{"id":189999,"date":"2024-04-02T16:24:44","date_gmt":"2024-04-02T15:24:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.recom.link\/?p=189999"},"modified":"2024-04-02T16:24:44","modified_gmt":"2024-04-02T15:24:44","slug":"vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/","title":{"rendered":"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"

Dijalog, komunikacija, empatija i razumijevanje Drugoga ugro\u017eavaju nacionalisti\u010dke paradigme koje mnoge elite jo\u0161 dr\u017ee na vlasti<\/em><\/h3>\n

 <\/p>\n

Vjeran Pavlakovi\u0107 je redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, gdje dr\u017ei kolegije iz teoretskih i komparativnih pristupa kulturi sje\u0107anja, kulturalne povijesti Jugoisto\u010dne Europe, Latinske Amerike te revolucija 19. i 20. stolje\u0107a. Doktorirao je 2005. godine na University of Washington na temu dru\u0161tvenog i politi\u010dkog utjecaja \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata u Kraljevini Jugoslaviji. U svojim znanstvenim radovima i kao voditelj istra\u017eiva\u010dkih projekata, prof. Pavlakovi\u0107 je obimno tematizirao politi\u010dku dimenziju regionalnih komemorativnih praksi vezanih za ratne epizode 20. stolje\u0107a. Zajedno s Davorom Paukovi\u0107em i Nikolinom \u017didek uredio je zbornik radova Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti.<\/em> Politi\u010dki rituali i kultura sje\u0107anja na traume 20. stolje\u0107a u Hrvatskoj<\/em> koja obra\u0111uje sedam mitskih mjesta hrvatske politi\u010dke pro\u0161losti, objavljen 2022. godine u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Srednja Europa.<\/p>\n

\n

Goran Stani\u0107, Prometej.ba:<\/em><\/strong> Posljednjih nekoliko desetlje\u0107a na globalnoj razini svjedo\u010dimo velikom porastu interesa za studije sje\u0107anja (eng. memory studies<\/em>), koji je i u na\u0161oj regiji uzeo maha budu\u0107i da nam politi\u010dka pro\u0161lost kreira sada\u0161njost, a slobodno se mo\u017ee kazati i kako diktira ritam budu\u0107nosti. Budu\u0107i da si po zvanju povjesni\u010dar koji se istra\u017eiva\u010dki ponajvi\u0161e bavi politi\u010dkom i kulturnom ulogom kolektivnih sje\u0107anja, pitao bih te za po\u010detak koja je to veza s jedne strane, a pukotina s druge, izme\u0111u studija sje\u0107anja i historiografije? Drugim rije\u010dima, na koji to na\u010din studije sje\u0107anja nadopunjuju historiografiju koja pretendira biti objektivna znanost?<\/strong><\/p>\n

