{"id":65654,"date":"2013-05-20T00:00:00","date_gmt":"2013-05-20T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/proces-pomirenja-u-fokusu-foruma-4\/"},"modified":"2013-05-20T00:00:00","modified_gmt":"2013-05-20T00:00:00","slug":"proces-pomirenja-u-fokusu-foruma-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/proces-pomirenja-u-fokusu-foruma-4\/","title":{"rendered":"Proces pomirenja u fokusu Foruma"},"content":{"rendered":"

Utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o de\u0161avanjima na prostorima biv\u0161e Jugoslavije tokom ratova u posljednjoj dekadi 20. stolje\u0107a i procesuiranje ratnih zlo\u010dina, temeljna su polazi\u0161ta za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, normalizaciju i stabilizaciju prilika u nacionalnim i regionalnom okviru te procese ja\u010danja povjerenja i pomirenja, kao esencijalnih aspekata tranzicijske pravde.<\/strong><\/p>\n

Istaknuto je to danas u nastavku Me\u0111unarodnog foruma o tranzicijskoj pravdi koji danas zavr\u0161ava rad na Jahorini u organizaciji Koalicije za REKOM (Regionalna komisija za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim grubim kr\u0161enjima ljudskih prava po\u010dinjenim na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001.).<\/p>\n

Sudionici Devetog me\u0111unarodnog foruma za tranzicijsku pravdu: Pomirenje u postjugoslovenskim dr\u017eavama, razmatraju razli\u010dite aspekte tranzicijske pravde s fokusom na proces pomirenja kao preduvjeta za dugoro\u010dnu stabilizaciju i prosperitet zemalja regiona zapadnog Balkana, a u tom kontekstu i na zna\u010daj naslije\u0111a Ha\u0161kog tribunala (ICTY).<\/p>\n

Stanovi\u0161ta dr\u017eava regiona u pogledu stvaranja pretpostavki za proces pomirenja predstavili su predstavnik eksperne radne grupe za izradu strategije tranzicijske pravde u BiH 2012-2016. doc.dr. Goran \u0160imi\u0107, du\u017enosnik Ministarstva branitelja Hrvatske Bojan Glava\u0161evi\u0107, zamjenik tu\u017eitelja za ratne zlo\u010dine Srbije Miroljub Vitorovi\u0107 i Dhutrata Hoxha iz Me\u0111uministarske radne grupe Kosova za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i pomirenje.<\/p>\n

Uz ocjenu da je pomirenje proces za koji je potrebno stvoriti odgovaraju\u0107e uvjete, ukazali su na temeljne pravce djelovanja vladinog i navladinog sektora kada je rije\u010d o prioritetima na planu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, uklju\u010duju\u0107i dono\u0161enje strate\u0161kih dokumenata, potrebu stavljanja \u017ertava u sredi\u0161te tog procesa, uspostavu vansudskih mehanizama za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica, reparacije, podizanje memorijalnih centara…<\/p>\n

Na pote\u0161ko\u0107e koje prate ovaj proces osvrnuli su se profesori Zdravko Grebo, Zoran Paji\u0107 i \u017darko Puhovski, dovode\u0107i ga u historijski kontekst, koji se na osobnoj ravni reflektira kao “nevjerovatna identifikacija s pro\u0161lo\u0161\u0107u”, i to nerijetko s njenom iskrivljenom percepcijom i interpretacijom koja ideolo\u0161ki zamagljuje istinu i predstavlja prepreku za sveobuhvatno razumjevanje i valoriziranje onoga \u0161to se uistinu de\u0161avalo.<\/p>\n

To je, kako je konstatirano, plodno tlo na kojem se intergeneracijski ciklus nasilja opetovano ponavlja, a protiv \u010dega se neophodno boriti utvr\u0111ivanjem stvarnih \u010dinjenica, onemogu\u0107avaju\u0107i manipulaciju i instrumentalizaciju, a sve u svrhu razbijanja kruga nasilja i uklanjanja barijera, odnosno osna\u017eivanja interetni\u010dkog i prekograni\u010dnog dijaloga, \u0161to je posebno zna\u010dajno za prilike u BiH.<\/p>\n

Ocjenjeno je da takvi koraci ne podrazumijevaju samo verbalne istupe, nego, prije svega, konkretna djela i mjere na nivou dr\u017eava i dru\u0161tvenih zajednica kako bi se gra\u0111anima, a prije svega \u017ertvama pojasnilo na koji na\u010din pomirenje utje\u010de na promjenu njihove svakodnevice, odnosno aktueliziralo druge pozitivne procese usmjerene na budu\u0107nost i stvaranje uvjeta za bolji i sretniji \u017eivot generacija koje dolaze.<\/p>\n

U sklopu ove sesije, posve\u0107ene razli\u010ditim vi\u0111enjima procesa pomirenja, re\u010deno je i to da bi se protagonisti nevladinog sektora morali vi\u0161e anga\u017eirati na sramo\u0107enju, odnosno javnoj osudi po\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina, kako bi se prevazi\u0161li stereotipi o “na\u0161im herojima i njihovim zlo\u010dincima”, a \u010dime se na najdirektniji na\u010din slabi front onih koji su opredijeljeni za promjenu stanja u pozitivnom smjeru i kreiranje atmosfere dobre volje i boljeg me\u0111usobnog razumijevanja.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0
\u00a0 \u00a0
Tokom drugog dana foruma, proces pomirenja elaboriran je s vi\u0161e aspekata, uklju\u010duju\u0107i nau\u010dni, kulturolo\u0161ki i religijski, kao i sa aspekta civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Jedna od tema bila je i valorizacija naslije\u0111a Ha\u0161kog tribunala, s osvrtom na zna\u010daj osnivanja ovog me\u0111unarodnog ad-hoc suda, te njegovih postignu\u0107a na planu eliminiranja “kulture neka\u017enjivosti” i uop\u0107e sankcioniranja ozbiljnih, sistematskih i \u0161iroko rasprostranjenih kr\u0161enja Me\u0111unarodnog humanitarnog prava na prostorima biv\u0161e SFRJ.<\/p>\n

Ina\u010de, Forum je temeljen na predstavljanju Izvje\u0161taja o tranzicionoj pravdi u post-jugoslavenskim zemljama za 2010.-2011. godinu.\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Ovom skupu prisustvuje oko 200 u\u010desnika iz cijele regije – nau\u010dnici, predstavnici nevladinog sektora, umjetnici i me\u0111unarodni zvani\u010dnici.<\/p>\n