REKOM mreža pomirenja

Logor-Morinj

07.10.2019.

(NE)SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU: Pamtimo li logor Morinj

Nevladina organizacija Anima iz Kotora nedavno je pokrenula inicijativu za postavljanje spomen obilježja na ulazu u nekadašnji Logor Morinj. Idejom nijesu oduševljeni ni vlast ni opozicija.

Nevladina organizacija ANIMA iz Kotora nedavno je pokrenula inicijativu za postavljanje spomen obilježja na ulazu u nekadašnji logor Morinj. Ove nedelje navršava se 28. godina od kada je 3. oktobra uspostavljen Sabirni centar za zarobljenike. U ovam logoru je do avgusta 1992. bilo zatočeno oko 300 osoba iz Dubrovačke regije, hrvatskih i BiH državljana.

Brojni raniji pokušaji da se skrene pažnja na ovu ružnu stranicu crnogorske istorije, kako bi ona bila opomena i primjer, naročito mlađima, propali su. ,,Na različite načine pokušali smo da aktiviramo lokalnu zajednicu po ovom pitanju, naročito od sticanja nezavisnosti, ali su otpori političke zajednice bili veliki i nisu doveli do rezultata”, kaže za Monitor Jasna Novović iz ANIME. ,,Performansi na Trgu od oružja, održane tribine, prikazani filmovi o logoru Morinj, obilazak mjesta zločina nije budio pažnju lokalne zajednice ni građanstva”, dodaje Novović.

Da se ne bi opet suočili sa odbijanjem, iz ANIME su riješili su da ispitaju raspoloženje odbornika u lokalnoj skupštini koliko su uopšte voljni da pomognu u realizaciji projekta koji se bave suočavanjem sa prošlošću. Ponudili su im da popune upitnik u kojem su odbornici trebali da odgovore na pitanja koja se tiču činjenica oko logora Morinj, te da anonimno daju mišljenje o važnosti procesa pomirenja i da li smatraju da treba trošiti javni novac na aktivnosti koje promovišu pomirenje.

Možda je bio nezgodan trenutak jer je u Kotoru bila u toku smjena opozicione vlasti od strane DPS-a, tek ni vlast ni opozicija nijesu pokazali preveliki entuzijazam povodom ovog pitanja. ,,Predsjednica SO (Dragica Perović) nije pokazala volju da omogući da odbornici dobiju upitnik preko kurirske službe, već je dala brojeve telefona predsjednika poslaničkih klubova. Sama je odbila da popuni upitnik, ali je usmeno izrazila negativan stav prema ovom istraživanju. Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a (Željko Avramović) je kritikovao predsjednicu skupštine zbog odbijanja organizovane dostave upitnika svim odbornicima, da bi i sam ponovio njen potez dajući spisak poslanika DPS-a sa kontaktima”, navodi se u izvještaju ANIME o ovom projektu.

Kada je nakon smjene opštinske vlasti u Kotoru, Željko Aprcović došao na mjesto predsjenika, obećao je da će popuniti upitnik, ali ipak to nije uradio.

Pokušaj da se anketiraju 33 odbornika SO Kotor i još desetak starješina organa lokalne uprave, završio se time da se uspjelo anketirati njih svega 26, od čega je 23 dostavilo popunjene upitnike, a njih troje prazne.

,,Mnogi ispitanici su iskazali čuđenje oko teme i vremena istraživanja, neki i nerazumijevanje zašto se ova priča sada ponovo otvara. Bilo je i onih koji su sa uvažavanjem prihvatili projekat i pokazali spremnost da sarađuju”, kaže Novović.

Sklonost amneziji, čuđenje i pitanja zašto baš sada je nešto što inače prati suočavanje Crne Gore sa zločinima iz ‘90-ih. Istraga o ovom zločinu otvorena je tek 2007. godine i po ocjenama pravnih stručnjaka neprimjereno je dugo trajala. Prvo roćište je bilo tek 2009, a presude su potvrđene 2013. godine. Optužen i su kažnjeni na ukupno 12,5 godina zatvora. Osuđena su četvorica bivših rezervista: Ivo Menzalin na četiri godine zatvora, Špiro Lučić tri i po godine, Boro Gligić tri godine i  Ivo Gojnić na dvije i po godine zatvora.

Preuzeto sa www.monitor.co.me

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.