre izricinja presude ili čak podizanja optužnice, što dodatno otežava proces suočavanja s prošlošću.