Brammertz: Hiljade osumnjičenih za ratne zločine moraju biti procesuirani

Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma Ujedinjenih naroda za krivične sudove, izjavio je u četvrtak da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) jedini međunarodni tribunal koji je završio rad bez bjegunaca od pravde.

Kao gost na međunarodnoj konferenciji o temi “Trideset godina od osnivanja MKSJ-a, nasljeđe i izazovi” u Sarajevu, govorio je o osnivanju tribunala, žrtvama, veličanju zločinaca i negiranju genocida.

Podsjetio je da je prije 30 godina, 25. maja 1993. godine, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno izglasalo osnivanje prvog tribunala za ratne zločine nakon Nirnberga, čiji je zadatak bio istraživati teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su se u tom trenutku događala u bivšoj Jugoslaviji.

U Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid

“Kakav je prelomni trenutak to bio… Prije tri desetljeća teško je bilo zamisliti ideju da se bilo ko smatra odgovornim za ratne zločine, a kamoli visokorangirane političke i vojne ličnosti. Do 1990-ih suđenja za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu koja su održana u Nirnbergu i Tokiju bila su daleki presedani. Kada je MKSJ osnovan, čak ni oni koji su ga stvorili nisu bili sigurni kako će ova nova institucija funkcionirati. Ali, danas je međunarodna pravda uspostavljena kao nezamjenjiv instrument za odgovor na masovna zvjerstva i ratne zločine”, poručio je Brammertz.

Dodao je da je MKSJ donio pravdu onima koji nikada nisu mislili da će je vidjeti, prenosi Anadolija.

Istakao je da je ovaj sud dokazao da “sukob u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već međunarodni sukob, u kojem su učestvovali i politički vrhovi susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije”.

“Uspješnim procesuiranjem zločina seksualnog nasilja, razbili smo mit da je silovanje samo inherentni dio rata, pokazujući, umjesto toga, da je to često oružje koje se koristi za uništavanje života. Utvrdili smo da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid. MKSJ je i dalje jedini međunarodni tribunal koji je završio rad bez bjegunaca od pravde. Ovi uspjesi su rezultat naših zajedničkih napora”, dodao je Brammertz.

Istina je potrebna za trajno pomirenje

Rekao je da smo “trenutno svjedoci da nove generacije imaju još radikalnije poglede na prošlost nego oni koji su živjeli u to vrijeme”.

“Osim onoga što se događa u sudnici, važno je da imamo političare u regiji koji prihvataju činjenice iz sudnica, a ne da slave osobe kojima se sudi u njima. Potom, potrebni su neovisni mediji, jer danas imamo mnogo novinara koji rade kao glasnogovornici tih političara koji negiraju činjenice. I, na kraju, tu je školstvo, dakle obrazovanje, i način na koji odgajamo buduće generacije. Trenutno smo svjedoci da nove generacije imaju još radikalnije poglede na prošlost nego oni koji su živjeli u to vrijeme”, poručio je Brammertz.

Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), poručila je da je za trajno pomirenje neophodna spoznaja istine o onome što se dogodilo na prostoru Bosne i Hercegovine 1990-ih godina.

“Prihvatam da pravda nije bila savršena. Ali, s druge strane, da vas upitam – ima li neko u ovoj zemlji ko ne zna za hašku pravdu? Ponosna sam što mogu nedvosmisleno potvrditi da je ova pravda bila pravična, djelotvorna i da je doprinijela uvažavanju patnje širom Bosne i Hercegovina tokom konflikta 1990-ih, ne samo za neposredne žrtve zločina i njihove porodice, nego i za korist budućih naraštaja”, kazala je Santana na konferenciji u Sarajevu.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da niko od osuđenih za ratne zločine ne bi trebao obnašati javne funkcije kao odgovor na užase koji su se događali tokom posljednjeg rata.

Zločinci ne mogu obavljati javne funkcije

Kazao je, sudjelujući u radu konferencije u Sarajevu, kako su se prije 30 godina “dogodile okrutne i užasne stvari, uključujući genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”.

Schmidt je osudio negiranje genocida, poručujući da svi moraju znati i biti svjesni onoga što se dogodilo u razdoblju od 1992. do 1995. godine.

“Mislim da moramo jasno staviti do znanja da niko ko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu ne bi trebao više obavljati javnu funkciju. Svi trebaju znati što se dogodilo”, rekao je.

Schmidt je dodao kako je u Bosni i Hercegovini potrebno uspostaviti registar osoba koje su osuđene za ratne zločine kako bi se spriječilo manipuliranje s izrečenim presudama.