Vjeran Pavlakovi\u0107:<\/em> Kad sam se 2006. vratio iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u Hrvatsku kako bih radio na svom prvom projektu vezanom uz kulturu sje\u0107anja, mnogi kolege u po\u010detku nisu sasvim razumjeli \u0161to sam zapravo istra\u017eivao. Budu\u0107i da je disciplina povijesti u regiji prili\u010dno konzervativna, pogotovo sjetimo li se razdoblja prije dvadeset godina, ponekad je \u010dak bilo i otpora prema onome \u0161to sam radio od strane doma\u0107ih povjesni\u010dara. Historiografija i pisanje povijesti od strane profesionalnih znanstvenika bilo je uglavnom usmjereno na politi\u010dke povijesti pisane odozgo (eng. top-down<\/em>) s opsjednuto\u0161\u0107u arhivskim dokumentima. Podru\u010dje studija sje\u0107anja, me\u0111utim, otvara put za sagledavanje na\u010dina na koje se povijest konstruira, tuma\u010di i prepravlja u \u0161irem dru\u0161tvenom smislu, i po mom mi\u0161ljenju omogu\u0107uje nijansiraniju i kriti\u010dniju analizu bez ograni\u010denja disciplinarnom logikom kori\u0161tenja isklju\u010divo slu\u017ebenih arhiva. Pokret tzv. kulturalnog zaokreta<\/em> u humanisti\u010dkim znanostima (eng. Cultural Turn<\/em>) i procvat studija sje\u0107anja koji su transformirali historiografiju na Zapadu prije nekoliko desetlje\u0107a kona\u010dno su stigli i u zemlje biv\u0161e Jugoslavije, i mislim da su mla\u0111i znanstvenici, uklju\u010duju\u0107i one koji su se \u0161kolovali u inozemstvu, posljednjih godina proizveli zna\u010dajan broj va\u017enih radova. Taj je trend obogatio na\u0161e razumijevanje nedavne pro\u0161losti, posebice kontroverznih razdoblja kao \u0161to su Drugi svjetski rat, jugoslavenski socijalizam i ratovi 1990-ih. Studije sje\u0107anja nadopunjuju klasi\u010dne povijesne pristupe budu\u0107i da pristup arhivima kontrolira dr\u017eava i dostupni su samo odre\u0111enim povjesni\u010darima ili sadr\u017ee dokumente koji daju ograni\u010denu sliku pro\u0161lih doga\u0111aja, kao \u0161to se da primijetiti u istra\u017eivanju holokausta. S druge strane, isklju\u010diva usredoto\u010denost na metodologije kulture sje\u0107anja koja zanemaruje neke od temeljnih povijesnih \u010dinjenica i kronolo\u0161ke okvire tako\u0111er nam ne dopu\u0161ta da pravilno tuma\u010dimo na\u010dine kako je pro\u0161lost instrumentalizirana u sada\u0161njosti. I kultura sje\u0107anja i historiografija su podlo\u017eni ideolo\u0161kim interpretacijama, iz tog razloga u potpunosti podr\u017eavam dijalog izme\u0111u metodologija i interdisciplinarni pristup u istra\u017eivanju turbulentnog 20. stolje\u0107a. I znanstvenici i studenti trebaju iza\u0107i na teren kako bi promatrali ovu interakciju izme\u0111u slu\u017ebenih povijesnih narativa i njihovog \u0161irenja u javnom prostoru, bilo kroz mjesta sje\u0107anja kao \u0161to su memorijalni muzeji koncentracijskih logora ili kroz reinterpretacije popularne kulture.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Vo\u0111eni posjet sa studentima koncentracijskom logoru Dachau u sklopu te\u010daja pod nazivom Izme\u0111u povijesti i sje\u0107anja u Srednjoj Europi, Dachau, Njema\u010dka, sije\u010danj 2023.