{"id":64913,"date":"2011-09-23T00:00:00","date_gmt":"2011-09-23T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/"},"modified":"2020-04-24T17:30:14","modified_gmt":"2020-04-24T16:30:14","slug":"jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/","title":{"rendered":"Jelena Suboti\u0107 – REKOM Inicijativa – pulsdemokratije.ba – 10.02.2010"},"content":{"rendered":"

Jelena Suboti\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Autorica procjenjuje ambiciozne ciljeve nedavno pokrenute inicijative koalicije NVO-a za tra\u017eenje istine u biv\u0161oj Jugoslaviji, navode\u0107i da je inovativni regionalni pristup njena prednost, ali i najzna\u010dajnija slabost koja mo\u017ee dovesti u pitanje cilj uspostavljanja koherentnog historijskog narativa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/p>\n

U protekloj deceniji bili smo svjedoci do sada nevi\u0111enog porasta me\u0111unarodnog interesovanja za tranzicionu pravdu \u2013 shva\u0107enu kao sistematsko suo\u010davanje s masovnim zlo\u010dinima iz pro\u0161losti. Glavnina nau\u010dne diskusije o tranzicionoj pravdi fokusirala se na dvije osnovne pragmati\u010dne i normativne debate. Prvo pitanje odnosi se na to da li dru\u0161tva koja izlaze iz nasilne pro\u0161losti uop\u0107e treba da pokrenu neku inicijativu u vezi s tranzicionom pravdom, ili umjesto toga treba da se fokusiraju na budu\u0107nost ostavljaju\u0107i pro\u0161lost tamo gdje jeste. Druga debata ti\u010de se odgovaraju\u0107e institucionalne strukture, pri \u010demu je izbor tranzicionih demokratija ograni\u010den na redoslijed \u2013 \u0161ta treba do\u0107i prvo: su\u0111enja za ratne zlo\u010dine pojedina\u010dnih po\u010dinitelja ili komisije za istinu. Drugim rije\u010dima, debata se vodi oko toga \u0161ta je pre\u010de za traumatizovano poslijeratno dru\u0161tvo: pravda ili istina i zacjeljivanje rana iz pro\u0161losti.<\/p>\n

Glavnina literature o tranzicionoj pravdi pomirenje smatra kona\u010dnim ciljem projekata tranzicione pravde bez obzira na to za koji se institucionalni oblik konkretna dru\u0161tva opredijele (Minow, 1998). Do pomirenja se mo\u017ee do\u0107i na razne na\u010dine. To mo\u017ee podrazumijevati stvaranje pouzdanog registra doga\u0111aja iz pro\u0161losti; osiguravanje platforme \u017ertvama da ispri\u010daju svoje pri\u010de i dobiju odre\u0111enu (emotivnu ili materijalnu) od\u0161tetu; predlaganje pravnih ili politi\u010dkih lijekova kako bi se izbjeglo ponavljanje zvjerstava u budu\u0107nosti; i utvr\u0111ivanje krivice i odre\u0111ivanje odgovornosti po\u010dinitelja (Popkin i Roht-Arriaza, 1995).<\/p>\n

Ostali nau\u010dnici i aktivisti tranzicione pravde nagla\u0161avaju korisne posljedice dru\u0161tvene katarze koja prati napore tra\u017eenja istine i pravnog gonjenja po\u010dinitelja (Wilson i Hamber, 2002). U tom pogledu, priznavanje patnje \u017ertava proporcionalno je kazni za po\u010dinitelje, a mo\u017ee se izvesti javnom rekonstrukcijom nasilne pro\u0161losti kojom se utvr\u0111uje ko je kome \u0161ta u\u010dinio, za\u0161to i na osnovu \u010dije naredbe (Rotberg, 2000).<\/p>\n

Pored toga, projekti tranzicione pravde imaju demonstrativni u\u010dinak, utoliko \u0161to proceduralna pravda poma\u017ee osna\u017eivanju demokratske konsolidacije i u dru\u0161tvo usa\u0111uje po\u0161tivanje vladavine prava (Teitel, 2000). Kona\u010dno, jedna linija argumentacije u prilog tranzicionoj pravdi bazirana je na \u010disto moralnim postavkama: to je, naprosto, ispravno postupanje, a tranzicione zemlje imaju du\u017enost da po\u010dinitelje dovedu pred lice pravde (Orentlicher, 1991).<\/p>\n

