Vesti

Nalogodavci su i dalje zaštićeni

Podgorica – Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori počeo je prilično davno, ali suštinski na tom planu nije mnogo učinjeno, ocijenila je direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Ona je juče, na prezentaciji izvještaja o stanju tranzicione pravde u postjugoslovenskim zemljama, rekla da su suđenja za ratne zločine pokazala da crnogorske institucije i vlast nijesu spremni da suštinski utvrde sve okolnosti pod kojima su se zločini dešavali i u skladu sa zakonom osude one koji su za te zločine odgovorni.

„Neka od tih suđenja su se pretvoruila u farsu što je za posljedicu imalo i to da su pojedine žrtve, koje su na početku tih suđenja vjerovale da će istina biti utvrđena, danas duboko razočarane i nepovjerljive prema crnogorskim sudovima. Ovo je razlog za veliku zabrinutost jer će očigledno trebati još dosta vremena da crnogorsko društvo sazre u građanskom i demokratskom smislu i shvati sav interes i potrebu da se ratni zločini istraže do kraja“, rekla je Uljarević.

Prema riječima koordinatorke projekta Mirele Rebronje, u Crnoj Gori postoji paradoks da postoje slučajevi ratnih zločina, kao i njihove žrtve, ali nema počinioca. Takođe, ona je kazala da se pred sudove izvode direktni izvršioci, a ne i nalogodavci, kao i da se tokom procesuiranja tih zločina komandna odgovornost zapostavlja.

Ona je podsjetila da su tokom 2010/11. godine u toku bila četiri suđenja za ratne zločine Morinj, deportacija muslimana, Bukovica i Kaluđerski laz. Od tog broja, donijete su tri prvostepene presude od kojih jedna osuđujuća u slučaju Morinj i dvije oslobađajuće za sve optužene u predmetima Bukovica odnosno deportaciju Muslimana i Bošnjaka.

Već u oktobru iste godine ponovljena je oslobađajuća presuda za slučaj Bukovica, dok su od šestoro optuženih u slučaju Morinj dvojica oslobođeni, a postupak ponovo vraćen na početak. U 2012. godini donijeta je oslobađajuća presuda za sve optužene za deportaciju. U predmetu Kaluđerski laz najnovije to da, shodno najavama izmjena zakona, može doći do ukidanja specijalnog odjeljenja Višeg suda u Bijelom Polju.

„U tom slučaju bi se taj slučaj prebacio u nadležnost Višeg suda u Podgorici, što znači da bi bio vraćen na početak“ rekla je ona.

Koordinatorka REKOM-a Nataša Kandić rekla je da to regionalno tijelo ima jedan zadatak da prekine balkansku praksu kulture koja se temelji na brojkama.

„Imamo kapacitete za formiranje regionalnog tijela, ali je važno da javnim pritiskom uspijemo da ubijedimo političare da oni promovišu činjenicu o tome šta se dogodilo u prošlosti“ kazala je ona.

Kandić je rekla da je zadatak civilnog društva da pritiska države kako bi preuzele svoje obaveze i odgovornost. Ona je poručila da je zadatak REKOM-a se ne zaborave žrtve i da se završi dokumentacija o ljudskim gubicima tokom rata u bivšoj SRFRJ.

ŽRTVE ratova u bivšoj SFRJ ne smiju biti brojice, moraju se znati njihova imena

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski kazao je da građansko društvo obavlja posao koji su države trebale, a to je da se umjesto brojki ratnih žrtava dođe do njihovih imena. Puhovski je rekao da je prošlo dosta vremena da se utvrdi gdje se i šta događalo, dodajući da države i udruženja ratnih žrtava sabotiraju taj proces.

Prema njegovim riječima, neophodno je insistirati na mdividualiziranju nacionalnih zločina kako se cijele nacije ne bi smatrale „ratnim nacijama“.

„Neke su nacije došle na zao glas jer nijesu individualizirani zločini nego su pripisani nacijama“, kazao je on.

Puhovski je podsjetio na izjavu predsjednika fudbalskog kluba Bejern koji je, između ostalog rekao da uopšte ne voli riječ rat u fudbalskom kontekstu „a posebno ne kad dolazi od igraća iz Crne Gore“.

„Tu se sad radi o naciji koja se doživljava kao ratnična nacija. To će vam biti problem kada pređete granicu, kad dođete studirati van, kad idete se predstaviti susjedima, kada odete živjeti negdje“, objasnio je Puhovski.

PRIČAJU o demokratiji a samo ih vode interesi

Uljarević je istakla da vlasti u regionu, pa i crnogorska, svojim shvatanjem politike još ne doprinose da se uspostavi potreban sistem odgovornosti prema onima koji su odgovorni za ratne zločine na ovim prostorima. Uljarević je dodala da nema evropskih integracija bez kvalitetne regionalne saradnje koja se ne može zasnivati na prekrajanju naše i istorije naših susjeda, kao ni na potiranju pravde.

„Mislim da je neodrživo živjeti u jazu između verbalno proklamovanih demokratskih vrijednosti i principa i stvarnosti koju obilježavaju slabe institucije i jaki i nedovoljno kontrolisani pojedinci koje vode samo njihovi sopstveni interesi“, kazala je ona.