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Bugarski pisac Georgi Gospodinov u svom posljednjem romanu Vremensko skloni\u0161te<\/em> (Buybook, 2023.) pi\u0161e da sre\u0107a \u201enije kamen temeljac da na njemu gradite svoju crkvu i dr\u017eavu. Sre\u0107a ne ulazi u historijske ud\u017ebenike (tu su bitke, pogromi, izdaje i krvavo ubistvo nekog nadvojvode), niti ulazi u hronike i anale\u201c. Kako ti promatra\u0161 ovu izjavu nakon godina istra\u017eiva\u010dkog rada upravo na ovu temu? Pamte li kolektivi uop\u0107e sretne historijske epohe, da pritom te epohe nisu vezane za \u201eosloba\u0111anje\u201c svojih teritorija, \u0161to uvijek zna\u010di da s druge strane opet stoji ne\u010dija nesre\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Slo\u017eio bih se da postoji prenagla\u0161avanje nekropolitike i mra\u010dnih, tragi\u010dnih epizoda povijesti, posebno na Balkanu. Kroz prou\u010davanje spomenika i drugih mjesta sje\u0107anja ve\u0107 gotovo dva desetlje\u0107a, vidio sam prili\u010dan broj masovnih grobnica, koncentracijskih logora i muzeja posve\u0107enih raznim zlo\u010dinima. Jedno mogu\u0107e obja\u0161njenje svakako le\u017ei u emocionalnoj snazi ovih tragedija, koju politi\u010dki akteri mogu mobilizirati lak\u0161e nego obe\u0107anja o nekoj boljoj, ali apstraktnoj budu\u0107nosti. Mislim da je socijalisti\u010dka Jugoslavija djelomi\u010dno uspjela prodati pozitivnu viziju budu\u0107nosti, ali vidjeli smo da to u kona\u010dnici nije uspjelo uvjeriti stanovni\u0161tvo da nastavi raditi na takvom mogu\u0107em ishodu koji mo\u017eda nikada niti nije bio ostvariv. Drugo obja\u0161njenje, vezano uz sje\u0107anja na sretnije epohe, jest da su zemlje poput onih u Jugoisto\u010dnoj Europi pro\u0161le kroz vi\u0161e politi\u010dkih promjena u proteklih 100 godina, a svaki novi re\u017eim ili vladar nastoji delegitimizirati ono \u0161to je bilo prije. Stoga se komemorativna kultura fokusira na negativne aspekte pro\u0161losti koje je navodno bolja sada\u0161njost uspje\u0161no rije\u0161ila. Uvijek postoje skupine koje izazivaju sada\u0161nji re\u017eim bu\u0111enjem nostalgije za propalim carstvima ili dr\u017eavama, ali vjerujem da se tvoje pitanje odnosilo na slu\u017ebene politike sje\u0107anja. Jugoslavenska dr\u017eava izme\u0111u dva svjetska rata se bojala habsbur\u0161ke nostalgije, a danas na jednoj strani imamo jugonostalgi\u010dare te na drugoj one koji simbolima i retorikom tzv. Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske kritiziraju suvremenu neoliberalnu i proeuropsku politiku u Hrvatskoj. Mislim da bi politi\u010dka elita potkopala sebe i svoje zahtjeve za pobolj\u0161anjem \u017eivota svojih gra\u0111ana kada bi slavila sretnu pro\u0161lost koje vi\u0161e nema, i \u0161tovi\u0161e, koju je pomogla uni\u0161titi. Mitske slavne pro\u0161losti, kroz primjere srednjovjekovnih kraljevstava slavljenih u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama odgovaraju slu\u017ebenim politikama, zato \u0161to su dovoljno vremenski udaljene i postoji mnogo drugih faktora koji se mogu okriviti za njihov kolaps, obi\u010dno su to susjedni narodi ili strana carstva.<\/p>\n

