REKOM mreža pomirenja

hrvatskih pilota
Nataša Kandić (foto N1 televizija)

30.05.2022.

Kandić o srpskoj optužnici protiv hrvatskih pilota

N1 Zagreb, Nataša Kandić, Ratni zločini

Umjesto da se potpisao međudržavni sporazum između Srbije i Hrvatske o procesuiranju ratnih zločina, danas imamo ignoriranje žrtava i svađe oko univerzalne jurisdikcije, kazala je osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

U komentaru na optužnice koje je Srbija podignula protiv četvorice hrvatskih pilota, Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda u razgovoru za emisiju Točka na tjedan na N1 televiziji, rekla je da su je optužnice iznenadile u odnosu na trenutnu situaciju s procesuiranjem ratnih zločina u Srbiji.

“U Srbiji nema novih optužnica, procesuiranje se svodi na provođenje postupaka koji su preneseni iz BiH i to su uglavnom suđenja direktnim počiniteljima, s malim brojem žrtava. To su predmeti za koje se teško može reći da doprinose pravdi za žrtve i uspostavljanju vladavine prava. Sada nas jedan predmet, koji ima regionalnu dimenziju, vraća na pitanje univerzalne jurisdikcije”, naglasila je Kandić.

Podsjetila je da je FHP istraživao što se dogodilo u avgustu 1995. prilikom raketiranja izbjegličke kolone. “Naši podaci na osnovu izjava svedoka pokazuju da su 7. i 8. avgusta u dve prilike bilo granatiranja, da je pogođen šleper koji je vozio konzerve, a pored njega bili su zapaljeni automobili. Bilo je ljudi koji su izgoreli u tim automobilima. Tamo je pogođen i kamion sa ženama i decom, njih preko 200, kada ih je nekoliko poginulo. Članovi porodica žrtava ističu da je kamion sa ženama i decom bio civilni kamion, a civili su bili i oni koji su nastradali pored šlepera s konzervama”, rekla je Kandić i dodala da tamo nije bilo vojske.

Nikad nije provedena istraga da se utvrdi je li to stvarno bila miješana kolona civila i vojske s tenkovima, kazala je, naglasivši da su Hrvatska i Tužiteljstvo BiH, koje se poziva na teritorijalnu nadležnost, trebali provesti istragu, dok se s druge strane Srbiji osporava pravo na primjenu univerzalne jurisdikcije jer je navodno svedena na prostor nekadašnje Jugoslavije

Osudila je što se u političkim izjavama potpuno zanemaruje činjenica da su u pitanju žrtve civili i djeca. “U prvom planu je zaštita oficira, što je vidljivo u celom regionu. Vidljiva je i zaštita od krivične odgovornosti onih koji su bili na vrlo važnim pozicijama u oružanim formacijama jer nema postupaka protiv nekog višeg oficira JNA ili HV, i kad ga je bilo, bio je oslobođen”, rekla je.

Komentirajući tvrdnju Human Rights Watcha da je u izbjegličkoj koloni bilo i vojne opreme, Kandić je podsjetila da je 1991. s delegacijom obilazila zatvore u tzv. Krajini, u kojima su bili zatvoreni hrvatski vojnici i civili, “Znam da je to jedna vrlo profesionalna organizacija i verujem da su u svojim izveštajima naveli da se istragom treba utvrditi je li u blizini civila u koloni bilo vojnih vozila i je li bilo legitimnih meta. O tome naši svedoci ne govore. Pominje se helikopter koji je delio hleb, a oni koji su kasnije prolazili pored tog šlepera, da ga je vojska sklonila na stranu da bi kolona mogla dalje prolaziti. Istragom se moglo utvrditi što je u pitanju i kako se dogodilo, ali sad vidim neke izjave u kojima se potpuno negira da jegađana kolona, da su pogođeni civili. Nema tu nijednog pripadnika oružanih formacija koji je nastradao”, istaknula je Kandić.

Ističući da ratni zločin ne zastarijeva i da su se zatvaranjem Haškog tribunala stvari značajno promijenile, Kandić ocjenjuje da od zatvaranja Haškog tribunala, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, postoje tužilaštva da procesuiraju ratne zločine. “U Srbiji vidim da je zatvaranje Tribunala shvaćeno kao završetak saradnje i da je bavljenje ratnim zločinima završeno. Verovatno se mislilo na ratne zločine koji su počinile oružane formacije Jugoslavije, odnosno Srbije”, rekla je Kandić i ukazala na aktualnu političku klimu u kojoj se stalno govori o srpskim žrtvama, a sve druge žrtve potpuno marginaliziraju. “Postoji pritisak ekstremnih desničarskih političkih grupa da tužilaštvo kao glavni zadatak ima suđenja zločina počinjenim prema srpskim žrtvama, državljanima nekadašnje Jugoslavije. Umesto međudržavnog sporazuma Srbije i Hrvatske, imamo situaciju s netačnim interpretacijama ima li Srbija pravo na univerzalnu jurisdikciju i da li to pravo ima i Hrvatska. O tome se raspravlja na različite načine, a ne uvažavaju se eksperti koji su pre desetak godina o tome sve vrlo precizno rekli”, kazala je.

Pozvala se na radove pravnih stručnjaka Ive Josipovića i Zlate Đurđević, koji su se založili za postizanje međudržavnog sporazuma s preciznim načelima i traženjem rješenja u interesu vladavine prava, kao i u interesu pravde i za žrtve i za optužene.

“Sve se to vremenom izgubilo, nije došlo do primene tih načela ili do pisanja međudržavnog sporazuma, nego se zaoštravaju odnosi, Sad imamo politički haos u kojem se žrtve gube ili postoje na toj poziciji ‘naše žrtve’, kao da to nekada nisu bili građani jedne iste države”, ukazala je Kandić.

Ona smatra da je izdavanje optužnica moment da se dopusti stručnjacima koji zbilja vladaju preciznom pravnom argumentacijom da objasne i predlože rješenja, a da politika to sluša.

“Ako politika ne sluša, onda se produžava haos i jačanje ekstremne retorike koja deluje apsurdno”, rekla je Kandić.

 

 Nenad Jovanović

 


Ovaj tekst je preuzet sa portala portalnovosti.com.

This website was created and maintained with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of the RECOM Reconciliation Network and do not necessarily reflect the views of the European Union.