Vijesti

Documenta ponovno napala Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

20.12.2019

“To se ne događa i na ovom zadatku prelamaju se sve naše memorijske bitke. Ne znamo okončati Drugi svjetski rat, a ne znamo okončati ni Domovinski rat”, ustvrdila je na REKOM-ovom Forumu tranzicijske pravde Vesna Teršelič iz Documente – koja nikada nije osudila srpsku agresiju na Hrvatsku.

Aktivisti tzv. nevladinih organizacija iz Hrvatske i Srbije pri tome su prozvali Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata da ne objavljuje svoj popis žrtava rata.

Suradnja država nastalih nakon raspada Jugoslavije u stvaranju zajedničkog popisa svih žrtava ratova u velikosrpskoj agresiji devedesetih je nazadovala, “ne postoji politička volja za rješenjem ovoga važnog pitanja koja bi društva okrenula prema budućnosti”, poručeno je na 12. Forumu tranzicijske pravde u organizaciji Inicijative za REKOM, javlja Anadolu Agency (AA).

12. Forum za tranzicijsku pravdu, Zagreb.

U organizaciji Inicijative za REKOM održao se 12. Forum tranzicijske pravde “kao jedinstveno regionalno okupljanje aktivista za zaštitu ljudskih prava, predstavnika udruga i udruženja obitelji žrtava, pravnika i svih onih koji se na različitim društvenim razinama bave tranzicijskom pravdom”.

Ovogodišnji zagrebački forum pod nazivom “Da žrtve žive u pamćenju društva” posvećen je “daljnjem zagovaranju kako bi se prihvatio službeni regionalni popis žrtava ratova devedesetih“, navodi se.

Documenta ponovno napala Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Vesna Teršelič iz Documente – centra za suočavanje s prošlošću ustvrdila je kako je s godinama došlo do pomaka unazad kada je riječ o zajedničkom dokumentiranju svih žrtava rata, zbog manjka političke volje.

Teršelič tvrdi kako u Hrvatskoj Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata ima potpuni pristup svim službenim dokumentima, dok Documenta radi terenska istraživanja. Smatra kako je riječ o dva komplementarna istraživanja koja bi trebalo spojiti, odnosno spojiti popise i omogućiti pristup do njih svim “postjugoslavenskim društvima”.

Čelnica Documente Vesna Teršelič već godinama iznosi razne tvrdnje protiv Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Documentu smeta Deklaracija o Domovinskom ratu a pojavili su se i neki prijedlozi da se HMDCDR počne financirati iz EU fondova te tako navodno prištedi novac poreznih obveznika. Ovakav paradoks moguć je samo u Hrvatskoj – da nevladin sektor, pa i Documenta, milijune kuna crpi iz državnog proračuna ali bez srama se predlaže ukidanje i štednja za HMDCDR, javnu znanstvenu ustanovu – specijalizirani arhiv i od interesa za Republiku Hrvatsku.Mirovna aktivistica iz Beograda očekuje od Hrvatske da joj prioritet bude regionalna suradnja

Srbijanska mirovna aktivistica Nataša Kandić kazala je kako je “poznato jako puno činjenica o žrtvama ratova devedesetih, ali kako su ti podaci rasuti po sudskim spisima i raznim drugim institucijama”.

“Postoji jedan otpor da se ti podatci i činjenice objedine i da konačno na ovim prostorima u vezi s ratovima i ljudskim katastrofama imamo jedan zajednički popis žrtava i da znamo svako ime”, kazala je Kandić.

Dodala je kako je od 2014. godine nadalje sve manje političke volje da se ovaj popis realizira.

“Danas smo dalje od suradnje, dalje od imena žrtava, dalje od zajedničke izgradnje sjećanja na sve žrtve”, poručuje Kandić.

Smatra kako bi ovakav zajednički popis omogućio kvalitetniji odnos prema prošlosti, budućnosti, žrtvama i prema mladima, kao i priznanje pogrešaka počinjenih u prošlosti.

Kandić tvrdi je sada idealna prilika da civilno društvo, uoči početka predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, kaže kako očekuju od Hrvatske da joj prioritet bude regionalna suradnja vezana uz žrtve i procesuiranje ratnih zločina, ocijenivši to važnim za europske integracije i nove odnose u EU-u.

Puhovski o žrtvama i mjestima pijeteta

“Danas imamo predsjednika Srbije koji je bio naoružani četnik i nikada se zbog toga nije ispričao”, kazao je aktivist i profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski na Forumu tranzicijske pravde u Zagrebu, održanom uoči početka predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.

