REKOM mreža pomirenja

_85476472_gettyimages-480382574

11.09.2015.

Prve optužnice u Srbiji za zločin u Srebrenici

Ratni zločini, Srbija, Suđenja za ratne zločine

t_Aljazeera.jpg

 

Bivši pripadnici MUP-a RS-a u Srbiji su optuženi za ratni zločin zbog egzekucija nekoliko stotina Srebreničana

 

srebrenica_studiob_epa_main

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv osam bivših pripadnika Centra za obuku “Jahorina” iz Specijalne brigade Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, zbog postojanja opravdane sumnje da su u Srebrenici počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom.

Optuženi se terete da su u hangaru Kravica 14. jula 1995. godine lišili života više stotina muslimana, precizira se u saopćenju.

Optužnicom su obuhvaćeni Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinić, Aleksandar Dačević, Bora Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović i Vidosav Vasić.

Terete se da su organizovali i učestvovali u egzekuciji kao saizvršioci.

Posmrtni ostaci u masovnim grobnicama

Među žrtvama u hangaru Kravica je do sada identifikovano više od 1.300 civila čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama Glogova 1 i 2 te Ravnice, kao i u više sekundarnih grobnica.


Hangari zadruge u Kravici [Tužilaštvo za ratne zločine Srbije]

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da optužnica pokazuje odnos Srbije prema najvećem ratnom zločinu koji je počinjen u Evropi poslije Drugog svjetskog rata te da nijedna žrtva i nijedan ratni zločinac neće biti zaboravljeni.

“Predmet ‘Srebrenica – Kravica’ je primer izuzetne regionalne saradnje Tužilaštva za ratne zločine i Tužilaštva BiH u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srbije i policijom u BiH”, rekao je Vukčević Tanjugu.

Preživjele žrtve genocida u Srebrenici i članovi porodica žrtava prošle godine prvi put su nesmetano položili cvijeće i vijence u krugu Zemljoradničke zadruge u Kravici, na mjestima gdje su vojne i policijske snage Republike Srpske u julu 1995. godine, prema svjedočenju preživjelih u Haškom tribunalu, ubile između 1.000 i 1.500 dječaka i muškaraca Bošnjaka.

Ranijih godina porodicama žrtava nije bio dozvoljen ulazak u krug Zemljoradničke zadruge u Kravici, to su 2013. godine srebreničke majke uspjele, pri čemu je došlo i do incidenta.

Nakon što su tada naišle na zatvorenu kapiju Zadruge, majke su sa bivšim logorašima formirale “živi zid”, uklonile bodljikavu žicu s kapije i uspjele probiti kordon pripadnika specijalne policije RS-a.

Policajci su pokušali silom spriječiti ulazak u krug Zadruge, a tom prilikom lakše je povrijeđeno nekoliko žena.

Ranije presude

Za pomaganje u genocidu u Kravici ranije su u Bosni i Hercegovini osuđeni Duško Jević i Mendeljev Đurić na 32 i 28 godina zatvora.

Mnogi sudski procesi su u toku, između ostalog, i onaj koji se vodi u Hagu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Prema presudama međunarodnih sudova, u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, koji je izvršila tadašnja Vojska Republike Srpske, u ljeto 1995. godine ubijeno je više od 8.000 ljudi u nekoliko dana.

Brojni posmrtni ostaci ubijenih još nisu nađeni.

Srbija priznaje da je u Srebrenici počinjen ratni zločin, ali ne i genocid.

(Objavljeno na: Al Jazeera i agencije, 10 septembar 2015.)

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.