Kao kontra primjer ustaljenom fokusu na negativnu pro\u0161lost, mogli bismo analizirati politike sje\u0107anja SAD-a, koja je slavila svoju povijest i glorificirala svoj \u010desto krvavi put do trenutne svjetske supersile. Porazi, pogre\u0161ke i mra\u010dnije epizode iz pro\u0161losti uglavnom su ignorirane (\u017ertve imperijalisti\u010dkih intervencija), povr\u0161no priznate (Vijetnamski rat) ili instrumentalizirane (konfederacijski mit o izgubljenom slu\u010daju, eng. the Lost Cause of the Confederacy<\/em>). Ovakav je pristup kritiziran u zemlji i u inozemstvu, a posljednjih desetlje\u0107a imamo velike napore da se uhvatimo napokon u ko\u0161tac s ovom tamnijom stranom ameri\u010dkog naslije\u0111a, uklju\u010duju\u0107i ropstvo, prava ameri\u010dkih domorodaca, socioekonomske posljedice kapitalizma i vanjsku politiku temeljenu na vojnoj mo\u0107i. Nedavni primjer je otvaranje Freedom Monument Sculpture Park<\/em> u Montgomeryju, u dijelu grada zvanom Mjesta naslje\u0111a (eng. Legacy Sites<\/em>) koja beskompromisno prikazuju tragi\u010dne povijesti porobljenih i autohtonih naroda u Alabami i cijeloj zemlji. Ovakvo suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u nije lako, a trenuta\u010dno mo\u017eemo promatrati duboke ideolo\u0161ke podjele i kulturne ratove u SAD-u, \u010desto povezane upravo s time kako Amerikanci trebaju u\u010diti o povijesti u ud\u017ebenicima, javnom prostoru i popularnoj kulturi.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Spomenik srpskom vladaru Stefanu Nemanji podignut ispred nekada\u0161nje Glavne \u017eelezni\u010dke stanice 2021. u centru Beograda, studeni 2022.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Da pre\u0111emo s teorijskih okvira prema konkretnim praksama na\u0161e regije, mo\u017eemo se poslu\u017eiti rije\u010dima francuskog povjesni\u010dara Ernesta Renana za kojega, na sli\u010dan na\u010din, uspomena na herojske \u010dine i patnju zapravo dr\u017ei naciju na okupu. Post-jugoslavenska dru\u0161tva bez razlike neprestano potvr\u0111uju ispravnost navedenih rije\u010di. Od recentnih doga\u0111anja, u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetu Republike Srpske, opet je obilje\u017een kontroverzni 9. januar. U Sarajevu traje rasprava treba li gradu jo\u0161 jedno ratno spomen obilje\u017eje u obliku tenka, u Hrvatskoj je nedavno u sred \u0161kolske godine povu\u010den ud\u017ebenik iz povijesti, dok je u Beogradu otvoren muzej Dra\u017ee Mihailovi\u0107a. Koliko se uop\u0107e razlikuje suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u u post-jugoslavenskim dru\u0161tvima?<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to sam ranije spomenuo, dominantni narativ u gotovo svakoj novonastaloj dr\u017eavi nakon raspada Jugoslavije uklju\u010duje nacionalisti\u010dki pogled na pro\u0161lost i odre\u0111uje 1990-e kao prijelomnu to\u010dku raskida s komunisti\u010dkim sustavom koji je bio navodna zapreka svakoj pojedinoj naciji u postizanju svog punog potencijala. Stoga \u010dak i zemlje poput Srbije ili Sjeverne Makedonije, koje nisu imale zna\u010dajne pokrete za neovisnost, sada smatraju da je raspad Jugoslavije postavio temelje za njihovu vlastitu postkomunisti\u010dku sada\u0161njost. Svaka se zemlja prikazuje kao najve\u0107a \u017ertva komunizma te ima vlastiti panteon palih boraca i heroja iz 1990-ih koji su se \u017ertvovali za novu nacionalnu dr\u017eavu. Iako se naslje\u0111e komunizma u cijeloj regiji tretira kroz razli\u010dite stupnjeve negativnosti, svaka je zemlja rehabilitirala antikomunisti\u010dke borce iz Drugog svjetskog rata, od kojih je ve\u0107ina u jednom ili drugom trenutku sura\u0111ivala s okupacijskim Silama Osovine. Posljedi\u010dno se na takav na\u010din demonizira partizanski pokret i u kona\u010dnici se dovode u pitanje antifa\u0161isti\u010dki temelji ovih zemalja. Primjeri koje si naveo ukazuju na to da se te nacionalisti\u010dke i militaristi\u010dke interpretacije pro\u0161losti proizvode ne samo kroz spomenike i mjesta sje\u0107anja, ve\u0107 i kroz ud\u017ebenike, popularnu kulturu, politi\u010dke govore, institucije kao \u0161to su muzeji i arhivi, te komemorativne prakse. Zajedni\u010dku antifa\u0161isti\u010dku borbu iz Drugog svjetskog rata zamijenile su unutarnje nacionalisti\u010dke jednad\u017ebe koje su kolaboracioniste pretvorile u nevine \u017ertve komunisti\u010dkog terora, a modernisti\u010dki socijalisti\u010dki jugoslavenski projekt u isklju\u010divo represivan sustav koji je podjarmio nacionalne te\u017enje. Ovo naravno iskrivljuje mnogo nijansiraniju pro\u0161lost nakon Drugog svjetskog rata, zamagljuje stvarnost da je svaka nacija imala po\u010dinitelje zlo\u010dina tijekom sukoba u 20. stolje\u0107u i ograni\u010dava post-jugoslavenska dru\u0161tva da osje\u0107aju empatiju prema \u017ertvama drugih etno-nacionalnih skupina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Spomenik \u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora u Dobroselu, Hrvatska, vandaliziran usta\u0161kim simbolima, svibanj 2023.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

