Obilježena godišnjica masakra u Zvorniku

Udruženja žrtava u ponedeljak su obilježila 23. godišnjicu ubistva 438 ljudi u Zvorniku i zatražili da svi počinioci budu izvedeni pred lice pravde.

Više od 190 ljudi ubijeno je 8. juna 1992. godine u Gerinoj klanici, 88 u školi u Drinjači i 160 u školi u Karakaju.

“Zvornik je bio jedno od prvih područja u BiH gdje smo imali masovne zločine [za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine]. Kao porodice ubijenih, želimo da ti zločini budu procesuirani”, rekao je Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik.

“Imali smo neka suđenja u Beogradu, i bila su dva ili tri suđenja za Zvornik, ali to su bili zločini u logorima, a za druge zločine, masovna ubistva, nismo imali nijedno”, rekao je on.

Sud u Beogradu je u tri slučaja osudio sedam ljudi na ukupno 68 godina zatvora za ratne zločine u Zvorniku. Pred specijalnim sudom u Beogradu vodi se još jedan slučaj protiv šest osoba za ratne zločine u selu Skočić kod Zvornika. I pred Sudom BiH je bilo nekoliko suđenja, a optuženi su bili samo obični vojnici i policijaci, za pojedinačne zločine, a ne njihovi komandanti.

“Naročito smo nezadovoljni procesuiranjem ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Zločini u Zvorniku su mrlja za ljudsko dostojanstvo, sa velikim brojem masovnih grobnica i ubijenih, a naše državno tužilaštvo radi vrlo malo”, rekao je Grahić.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, rekao je da se trenutno vodi nekoliko istraga o zločinima koji su se dogodili u Zvorniku i na okolnom području.

“Aktivno radimo na tim istragama i naročito smo zadovoljni saradnjom koju imamo sa našim kolegama iz Srbije, imajući u vidu da su neki predmeti za Zvornik vođeni u Srbiji”, rekao je Grubešić.

Masovna ubistva u maju i junu 1992. godine, uključujući ona u Gerinoj klanici i školama u Drinjači i Karakaju, deo su optužnice protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića u Haškom tribunalu.

Prema optužnici protiv Karadžića, zločini u Zvorniku iz 1992. godine dostigli su razmjere genocida. Karadžić je za vrijeme suđenja pokušavao da dokaže da su za te zločine odgovorni pripadnici paravojnih snaga, a ne Vojska Republike Srpske.

Grahić je rekao da bi Karadžić trebalo da otkrije istinu o nestalim telima ljudi koji su pre 23 godine ubijeni u okolini Zvornika.

“Da je do mene, ja bih samo pitao Karadžića da kaže porodicama žrtava gdje su ostaci ubijenih. Mi i dalje tragamo za više od 400 ljudi koji su nestali u ratu”, rekao je on.