\u201eNikad vi\u0161e\u201c! Ovu poruku je, kao zajedni\u010dki imenitelj, izvukla Nata\u0161a Kandi\u0107, predsjednica Fonda za humanitarno pravo, na kraju ju\u010dera\u0161njeg konsultativnog sastanka u Podgorici, posve\u0107enog inicijativi za formiranje Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim kr\u0161enjima ljudskih prava na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije (REKOM).<\/p>\n
Hiljade porodica \u010dije su \u017eivote zauvjek promijenili stravi\u010dni ratovi na prostorima biv\u0161e Jugoslavije u posljednjih 17 godina imaju pravo da javno govore o u\u017easnim sudbinama koje su ih zadesile, kao i da javnost kona\u010dno sazna imena i prezimena, kao i ta\u010dan broj nastradalih i nestalih, jedna je od poruka sa sastanka na kome su se okupili predstavnici vi\u0161e crnogorskih nevladinih organizacija, medija, pravnika, advokata.<\/p>\n
Inicijativu za osnivanje REKOM-a su pokrenuli Fond za humanitarno pravo iz Beograda, \u201cDocumenta\u201c iz Zagreba i Istra\u017eiva\u010dko dokumentacioni centar iz Sarajava. Cilj je da se skupi milion potpisa podr\u0161ke u regionu i tako izvr\u0161i pritisak na dr\u017eavne vlasti da svojim autoritetom stanu iza inicijative.<\/p>\n
\u201eMora se imati u vidu da se ovdje vjekovima raspravlja ko je prvi po\u010deo. Ni danas ne znamo imenom i prezimenom broj \u017ertava. Istra\u017eiva\u010dki dokumentacioni Centar iz Sarajeva je napravio popis \u017ertava koji jo\u0161 nije zavr\u0161en. Ne vidim politi\u010dara koji \u0107e raspravljati o Komisiji, ali \u0107emo imati milion potpisa koje \u0107e parlamenti i vlade morati da prihvate. Jo\u0161 imamo skrivenih masovnih grobnica. Mora se obezbijediti javno saslu\u0161anje \u017ertava, da se \u010duje glas \u017ertava svuda\u201c, kazale je ju\u010de Nata\u0161a Kandi\u0107.<\/p>\n
Ona je napomenula da na obilje\u017eavanje dana nestalih u Srbiji nije bilo politi\u010dara i da sada imamo situaciju da one koji su u jednoj zajednici ozna\u010deni kao heroji u drugoj vide kao ratne zlo\u010dince, a da, uglavnom, ni jedni ni drugi ne priznaju \u017ertve drugih.<\/p>\n
\u201eBol za najro\u0111enijim svuda je isti, a u sudskim procesima, kako god zavr\u0161eni, \u017ertve ne mogu da dobiju izvinjenje, kazala je Tea Gorjanc- Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica Akcije za ljudska prava iz Podgorice, koja je i organizovala ju\u010dera\u0161nji skup.<\/p>\n
Ona je kazala da je zlo svuda isto, a da oni koji zagovaraju stvaranje REKOM-a treba da ga prepoznaju, utvrde \u010dinjenice i pomognu \u017ertvama.<\/p>\n
U\u010desnici konsultativnog sastanka se pla\u0161e da bi vladaju\u0107a crnogorska politi\u010dka elita (uglavnom u nepromijenjenom sastavu od prije sedamnaest godina) mogla blokirati osnivanje komisije koja bi se bavila prikupljanjem nimalo prijatnih \u010dinjenica, svjedo\u010danstava o ratnim zlo\u010dinima, \u017ertvama i zlo\u010dincima. A samo tako bi se, kako su istakli, Crna Gora mogla suo\u010diti sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i obezbijediti budu\u0107nost bez hipoteke mla\u0111im generacijama.<\/p>\n
U\u010desnici skupa su saglasni da civilni sektor treba da odredi pravila rada komisije i njen sastav, a da dr\u017eava treba svojim autoritetom da stane iza toga tijela.<\/p>\n
Vi\u0161esatna rasprava o tome kako do\u0107i do budu\u0107e komisije bila je \u201efilovana\u201c skepsom da \u0107e ideja pro\u0107i kod vladaju\u0107e partije, odnosno da bi vlast mogla formalno prihvatiti ideju, a onda blokirati rad komisije ili je zloupotrijebiti.<\/p>\n
U\u010desnici su takve stavove potkrepljivali \u010dinjenicama da su sudski procesi zbog ratnih zlo\u010dina pokrenuti 16 godina nakon \u0161to su se zlo\u010dini desili, da vlast ne bi ni sada u\u0161la u tu pri\u010du da ih ne pritiska me\u0111unarodna zajednica. U sudskim postupcima, kako ka\u017eu, na\u0161le su se samo sitne ribe, koje su drugi gurnuli u ratove.<\/p>\n
Sonja Rado\u0161evi\u0107, novinarka, kazala je da \u0107e te\u0161ko \u201eratni profiteri podr\u017eati ovakvu inicijativu\u201c. Ona je rekla da Crna Gora sada ima organizovani kriminal i korupciju koji su proizvod ratova, te da crnogorsko dru\u0161tvo jo\u0161 nije maklo dalje od plemenske zajednice.<\/p>\n
\u201eI onaj ko nije u\u010destvovao u ratovima, mora zbog nekog ro\u0111aka da \u0107uti\u201c, kazala je Rado\u0161evi\u0107.<\/p>\n
Univerzitetski profesor Milan Popovi\u0107 je poru\u010dio da podr\u017eava inicijativu, ali je, kako su saop\u0161tili organizatori skupa, odbio da prisustvuje, kako, u svjetlu ovda\u0161njih prilika, ne bi \u0161irio pesimizam.<\/p>\n
Poslanik Pokreta za promjene Ko\u010da Pavlovi\u0107, koji je skupu prisustvovao kao raniji civilni aktivista, kazao je da \u0107e, sa mjesta predsjednika skup\u0161tinskog Odbora za ljudska prava, u potpunosti podr\u017eati inicijativcu. I on je, me\u0111utim, skepti\u010dan u pogledu njene pro\u0111e kod aktuelne vlasti.<\/p>\n
Pavlovi\u0107 je rekao da je crnogorska specifi\u010dnost u tome \u0161to je suo\u010davanje sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u u stvari suo\u010davanje sa vladaju\u0107om politi\u010dkom elitom. On se, zbog toga, pla\u0161i da bi budu\u0107a komisija mogla biti instrumentalizovana, kako stvari ne bi izmakle kontroli.<\/p>\n
Da se partije izjasne<\/p>\n
Potpredsjednik Udru\u017eenja pravnika Crne Gore Branislav Radulovi\u0107 je sugerisao da se inicijativa za formiranje REKOM-a usmjeri prema skup\u0161tinskom Odboru za ljudska prava, kako bi se vidio stav partija. On procjenjuje da bi poslanici tamo te\u0161ko mogli obrazlo\u017eiti odbijanje inicijative.<\/p>\n
<\/p>\n