“S druge strane imamo predsjednicu Hrvatske koja u kandidaturi za novi mandat osuđenog ratnog zločinca tretira kao narodnog junaka, te atmosferu u Hrvatskoj u kojoj je zabranjeno javno reći da je Haški sud presudio da je Franjo Tuđman bio dio zločinačke skupine orijentirane na uništenje BiH”, ustvrdio je Puhovski kojega je inače Haški sud proglasio nevjerodostojnim svjedokom o Domovinskom ratu. Na Sudu u Hagu utvrđeno je da je Puhovski lagao na štetu Republike Hrvatske u procesu suđenja hrvatskim generalima, pa su njegova dokumentacija i svjedočenje proglašeni neprihvatljivim, te su odbijeni.

“Na postjugoslavenskom prostoru upravo se događa obrnuta kronologija te društva jure u prošlost. Žrtva postaje sveprisutna tema, i to nacionalna žrtva. Samo u Hrvatskoj tijekom godine postoji 200 datuma za obilježavanja žrtve. U Hrvatskoj se cijeli gradovi hoće proglasiti mjestima pijeteta, a neznalice koje to guraju u parlamentu ne znaju da na tom mjestu ne smije biti vojske. Ta vojska je nedavno svečano dovedena u Vukovar. Hoće od Vukovara napraviti mrtvi grad s jednim jedinim razlogom – da se izbjegne ćirilica”, ustvrdio je Puhovski.

Žarko Puhovski tvrdi da političari sabotiraju namjeru civilnog društva da žrtve identificira i “dopusti im da umru kako bi živi mogli živjeti dalje, a uzrok je tome to što nije došlo do suštinske promjene režima. Iako su režimi formalno drugačiji od onih u devedesetima, njihova legitimacija i opravdanje je isto. Oni iz vlasti i dalje žele da se prvo postavi pitanje tko je prvi počeo rat. Iako je sudbina nestalih jako važno pitanje, hrvatska državna tijela i dobar dio društva neće pristati na traženje nestalih ako to podrazumijeva nadnacionalnu suradnju jer im je od sudbine nestalih važnija ideologija”, tvrdi Puhovski.

Što je REKOM?

Podsjetimo, kao glavni cilj REKOM-a (tzv. Regionalna komisija – međudržavna komisija koju bi trebalo zajednički osnovati sljednice nekadašnje SFRJ) navodi se “utvrđivanje jedinstvene, objektivne istine o ratnim zbivanjima devedesetih, utvrđivanje broja poginulih u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, izrada poimeničnog popisa svih žrtava, utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i kažnjavanje njihovih počinitelja, individualizacija krivnje, razvijanje suradnje i povjerenja u regiji” itd.

Osnivači REKOM-a su Documenta, kojom upravlja Vesna Teršelič, beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP), te sarajevski Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC). Od poznatijih udruga u Hrvatskoj uz Documentu u pozivima za REKOM aktivni su bili i Centar za mirovne studije i udruga B.a.b.e. U REKOM-ovim akcijama sudjeluje i SNV zajedno s Miloradom Pupovcem predstavljajući primjerice SNV-ovo viđenje oslobodilačke vojno-redarstvene akcije Domovinskog rata Oluja u obliku prezentacije pod naslovom: “Oluja u Hagu – Interaktivna online prezentacija”.

Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata 2011. godine otvoreno se je usprotivio inicijativi za osnivanje Regionalne komisije, ističući kako za poslove koji bi REKOM formalno trebao obavljati već postoje nadležne institucije.

REKOM jasno ne ističe tko je u ratu bio agresor, a tko žrtva. Prava svrha njegova osnivanja zamagljivanje je istine o srbijanskoj agresiji“, upozorio je dr. sc. Nazor.

“U Documenti očito smatraju kako Hrvatska nije sposobna sama se suočiti s prošlošću, pa nam treba Regionalna komisija i ‘zvanična istorija’ koja će, eto, Hrvatima objasniti što se to događalo u ratu”, podsjetio je Nazor.

Dr. sc. Nazor također odbija surađivati s pojedinim osobama iz Hrvatske koje su na čelu ove inicijative, podsjećajući da su te osobe u vrijeme procesa hrvatskim generalima u Haagu “nekritički prihvaćale podatke tužiteljstva” te da su zbog toga u profesionalnom smislu “kompromitirane”. “S takvim osobama i s udrugama kojima su na čelu, poput Documente, a koje su i pokretači REKOM-a, ne može biti suradnje”, poručio je Nazor za DW precizirajući kako ima na umu upravo Vesnu Teršelič i Eugena Jakovčića.

Izvor: https://narod.hr/