Vesti

Inicijativa za REKOM predstavljena predstavnicima više od 30 NVO

t_REKOM-znak-mali
Sarajevo, 8.11. 2010.
Članovi Grupe za BiH Inicijative za REKOM u saradnji sa Mrežom za izgradnju mira danas su u zgradi Evropske delegacije u BiH predstavnicima više od 30 nevladinih organizacija predstavili Inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše Jugoslavije. Učesnici skupa pokazali su velik interes za proces pravljenja Statuta REKOM-a, trenutnu situaciju u Koaliciji za REKOM, načinu i mogućnosti osnivanja komisije. Neka od pitanja koja su najviše istaknuta na sastanku su: odnos REKOM-a i drugih projekata koji se tiču popisa žrtava, odnos REKOM-a i pravosuđa, relativizacija žrtava, odnos REKOM-a i vlasti u regiji…
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žene žrtve rata“, kazala je da je neprihvatljivo izjednačavati civilne žrtve i vojnike žrtve.
„Ne mogu biti isto tretirani Vojska i civili i nadam se da će tako biti u Statutu REKOM-a. Meni je jako drago što sam bila na konsultacijama Koalicije za REKOM u Višegradu gdje sam mogla iznijeti svoje dokaze o ratnim zločinima u Višegradu. Drago bi mi bilo kada bi Srbija i Crna Gora dala spise o zločnima u BiH“, kazala je Hasečićeva.
Mirsad Tokača iz Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), kazao je da u ciljevima REKOM-a ima nedostataka koji bi se morali prevazići.
„Ne mora značiti da neću podržati REKOM ukoliko se preispitaju neki stavovi. Nisam za južnoafrički model svjedočenja. Majka genocida i majka čiji je sin poginuo kao vojnik nisu isti. Takođe, činjenice utvrđuju sudovi, a popis žrtava u BiH je uradio IDC. Ja sam bio jedan od ljudi koji je inicirao regionalnu saradnju i dalje smatram da je nužna. Ja sam sumnjičav i moje pitanje je ne kakav REKOM nego kako REKOM“, kazao je Tokača.
Saja Ćorić, iz organizacije „Sumejja“ Mostar, kazala je da će REKOM-u trebati tri godine da zaživi, a do tada treba raditi na što boljoj pripremi komisije, kako bi se u obzir uzeli svi problemi koji nisu riješeni.
„Prije REKOM-a mi moramo izgraditi povjerenje u BiH. Mi nemamo zakona o ženama žrtvama rata što je sramota. Mi ćemo svakako proći kroz nacrt Statuta i izjasniti se“, kazala je Ćorićeva.
Član Koordinacionog vijeća Koalicije za REKOM Amir Kulaglić i koordinator Inicijative za REKOM Dženana Karup-Druško, istakli su da je nacrt Statuta još u raspravi i da sva postavljena pitanja mogu da budu dio te rasprave.
Odgovarajući na pitanja učesnika, kazali su da će REKOM uzeti u obzir presude Međunarodnog suda u Hagu, kao i istraživanja i popise žrtava koja su do sada rađeni i da neće relativizirati žrtve.
„Ja sam iz BiH i ne bi bila dio Inicijative da mislim da se nešto čini protivno onom što se događalo u BiH. BiH tim na Forumu o tranzicionoj pravdi u Zagrebu je jasno kazao koje izmjene u nacrtu Statuta želi i to je uvaženo“, kazala je Druško.
Na skupu je postavljeno i pitanje zašto regionalni pristup i zašto činjenice kada u BiH svi znaju šta se desilo.
„Znamo šta se desilo ali žrtvama nedostaje priznanje tragedije. Treba otvoriti vojne i policijske spise svih zemalja u regiji. Bez regionalnog pristupa nećemo saznati činjenice o svim žrtvama. Ima niz primjera zbog čega je potreban regionalni pristup“, kazao je Amir Kulaglić.
Zbog nedostatka vremena i velikog interesa za nacrt Statuta REKOM-a dogovoreno je da se u skoro vrijeme organizuje rasprava o nacrtu Statuta REKOM sa NVO, članicama Mreže za izgradnju mira, kako bi dali svoje prijedloge i mišljenja.