Tranziciona pravda u biv\u0161oj Jugoslaviji<\/p>\n

Pomenuta pitanja su oduvijek bila od klju\u010dnog zna\u010daja nakon katastrofalnih ratova koji su pratili raspad Jugoslavije. Brutalni ratovi proizveli su paralelne i \u010desto nesamjerljive politi\u010dke narative. Razlike izme\u0111u etni\u010dkih narativa Bo\u0161njaka, Srba i Hrvata, ali i Crnogoraca, kosovskih Albanaca i drugih o tome \u0161ta se desilo, kako i za\u0161to, tako su ogromne i duboke da je jednostavno nemogu\u0107e da su sve pri\u010de ta\u010dne. Zapravo, daleko je vjerovatnije da nijedna nije ta\u010dna.<\/p>\n

Nadalje, dosta prigodnog \u00abzaboravljanja\u00bb vlastitih zlo\u010dina i \u010desto preuveli\u010davanje \u00absje\u0107anja\u00bb na zlo\u010dine drugih predstavljalo je politi\u010dki \u010din. U izuzetno nesigurnom politi\u010dkom okru\u017eenju nakon zavr\u0161etka rata, Srbija, Hrvatska, dva bosanska entiteta, kao i Kosovo, iskoristili su sje\u0107anje na pro\u0161lost da izgrade reputaciju \u00abdr\u017eave \u017ertve\u00bb i da taj status koji su sami odredili predstave me\u0111unarodnoj zajednici u zamjenu za vrijedne politi\u010dke nagrade.<\/p>\n

Kona\u010dno, tranziciona pravda, a posebno saradnja s Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu, kori\u0161tena je i jo\u0161 se uvijek dosljedno koristi kao doma\u0107e pitanje politi\u010dke podjele, tj. za odre\u0111ivanje razlika izme\u0111u raznih politi\u010dkih koalicija koje se nadme\u0107u za naklonost bira\u010da. I u Hrvatskoj i u Srbiji, na primjer, i konzervativci i reformisti koristili su se pitanjem pravde u Hagu kao na\u010dinom da politi\u010dke protivnike prika\u017eu ili kao suvi\u0161e prisne s me\u0111unarodnom zajednicom i stoga \u00abnepatriotske\u00bb, ili kao suvi\u0161e svadljive u odnosu sa Zapadom i stoga, opet, ali na druga\u010diji na\u010din, \u00abnepatriotske\u00bb. Kako bi odgovorili na me\u0111unarodno zahtjeve, ali i kako bi se nadmetali za glasove bira\u010da, razni srbijanski i hrvatski lideri su u razli\u010ditim trenucima koristili pitanja saradnje s Hagom kao vid poslovne transakcije (hap\u0161enje osumnji\u010denih za ratne zlo\u010dine u zamjenu za me\u0111unarodnu pomo\u0107 ili pregovore za pristup Evropskoj uniji), a ne kao pitanje pravde. Ovako percipirana razmjena ozbiljno je podrivala sveobuhvatan proces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u regiji i dodatno umanjila interes javnosti za suo\u010davanje sa naslije\u0111em zlo\u010dina (Suboti\u0107, 2009).<\/p>\n

Evropska unija od dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije zahtijeva da sara\u0111uju sa MKSJ-om u Hagu kao preduvjet za pristup EU. I dok su i Srbija i Hrvatska nakon dosta odugovla\u010denja kona\u010dno pristale da pobolj\u0161aju saradnju sa MKSJ-om tako \u0161to su ozbiljno pristupile hap\u0161enju i prebacivanju osumnji\u010denih za kojima sud traga (Hrvatska je ovaj uvjet ispunila 2006. godine, Srbija jo\u0161 mora uhapsiti glavnog ha\u0161kog osumnji\u010denog, generala bosanskih Srba Ratka Mladi\u0107a), sje\u0107anja na rat, razumijevanje njegovih uzroka, ko je kriv, ko je po\u010dinio zvjerstva i protiv koga \u2013 ostaju duboko osporavana pitanja.<\/p>\n

