REKOM mreža pomirenja

t_Novi-list.jpg

18.11.2014.

Novi List: REKOM prerasta u međudržavni projekt

t_Novi-list.jpg

 

 

USVOJEN KONAČAN PRIJEDLOG STATUTA

INICIJATIVA AKTIVISTA ZA LJUDSKA PRAVA IZ REGIJE NA PRAGU USPJEHA

Rekom prerasta u međudržavni projekt

Autor Boris Pavelić

Aktivisti sada očekuju da će predsjednici Hrvatske i Srbije te Predsjedništvo BiH preuzeti nastavak osnivanja Rekoma te ga prenijeti u državna tijela svojih zemalja

Od nevladinog, Rekom prerasta u međudržavni projekt, uvjereni su aktivisti za ljudska prava iz regije, pokretači osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o posljednjim ratovima (REKOM). Nevladina Inicijativa za Rekom, naime, proteklog je vikenda u Beogradu usvojila konačni prijedlog statuta Rekom-a, koji bi, očekuju nevladini aktivisti, predsjednici Hrvatske, Srbije i Predsjedništva BiH trebali prihvatiti i uputiti u institucionalnu proceduru svojih zemalja.

Usvajanjem konačnog prijedloga statuta, nevladina Inicijativa za Rekom završila je svoj dio posla osnivanja te komisije, započet prije nekoliko godina. Aktivisti sada očekuju da će predsjednici Hrvatske i Srbije te Predsjedništvo BiH preuzeti nastavak osnivanja Rekoma, institucionalizirati taj posao, te ga prenijeti u državna tijela svojih država.

Pod vodstvom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i njegove predsjednice Nataše Kandić, velika skupina nevladinih organizacija za ljudska prava iz regije pokrenula je 2011. inicijativu za osnivanjem “Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ”, skraćeno REKOM. Bilo bi to stalno regionalno neovisno tijelo koje bi prikupljalo i istraživalo činjenice ratnim zločinima, s posebnim naglaskom na žrtve te ambicijom da načini cjelovitu i objektivnu sliku o činjenicama.

Polovinom 2011, provedena je regionalna kampanja prikupljanja potpisa građana za potporu Rekomu, u kojoj prikupljeno 550 tisuća potpisa. Nakon toga, predsjednici Hrvatske i Srbije te dva člana Predsjedništva BiH podržali su inicijativu te pravne stručnjake imenovali osobnim izaslanicima za suradnju na izradi konačnog statuta Rekom-a. Nakon što su ti izaslanici u listopadu ove godine dostavili svoje primjedbe, Inicijativa za Rekom u petak je u Beogradu te primjedbe uvrstila u konačni prijedlog statuta Rekom-a. Taj prijedlog, dakle, usuglašen je s izaslanicima predsjednika država pa aktivisti drže da “odražava snažnu političku volju predsjednika i dva člana Predsjedništva BiH da zajednički osnuju Rekom”.

Sada slijedi najosjetljiviji dio posla: deklarativnu potporu Rekom-u, predsjednici Hrvatske i Srbije te Predsjedništvo BiH trebali bi pretočiti u konkretan institucionalni rad na osnivanju komisije. Izbori u BiH te predsjednički izbori u Hrvatskoj ponešto su usporili proces, jer će dva nova člana Predsjedništva BiH morati razmotriti i prihvatiti Rekom, dok u Hrvatskoj tek valja vidjeti tko će biti sljedeći predsjednik. No Inicijativa za Rekom očekuje da će predsjednici i Predsjedništvo BiH, nakon toga zastoja, prijedlog statuta Rekoma preuzeti kao njihov zajednički prijedlog te ga uputiti na razmatranje nacionalnim vladama, koje bi ga trebale proslijediti parlamentima na usvajanje. Očito je, dakle, da neizvjestan posao osnivanja Rekom-a ulazi u najosjetljiviju i najneizvjesniju fazu.

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.