Vijesti

Zajednički prioritet: činjenice o žrtvama

27.05.2019

27 Svibanj 2019

U Strategiji proširenja 2018. godine, EU je dobrosusjedske odnose i pomirenje postavio visoko na ljestvici prioriteta. Podrška koju su u tom smislu pružili lideri zapadnog Balkana (ZP) na summitu u Sofiji (17. svibnja 2018. godine) i zajedničke izjave o nestalim osobama i ratnim zločinima, na summitu u Londonu (10. srpnja 2018.), razlozi su za nadu da će snažna podrška pomirenju, kroz Inicijativu za REKOM, biti dogovorena na summitu u Poznanju (4. i 5. lipnja 2019.) u okviru Berlinskog procesa.  

Na pripremnom ministarskom sastanku (Varšava, 11. svibnja 2019.) zaista je naglašena „posvećenost sudionika pomirenju“ tijekom „razgovora o mogućem pristupu vlada suočavanju s prošlošću uz sudjelovanje civilnog društva i udruženja žrtava kroz Inicijativu za REKOM“ uz „suglasnost da se nastavi s razmatranjem ove opcije“ (službeno priopćenje predsjedavajućeg). Pierre Mirel, bivši povjerenik Europske komisije za ZB, zamoljen je da pomogne u realizaciji tog cilja. 

U tom smislu, Pierre Mirel nedavno se susreo s predstavnicima državnih institucija u Bosni i Hercegovini, uključujući i Stašu Košarca, zamjenika zastupničkog kluba SNSD-a, koji je nakon sastanka objavio priopćenje za medije (16. svibnja 2019.). G. Košarac naveo je da institucije Republike Srpske smatraju REKOM „neprihvatljivom institucijom za poticanje procesa pomirenja“ jer „presude MKSJ-a ne mogu biti osnova za utvrđivanje činjenica i potpune istine“. Nemoguće je ipak ne zapitati se kako bi netko mogao negirati da su, pored presuda, čak i uz neke pogreške, suđenja utvrdila neupitno značajne činjenice? 

Ova izjava gospodina Košarca predstavlja jasnu negaciju opredjeljenja BiH na summitu u Londonu, gdje su šefovi vlada naglasili značaj „priznavanja i poštovanja presuda, odbacivanja govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca, promoviranja kulture poštovanja i solidarnost sa svim žrtvama“ (Zajednička deklaracija o ratnim zločinima). 

Upravo je to cilj ‘Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine’ (REKOM).  

REKOM ne predstavlja dupliranje rada sudova niti paralelni sud. Usredotočujući se na činjenice i žrtve, pokazao bi se kao neophodno sredstvo za dopunu sudskih odluka i za približavanje suprotnih stavova u vezi s istim događajima. REKOM je koncipiran kao regionalno međudržavno tijelo čije članove imenuju vlasti i predstavnici civilnog društva. Nacrt njegovog Statuta rezultat je širokog konsenzusa među liderima zapadnog Balkana u 2014. godini. Političke promjene u nekoliko zemalja nakon toga usporile su realizaciju ove inicijative, stoga je važno vratiti joj se uz novi zamah na summitu u Poznanju u lipnju ove godine.  

Do sada su REKOM podržale Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Bosna i Hercegovina i Hrvatska još uvijek nisu zauzele službeni stav. Nadamo se da će i ove zemlje potpisati Deklaraciju o REKOM-u, u ime žrtava i u skladu s nastojanjem „da se nadiđe nasljeđe prošlosti, promoviranjem pomirenja i dobrosusjedskih odnosa“ (Zajednička deklaracija, London, 10. srpnja 2018. g.).  

Svi lideri ZB zaista bi trebali težiti pomirenju svim mogućim sredstvima (suđenja, mehanizmi za kazivanje činjenica, zajedničke komemoracije, školski udžbenici i drugo, u skladu s brojnim deklaracijama potpisanim tijekom prethodnih godina, kao i u kontekstu zaključaka Vijeća EU-a 2015. godine za podršku tranzicijskoj pravdi. Utvrđivanje činjenica o žrtvama treba biti prioritet da bismo im vratili osobno dostojanstvo i spriječili da prošlost remeti sadašnjost i ograničava budućnost.