Pro\u0161lost jo\u0161 nije pro\u0161la<\/p>\n

Korijen ovog osporavanja le\u017ei u tome \u0161to na Balkanu pro\u0161lost jo\u0161 nije pro\u0161la. Nasilje se zaustavilo, zajedljiva retorika je splasnula, ali veliki narativi nacije, etniciteta, historije i teritorije jo\u0161 nisu zamijenjeni nekim drugim. Srbija je iz katastrofalne ere Slobodana Milo\u0161evi\u0107a iza\u0161la kao nacija s osje\u0107anjem da je protiv nje po\u010dinjena nepravda, a koja je nesigurno smje\u0161tena izme\u0111u Evrope i Rusije. Hrvatska je na\u010dinila zna\u010dajne korake ka pristupanju Evropskoj uniji, ali ovaj privid me\u0111unarodnog uspjeha samo je utvrdio sna\u017ean osje\u0107aj historijske opravdanosti i duboki nedostatak interesa za suo\u010davanje s problemati\u010dnom prirodom \u00abdomovinskog rata\u00bb i u njemu po\u010dinjenim ratnim zlo\u010dinima. Bosna i Hercegovina je ponovo na naslovnicama kao zabrinjavaju\u0107i podsjetnik da Dejtonski mirovni proces zemlju nije postavio na put koji vodi multietni\u010dkom su\u017eivotu, ve\u0107 prije na put prema ponovnoj nestabilnosti, etni\u010dkom i kulturnom nepovjerenju, segregaciji i ciklusima uzajamne odmazde.<\/p>\n

Na Balkanu su veze izme\u0111u suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i demokratske konsolidacije izravne. U Hrvatskoj jo\u0161 uvijek postoje zna\u010dajne prepreke povratku srpskih izbjeglica. Veoma malo srpskih izbjeglica se vratilo u Krajinu, iz koje su protjerani tokom operacije Oluja 1995. godine. Ovaj problem \u2013 veliki problem za demokratski ugled Hrvatske \u2013 izravna je posljedica nepromijenjene nacionalne ideologije prema kojoj se Srbi smatraju neprijateljima, nepo\u017eeljnim i politi\u010dkim strancima u Hrvatskoj. Tokom 2006. godine hrvatski parlament usvojio je Deklaraciju o operaciji Oluja, u\u010diniv\u0161i tako sje\u0107anje na tu operaciju kao herojsku vojnu pobjedu koja je omogu\u0107ila nezavisnost hrvatske dr\u017eave zvani\u010dnom dr\u017eavnom politikom. Nastavak poricanja masovnih kr\u0161enja ljudskih prava srpskog stanovni\u0161tva tokom operacije Oluja u Hrvatskoj utvr\u0111uje ovo vi\u0111enje \u00abdomovinskog rata\u00bb i hrvatske pro\u0161losti i u glavama donositelja politi\u010dkih odluka i kod hrvatske javnosti. Odsustvo zvani\u010dnog suo\u010davanja sa zlo\u010dinima iz operacije Oluja \u0161alje signal hrvatskim Srbima da se ni\u0161ta zna\u010dajno nije promijenilo u pogledu Hrvatske na njenu vlastitu pro\u0161lost i tretman srpske manjine.<\/p>\n

U Srbiji je nastavak nacionalisti\u010dke ideologije tako\u0111er jasan. \u017destoka reakcija srbijanskog establi\u0161menta i velike ve\u0107ine stanovni\u0161tva na progla\u0161enje nezavisnosti Kosova 2008. godine pokazuje da vladine elite postmilo\u0161evi\u0107evskog doba nisu bile iskrene prema srbijanskom narodu. One nisu napravile jasan otklon spram pro\u0161losti, nisu odbacile nacionalisti\u010dku retoriku, niti su principe ljudskih prava stavile ispred pozivanja na mitsku historiju i nacionalni identitet. Umjesto toga, nove srbijanske vlasti \u2013 i konzervativci i reformisti \u2013 usvojile su osnovni nacionalisti\u010dki okvir Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima. Ovaj okvir Srbiju posmatra kao naciju protiv koje je po\u010dinjena nepravda, izolovanu i nezaslu\u017eeno ka\u017enjenu za zlo\u010dine koje nije po\u010dinila. Nezavisnost Kosova je, u skladu s tim, tuma\u010dena kao jo\u0161 jedan znak velike tragedije i historijske propasti Srbije, a ne kao posljedica njenih pogre\u0161nih politika iz 1990-tih.<\/p>\n