U nedavno objavljenoj knjizi Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti<\/em> (Srednja Europa, 2022.), razli\u010diti autori istra\u017euju politi\u010dku dimenziju obilje\u017eavanja stradanja na bitnim strati\u0161tima Drugog svjetskog rata, dakle Bleiburgu, Jasenovcu, Jazovki, Brezovici i Srbu, kao i komemoracije u Kninu i Vukovaru vezanih za posljednji rat. Koje su specifi\u010dnosti istra\u017eiva\u010dkih metodologija u zborniku i koji su rezultati nekih od istra\u017eivanja, odnosno da se poslu\u017eim naslovom knjige, na koje to na\u010dine ova mjesta uokviruju naciju <\/em>i kolektivne identitete<\/em>?<\/strong><\/p>\n

Ideja za knjigu i projekt istog naziva (financiranog od strane ‘Hrvatske zaklade za znanost’) proiza\u0161la je iz na\u0161eg zapa\u017eanja da hrvatska politi\u010dka elita, dijele\u0107i sli\u010dnosti s drugim elitama diljem regije, uokviruje pro\u0161lost 20. stolje\u0107a na na\u010din koji legitimira njihove suvremene ideolo\u0161ke pozicije, ali iskrivljuje povijesni zapis. Ljevi\u010darske stranke koriste komemoracije Drugog svjetskog rata kako bi oja\u010dale svoje antifa\u0161isti\u010dke zasluge i temeljne vrijednosti EU-a, dok desni\u010darske stranke fokusiraju svoju politiku sje\u0107anja na \u017ertve komunizma kako bi pokazale svoje antikomunisti\u010dko stajali\u0161te, opravdavaju\u0107i svoj diskurs time \u0161to EU tako\u0111er osu\u0111uje komunisti\u010dke zlo\u010dine. I dok su politi\u010dke stranke u Hrvatskoj poprili\u010dno podijeljene oko Drugog svjetskog rata (komemoracije u Bleiburgu i Jasenovcu mo\u017eda su najeksplicitniji primjeri), komemoracije Domovinskog rata otkrivaju da postoji vi\u0161e konsenzusa oko slu\u017ebenog narativa vezanog za taj sukob, koji je u kona\u010dnici i bio temeljni doga\u0111aj za suvremenu hrvatsku dr\u017eavu. Istra\u017eiva\u010dki tim bio je prili\u010dno interdisciplinaran, a na\u0161 fokus tijekom \u010detiri godine bio je prisustvovati na sedam klju\u010dnih komemoracija i snimiti sve komemorativne govore kako bismo stvorili lingvisti\u010dki korpus koji je jo\u0161 uvijek dostupan na internetu (www.framnat.eu). Usporedili smo razli\u010dite diskurse i strategije uokvirivanja od strane \u201ememorijskih aktera\u201c (eng. mnemonic actors<\/em>) koji su prisustvovali ovim komemoracijama i imali smo sre\u0107e \u0161to smo mogli promatrati kako su se ti govori mijenjali budu\u0107i da su razli\u010diti politi\u010dari preuzimali vlast u vremenskom rasponu projekta (2014.-2018.) koji je uklju\u010divao i predsjedni\u010dke i parlamentarne izbore. Osim govora, promatrali smo razne protokole i politi\u010dke rituale na komemoracijama, pomno smo pratili medijska izvje\u0161tavanja o doga\u0111anjima da bismo vidjeli kako se poruke s komemoracija prenose \u0161iroj javnosti te smo intervjuirali klju\u010dne memorijske aktere. Za zbornik smo pozvali nekoliko drugih znanstvenika da rade s na\u0161om bazom podataka materijala i da koriste vlastite metodologije u svrhu analize kako je pro\u0161lost 20. stolje\u0107a uokvirena u sada\u0161njost. Ova detaljna studija potvrdila je mnoge od na\u0161ih hipoteza koje sam ranije spomenuo o nacionalizaciji kolektivnog sje\u0107anja – ideolo\u0161ke pozicije razli\u010ditih memorijskih aktera i njihovih politi\u010dkih stranaka odredile su kako \u0107e tragi\u010dni doga\u0111aji iz pro\u0161log stolje\u0107a biti uokvireni za opravdavanje nacionalnih politika u sada\u0161njosti. Kontinuirano promatranje komemorativnih praksi u regiji pokazuje da je \u010dlanstvo u EU smanjilo potrebu za dramati\u010dnom simboli\u010dkom politikom u Hrvatskoj, dok Srbija te Bosna i Hercegovina jo\u0161 uvijek koriste ovaj mo\u0107ni emocionalni rezervoar kako bi zadr\u017eale trenutnu elitu na vlasti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza 2014., Knin, Hrvatska.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Sura\u0111ivao si na raznim projektima s udrugama civilnog dru\u0161tva s ciljem da se ratna povijest prika\u017ee nijansiranije od mitova slu\u017ebeno podr\u017eavanih od strane politi\u010dkih elita, da spomenem tek Krajobraze sje\u0107anja<\/em> na Domovinski rat<\/em> iz 2022. koji si objavio za hrvatski ogranak ‘Inicijative mladih za ljudska prava’. Udruge civilnog dru\u0161tva u tom pogledu sudjeluju u procesima tranzicijske pravde kroz suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, zauzimaju\u0107i pritom jasan stav prema zlo\u010dinima koje su nanijeli pripadnici i predstavnici naroda kojemu nominalno pripadamo. Kakva je uloga civilnog dru\u0161tva u regiji i ostvaruje li dobre rezultate po tom pitanju? <\/strong><\/p>\n

