REKOM mreža pomirenja

kandic

27.02.2017.

Nataša Kandić za Stav: Nijedan sudski postupak ne može da ugrozi odnose

Vrlo važna sudska pitanja i pitanja koja pripadaju toj kategoriji instrumenata koji doprinose pomirenju uvek su zloupotrebljena i tumačena na način koji predstavlja njihovu politizaciju, počevši od rezolucije koja je bila predlagana u vezi sa žrtvama Srebrenice i do razumevanja ovog postupka revizije.

Nakon savjetovanja u sarajevskoj Vijećnici protekle sedmice i nakon što je konsenzusom donesena odluka o davanju podrške agentu Sakibu Softiću da pokrene reviziju presude u Hagu, posve je jasno da Bošnjaci, lideri probosanskih političkih stranaka, imaju zajednički usvojen stav.

No, savjetovanje u Vijećnici nije bio skup Bošnjaka, nego su se odazvali svi oni koji se smatraju bosanskohercegovačkim patriotima. Predstavnici Srba tvrde da je bila riječ o nekom parainstitucionalnom bošnjačkom skupu, a ponajbolje ih demantira dolazak uglednih Hrvata i Srba iz političkog i društvenog života BiH. Stoga, u cilju da prenesemo dio te atmosfere konsenzusa, Stav je proveo anketu ciljano razgovarajući s intelektualcima iz BiH, Srbije i Hrvatske, pitajući ih šta misle o reviziji presude.

Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu

Ako postoje činjenice, naravno da revizija jeste odgovarajući pristup i instrument zato što je najvažnije da se utvrde sudske činjenice koje na najbolji način pokazuju šta se stvarno dogodilo i gde je čija odgovornost. Prema tome, nikako taj pravni nivo ne sme da bude potpuno poistovećen sa nekim političkim pristupom. Znači, potpuno je nepotreban taj politički pristup u smislu da li to ugrožava bilo šta. Sudska činjenica ne može ništa da ugrozi, sudska činjenica može da doprinese.

E sada, strana koja hoće da uloži zahtev za reviziju treba da bude vrlo jasna u tome da je došlo do novih sudskih činjenica u odnosu na nepotpunu ili presudu donetu na činjenicama koje nisu u to vreme bile sve poznate. Ulaganje zahteva za reviziju može da doprinese da ta sudska istina bude tačnija, preciznija i u definisanju i određivanju odgovornosti. U celom regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, taj proces suočavanja sa prošlošću i tranzicione pravde potpuno je stao, i to iz političkih razloga. Politički nivo blokira napredak tog procesa. Sve što je do sada preduzeto ima jaku političku konotaciju.

Vrlo važna sudska pitanja i pitanja koja pripadaju toj kategoriji instrumenata koji doprinose pomirenju uvek su zloupotrebljena i tumačena na način koji predstavlja njihovu politizaciju, počevši od rezolucije koja je bila predlagana u vezi sa žrtvama Srebrenice i do razumevanja ovog postupka revizije. Moguće je da ima novih sudskih činjenica, javnost do sada nije upoznata s tim. Moguće je da je ovo opet jedan politički pristup i da će za mesec ili nekoliko meseci, koliko traje taj rok u kome treba da se iznesu te nove činjenice, sve biti zaboravljeno, pa će nas ponovo uveravati da je jedan sudski instrumenat zloupotrebljen, odnosno da je pokušano sa njim da se naprave neke nove političke predstave u regionu koji je ionako potpuno blokiran tim političkim pristupom, umesto da postoji jedan pristup koji pomoću nekih drugih političkih instrumenata doprinosi pomirenju i uspostavljanju vladavine prava.

Na političkom nivou itekako ima oštrih izjava, nikako u kontekstu značenja i objašnjenja šta znači taj zahtev za revizijom, nego se stalno potencira da će to podnošenje zahteva za reviziju ugroziti odnose Srbije i Bosne i Hercegovine. Nijedan sudski postupak ne može da ugrozi odnose, on može da ugrozi određene političke zamisli ili planove, ali sudski postupak sam po sebi ne može ugroziti, već doprineti razjašnjavanju činjenica i stvaranju većeg fonda činjenica koji doprinosi razumevanju šta se dogodilo u neposrednoj prošlosti. Prema tome, nije Republika Srpska nešto izrazitija u tom svom ekstremizmu i političkom pristupu od Srbije. Srbija na najgori mogući način tumači podnošenje zahteva za reviziju i to stvarno onda dodatno doprinosi toj već dogovorenoj blokadi čitavog procesa suočavanja sa prošlošću.

(Objavljeno na Stav, 23. 02. 2017. )

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.