U Bosni i Hercegovini su posljedice nesuo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u \u010dak i kobnije. Dva etni\u010dka entiteta \u2013 Republika Srpska i Federacija BiH \u2013 nastavljaju hraniti me\u0111usobnu netoleranciju i nacionalizme nepriznavanjem istinske prirode ozbiljnih i masovnih kr\u0161enja ljudskih prava po\u010dinjenih tokom rata u BiH. Za mnoge bo\u0161nja\u010dke politi\u010dare i veliki dio javnosti Republika Srpska je kvazidr\u017eava stvorena genocidom i etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem. Bo\u0161njaci su kontinuirano poricanje i \u0161utnju o zvjerstvima kod bosanskih Srba protuma\u010dili kao jo\u0161 jedan dokaz da istinski su\u017eivot u stvarnosti nije mogu\u0107. U isto vrijeme, bosanski Srbi sve uzavreliju retoriku bo\u0161nja\u010dkih lidera posmatraju kao potencijalnu mogu\u0107nost za jo\u0161 radikalnije pozive na otcjepljenje Republike Srpske.<\/p>\n

Koalicija za REKOM<\/p>\n

Prepoznav\u0161i ovakvo stanje stvari, grupa posve\u0107enih nevladinih organizacija za ljudska prava iz Srbije (Centar za humanitarno pravo), Hrvatske (Documenta) i Bosne i Hercegovine (Istra\u017eiva\u010dko-dokumentacioni centar) od 2006. godine radi na stvaranju Regionalne komisije za istra\u017eivanje i objelodanjivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim kr\u0161enjima ljudskih prava na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije \u2013 REKOM (Koalicija za REKOM, 2009). Komisija \u0107e tako\u0111er istra\u017eiti sudbinu hiljada nestalih \u017ertava, \u0161to je pitanje od ogromne va\u017enosti za pre\u017eivjele iz rata (Wagner, 2008) i problem za \u010dije rje\u0161avanje postoje\u0107e institucije tranzicione pravde (doma\u0107i i me\u0111unarodni sudovi) nisu adekvatno opremljene.<\/p>\n

REKOM se zasniva na pretpostavci da u\u010dinkovit proces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u podrazumijeva regionalni pristup koji uva\u017eava i razumije historijski i politi\u010dki kontekst u kojem su ratni zlo\u010dini po\u010dinjeni. Drugim rije\u010dima, sami zlo\u010dini se shvataju kao regionalni po prirodi, a isto se odnosi i na svaku nadu za istinsko regionalno pomirenje. U ovom pristupu implicitna je kritika prethodnih nasumi\u010dnih poku\u0161aja saop\u0161tavanja istine o nedavnoj pro\u0161losti u pojedina\u010dnim dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije. Ta kritika je sasvim opravdana s obzirom na skoro potpuno odsustvo ozbiljne institucije za saop\u0161tavanje istine u Hrvatskoj, neuspjeh u uspostavljanju komisije za istinu u Bosni i Hercegovini i sramotu koju je predstavljala kvazikomisija za istinu koju je uspostavio biv\u0161i srbijanski predsjednik Vojislav Ko\u0161tunica.<\/p>\n