Regionalne nevladine organizacije koje se bave suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u bile su klju\u010dne u dono\u0161enju alternativnih narativa o sukobima 20. stolje\u0107a u javnu sferu diljem dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije. Iako je uvijek bilo \u010dlanova akademske zajednice koji su izazivali nova nacionalisti\u010dka tuma\u010denja pro\u0161losti, njihov je utjecaj \u010desto bio ograni\u010den na nekoliko u\u010dionica ili krugove intelektualaca istomi\u0161ljenika. Organizacije koje spominje\u0161 omogu\u0107ile su mnogo \u0161iroj publici promi\u0161ljanje dramati\u010dnih doga\u0111aja iz 1990-ih, pa \u010dak i 1940-ih, kroz izlo\u017ebe, okrugle stolove, prosvjede, javne intervencije, analize javnih politika i medijsku prisutnost koja je nedostupna ve\u0107ini tradicionalnih znanstvenika. Civilno dru\u0161tvo ima va\u017enu ulogu u preispitivanju nacionalnih narativa koji kre\u0107u odozgo i koji nastoje prikazati nacionalnu dr\u017eavu u najboljem svjetlu, posebno imaju\u0107i u vidu krvave sukobe tijekom 20. stolje\u0107a. Budu\u0107i da su ve\u0107ina novih dr\u017eava nastalih raspadom Jugoslavije imale nesigurne granice, naslije\u0111e dr\u017eavnog nasilja, korupciju, neprijateljski nastrojene susjede i op\u0107u nestabilnost, nije iznena\u0111uju\u0107e da su se strategije pri izgradnje dr\u017eave temeljile na usa\u0111ivanju lojalnosti stanovni\u0161tvu, demoniziranju pro\u0161lih re\u017eima, i pridavanje Drugosti (eng. Othering<\/em>) susjednim dr\u017eavama kao opasnim prijetnjama teritorijalnoj cjelovitosti. Te\u017eak, a \u010desto i opasan posao regionalnih nevladinih udruga (‘Documenta’, ‘Fond za Humanitarno Pravo’, ‘Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek’ i drugih) svakako je ne\u0161to \u0161to treba prepoznati i pohvaliti jer su djelovale kao protute\u017ea nemilosrdnom povijesnom revizionizmu protekla tri desetlje\u0107a.<\/p>\n

Na istome tragu, kako gleda\u0161 na \u010dinjenicu da ‘Inicijativa za REKOM’, regionalna platforma za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima, nikada nije za\u017eivjela upravo zbog izostanka politi\u010dke volje od strane dr\u017eava nasljednica?<\/strong><\/p>\n