Aktivisti za ljudska prava koji stoje iza REKOM-a postavili su visoke ciljeve ovoj instituciji. Njeni inicijatori tvrde da REKOM mo\u017ee okon\u010dati kontinuirano laganje o pro\u0161losti; osigurati javni prostor da se \u010duje glas \u017ertava i proizvesti saosje\u0107anje kod \u0161ire javnosti, a posebno kod dru\u0161tava po\u010dinitelja konkretnih zlo\u010dina; izgraditi sveobuhvatnu bazu podataka \u017ertava i tako sprije\u010diti kontinuiranu manipulaciju brojkama; pomo\u0107i tu\u017eila\u0161tvima za ratne zlo\u010dine u prikupljanju dokaza i radu sa svjedocima; te pomo\u0107i potrazi za nestalima i uspostaviti temelje za bolje razumijevanje i toleranciju me\u0111u biv\u0161im neprijateljima (Koalicija za REKOM, 2009).<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de institucionalne organizacije, REKOM \u0107e biti zvani\u010dno tijelo osnovano ili bar podr\u017eano od strane vlada zemalja biv\u0161e Jugoslavije, koje \u0107e istovremeno zadr\u017eati svoju nezavisnost od njih. Predvi\u0111eno je da to bude privremena institucija s ograni\u010denim mandatom smje\u0161tena na teritoriji gdje su zlo\u010dini po\u010dinjeni. Komisija nije osmi\u0161ljena kao pravosudni organ, ali \u0107e biti sposobna da obavlja javna saslu\u0161anja \u017ertava. REKOM-ov \u0161iroki mandat uklju\u010duje intervjue, prikupljanje dokaza i istra\u017ena ovla\u0161tenja, kao i kapacitet da izdaje preporuke o reparacijama i drugim oblicima redistributivne pravde (Koalicija za REKOM, 2009).<\/p>\n

Koalicija za REKOM je ve\u0107 organizovala pet regionalnih foruma za diskusiju o institucionalizaciji projekta. Ovi regionalni susreti tako\u0111er su uklju\u010divali svjedo\u010denja \u017ertava rata kao primjere onoga \u0161to bi u budu\u0107nosti predstavljalo svakodnevni rad komisije. Do sada je vi\u0161e od 500 nevladinih organizacija pristupilo Koaliciji za REKOM, \u0161to je \u010dini najenergi\u010dnijom inicijativom za saop\u0161tavanje istine u regiji.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti i problemi REKOM-a<\/p>\n

REKOM je po mnogo \u010demu za svaku pohvalu. Osmi\u0161ljen je od strane vode\u0107ih regionalnih aktivista za ljudska prava i tranzicionu pravdu. Organizacije koje su pokrenule ovu inicijativu imaju etablirane pozicije predvodnika na polju tranzicione pravde u regiji. Kvalitet vodstva ovog projekta stoga nije upitan.<\/p>\n

Osim toga, Koalicija za REKOM je sistemati\u010dno primijenila pouke iz drugih me\u0111unarodnih konteksta, kao i iz ranijih neuspje\u0161nih eksperimenata u saop\u0161tavanju istine u Srbiji i Hrvatskoj. Dvije pouke se isti\u010du kao posebno relevantne.<\/p>\n

Prvo, u\u010de\u0161\u0107e \u0161irokog spektra segmenata civilnog dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i grupe \u017ertava, lokalne organizacije za ljudska prava, pojedince i stru\u010dnjake, od presudnog je zna\u010daja za dugoro\u010dni uspjeh komisije. To je jedna od glavnih pouka nau\u010dnog rada u oblasti tranzicione pravde, a naro\u010dito istra\u017eivanja o komisijama za istinu (Hayner, 2001).<\/p>\n

Drugo, Koalicija je rano shvatila da, kako bi imala ozbiljnog uticaja, Komisija ipak mora biti priznata kao zvani\u010dno tijelo podr\u017eano od vlada, a ne samo inicijativa civilnog dru\u0161tva odvojena i izolovana od centara mo\u0107i. U te svrhe Koalicija planira provesti sveobuhvatno dru\u0161tveno povezivanje, podizanje svijesti o zlo\u010dinima iz pro\u0161losti putem javnih svjedo\u010denja \u017ertava i, kona\u010dno, prikupiti milion potpisa gra\u0111ana kao simboli\u010dnu gestu kojom bi se vr\u0161io pritisak na vlade da podr\u017ee komisiju kao zvani\u010dno tijelo za saop\u0161tavanje istine (Koalicija za REKOM, 2009).<\/p>\n

U ovom zapravo le\u017ei REKOM-ova najve\u0107a snaga, ali i najve\u0107a potencijalna slabost. Komisija \u0107e se na svom putu suo\u010diti sa znatnim izazovima, jer nijedna vlada u regiji do sada nije podr\u017eala taj projekat, a sama dru\u0161tva su duboko podijeljena po pitanju vrste institucije za istinu koja je najprimjerenija (Gaffney i Ali\u0107, 2008). Bez zvani\u010dne podr\u0161ke malo je vjerovatno da \u0107e komisija imati \u0161irok dru\u0161tveni i politi\u010dki uticaj.<\/p>\n

Uprkos vrijednosti ovakve inicijative za budu\u0107a istra\u017eivanja masovnih zlo\u010dina u regiji, njeni nalazi uglavnom ne\u0107e imati va\u017enosti bez politi\u010dke volje sa bilo koje strane da se rezultati shvate ozbiljno i da budu uvr\u0161teni u politi\u010dki proces. Zemljama Balkana o\u010dajni\u010dki su potrebni hrabri politi\u010dki lideri koji su u stanju re\u0107i da je ono \u0161to je u\u010dinjeno pogre\u0161no, zbog \u010dega je pogre\u0161no i za\u0161to se nikad vi\u0161e ne smije desiti. Do danas, jedini regionalni lider sa malo inicijative po ovom pitanju je biv\u0161i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi\u0107, koji je u vi\u0161e navrata javno iznosio tvrdnju da je suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u va\u017eno za demokratizaciju i europeizaciju Hrvatske. Novoizabrani hrvatski predsjednik Ivo Josipovi\u0107, i sam vrhunski stru\u010dnjak za me\u0111unarodnu pravdu, iznosio je sli\u010dne tvrdnje. Regiji je potrebno vi\u0161e ovakvih pristupa, ali nijedan drugi politi\u010dar u regiji nije pokazao interes za suo\u010davanje s nasiljem iz nedavne pro\u0161losti. Na Balkanu politi\u010dari, \u010dini se, vjeruju da je suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u pitanje na kojem se gube glasovi, pa ga se stoga bolje kloniti, osim u slu\u010daju kad se mo\u017ee iskoristiti za raspirivanje nacionalisti\u010dkog bezumlja i osiguravanje podr\u0161ke bira\u010da.<\/p>\n

REKOM-ova odluka da usvoji regionalni pristup tako\u0111er je ma\u010d sa dvije o\u0161trice. Osniva\u010di Koalicije isti\u010du sna\u017ean argument da nacionalne komisije za istinu koje su do sada osnovane nisu proizvele nikakve rezultate i da je potreban novi pristup. Ipak, iz ove logike nije sasvim jasno za\u0161to je rje\u0161enje regionalizacija projekta, a ne promjena koncepta u svrhu bolje nacionalne inicijative? Uvjerljiviji argument u prilog regionalizacije svakako je prevazila\u017eenje prepreke koja je jedinstvena za tranzicionu pravdu u biv\u0161oj Jugoslaviji \u2013 \u010dinjenice da \u017ertve i po\u010dinitelji vi\u0161e ne \u017eive jedni s drugima u istoj zemlji, \u0161to ote\u017eava probijanje doma\u0107ih apela za pravdu kroz zvani\u010dne dr\u017eavne kanale.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan problem s kojim \u0107e se REKOM morati suo\u010diti jesu kvalitativne razlike u vrstama zlo\u010dina po\u010dinjenim u regiji. REKOM je odlu\u010dio uklju\u010diti i manje sukobe poput onog u Sloveniji i Makedoniji, najvjerovatnije kako bi osigurao \u0161to sveobuhvatniji opis doga\u0111aja. Politi\u010dka pozadina i lokalna dinamika ovih sukoba je, me\u0111utim, fundamentalno druga\u010dija od \u00abdominantnih\u00bb sukoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, pa \u0107e se poku\u0161aj da se svi ovi sukobi svrstaju pod jedan historijski narativ ispostaviti kao veoma te\u017eak zadatak.<\/p>\n

Zaklju\u010dak: Zna\u010daj suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n

Uprkos navedenim preprekama, inicijativa za REKOM ipak predstavlja nevjerovatno vrijedan poduhvat. \u010cak i ako Komisija ne ispuni sve svoje visoke ciljeve, samo to \u0161to \u0107e odr\u017eati sje\u0107anje na zlo\u010dine iz pro\u0161losti u mislima javnosti i dr\u017eavnih zvani\u010dnika je dovoljno vrijedan uspjeh. Jo\u0161 va\u017enije je to \u0161to su inicijative poput REKOM-a zna\u010dajne kako bi Balkan imao ikakve izglede da mirnim putem krene naprijed na politi\u010dkom planu.<\/p>\n

Postoji izravna veza izme\u0111u kontinuirane nestabilnosti u regiji i neuspjeha u suo\u010davanju s naslije\u0111em iz pro\u0161losti. Sistemati\u010dno suo\u010davanje sa zlodjelima iz pro\u0161losti nije samo luksuz konsolidovanih demokratija. Takvo suo\u010davanje od posebnog je zna\u010daja za zemlje u tranziciji, za zemlje koje izlaze iz ere nasilja. Va\u017eno je otkriti istinu o zvjerstvima iz pro\u0161losti, sau\u010desni\u0161tvu dru\u0161tva u njima i politi\u010dkim i ideolo\u0161kim strukturama koje su ih omogu\u0107ile. Da bismo ponovo postali \u00abnormalno\u00bb dru\u0161tvo, va\u017eno je uspostaviti ispravnu umjesto pogre\u0161ne politike (Dimitrijevi\u0107, 2006). Za tranzicione zemlje veoma je va\u017eno pre\u0107i na novu politi\u010dku praksu koja jasno oduzima legitimitet nasilju, netoleranciji i etni\u010dkom neprijateljstvu kao normalnom na\u010dinu vo\u0111enja politike. Tek tada \u0107emo mo\u0107i po\u010deti da govorimo o demokratskoj konsolidaciji i pomirenju na Balkanu.<\/p>\n

 <\/p>\n

REKOM Inicijativa – pulsdemokratije.ba – 10.02.2010<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Jelena Suboti\u0107   Autorica procjenjuje ambiciozne ciljeve nedavno pokrenute inicijative koalicije NVO-a za tra\u017eenje istine u biv\u0161oj Jugoslaviji, navode\u0107i da… ","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[426],"tags":[],"class_list":["post-64913","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-rekom-u-medijima-bhsc"],"acf":[],"yoast_head":"\nJelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Jelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Jelena Suboti\u0107   Autorica procjenjuje ambiciozne ciljeve nedavno pokrenute inicijative koalicije NVO-a za tra\u017eenje istine u biv\u0161oj Jugoslaviji, navode\u0107i da...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2011-09-23T00:00:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-04-24T16:30:14+00:00\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Recom Editor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Recom Editor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/\",\"name\":\"Jelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"datePublished\":\"2011-09-23T00:00:00+00:00\",\"dateModified\":\"2020-04-24T16:30:14+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Jelena Suboti\u0107 – REKOM Inicijativa – pulsdemokratije.ba – 10.02.2010\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\",\"name\":\"Recom Editor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Recom Editor\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Jelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Jelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"Jelena Suboti\u0107   Autorica procjenjuje ambiciozne ciljeve nedavno pokrenute inicijative koalicije NVO-a za tra\u017eenje istine u biv\u0161oj Jugoslaviji, navode\u0107i da...","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2011-09-23T00:00:00+00:00","article_modified_time":"2020-04-24T16:30:14+00:00","author":"Recom Editor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Recom Editor","Est. reading time":"15 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/","name":"Jelena Suboti\u0107 - REKOM Inicijativa - pulsdemokratije.ba - 10.02.2010 - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"datePublished":"2011-09-23T00:00:00+00:00","dateModified":"2020-04-24T16:30:14+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/jelena-subotic-rekom-inicijativa-pulsdemokratije-ba-10-02-2010-7\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Jelena Suboti\u0107 – REKOM Inicijativa – pulsdemokratije.ba – 10.02.2010"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3","name":"Recom Editor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","caption":"Recom Editor"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64913"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=64913"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":180623,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/64913\/revisions\/180623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=64913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=64913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=64913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}