REKOM je, kao i kontroverzni koncept pomirenja, uvijek bio proces, a ne krajnja to\u010dka, stoga iako nije ostvario svoje ciljeve zbog nedostatka politi\u010dke volje koju spominje\u0161, inicijative i aktivnosti koje su organizirali \u010dlanovi koalicije su svakako pridonijeli pluralnijem razumijevanju pro\u0161losti. \u0160tovi\u0161e, inicijativa je omogu\u0107ila znanstvenicima, aktivistima, ratnim veteranima, politi\u010darima, \u010dlanovima vjerskih zajednica, udrugama \u017ertava, novinarima i mnogim drugima diljem regije interakciju i razmjenu iskustava, \u0161to bi ina\u010de bilo nemogu\u0107e, jer mnoge politi\u010dke elite u tim zemljama su nastojale (i jo\u0161 uvijek nastoje) stvoriti izolirane, nacionalisti\u010dke paradigme mi\u0161ljenja. Dijalog, komunikacija, empatija i razumijevanje Drugoga ugro\u017eavaju nacionalisti\u010dke paradigme koje mnoge elite jo\u0161 dr\u017ee na vlasti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Prosvjed ispred 2. Foruma za osnivanje REKOM-a u velja\u010di 2007., Zagreb, Hrvatska.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Spomeni\u010dka ba\u0161tina je va\u017ena gra\u0111a za prou\u010davanje kako se dru\u0161tva i slu\u017ebene dr\u017eavne politike odnose prema svojoj pro\u0161losti. Poznato je, na primjer, da je samo u Hrvatskoj nakon osamostaljenja uni\u0161tena otprilike polovica antifa\u0161isti\u010dkih spomen obilje\u017eja. Na globalnoj razini, u jeku pokreta Black Lives Matter<\/em> mnogi su spomenici uklonjeni ili vandalizirani u SAD-u i Europi zbog svojih direktnih rasisti\u010dkih ili kolonijalnih konotacija. Ako se pri\u010da naj\u010de\u0161\u0107e svodi na to kako kolektivi pamte, smatra\u0161 li da druga strana medalje, naime kolektivni zaborav, nije mo\u017eda jednako bitna tema?<\/strong><\/p>\n

Apsolutno. Kad govorim o kolektivnom sje\u0107anju, uvijek spominjem koncept kolektivne amnezije, jer oni \u010desto idu ruku pod ruku. Kalendar dr\u017eavnih praznika neke zemlje predstavlja dobar lakmus papir da vidimo koje povijesne trenutke politi\u010dke elite smatraju va\u017enim, a koji su doga\u0111aji izbrisani iz nacionalne svijesti. Spomenici i druga mjesta sje\u0107anja mo\u017eda su vidljiviji primjeri nacionalnih krajobraza sje\u0107anja (eng. memoryscapes<\/em>), osobito tijekom dramati\u010dnih tranzicija kao \u0161to su bile 1990-ih u biv\u0161oj Jugoslaviji ili tijekom posljednjih trideset godina na post-sovjetskom prostoru, koji je pro\u0161ao kroz nekoliko valova transformacije budu\u0107i da je Rusija periodi\u010dno poku\u0161avala ponovno uspostaviti svoje biv\u0161e carstvo: rat u Gruziji 2008., aneksija Krima 2014. i potpuna invazija na Ukrajinu 2022. potaknuli su nove faze uklanjanja spomenika diljem biv\u0161e komunisti\u010dke Europe. Me\u0111utim, uni\u0161tavanje spomenika i brisanje pojedinaca iz kolektivnog sje\u0107anja (poznatog u latinskom jeziku kao damnatio memoriae<\/em>) nije nikakva novost; zapravo ono po pravilu prati svaku zna\u010dajnu politi\u010dku, dru\u0161tvenu i kulturnu tranziciju. Ponekad se dru\u0161tva demokratski slo\u017ee ukloniti odre\u0111ene simbole, slike ili pojedine spomenike iz javnog prostora koji se vi\u0161e ne smatraju prikladnima, kao \u0161to je bio slu\u010daj diljem SAD-a nakon doga\u0111aja Black Lives Matter<\/em>, ali \u010de\u0161\u0107e je to odluka odozgo ili slu\u017ebeno odobrena destrukcija koja ignorira volju gra\u0111ana. Izgradnja novih krajobraza sje\u0107anja, posebice u prostorima biv\u0161e Jugoslavije, tako\u0111er se provodi odlukama nekolicine memorijskih aktera, a ne odlukom \u0161ire zajednice. U Hrvatskoj je podizanje spomenika sada ure\u0111enije nego neposredno u godinama nakon rata kada su se stvarala svakakva spomen obilje\u017eja bez obzira na preciznost, estetiku ili primjerenu simboliku. U posljednjih nekoliko godina mo\u017eemo primijetiti uznapredovali porast mnemoni\u010dkih obilje\u017eja kao \u0161to su murali, oni recimo ispunjavaju javni prostor svakakvim slikama koje ne podlije\u017eu slu\u017ebenom odobrenju ili regulaciji.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Spomenik palim borcima u Domovinskom ratu podignut na mjestu biv\u0161eg partizanskog spomenika koji je djelomi\u010dno uni\u0161ten (u pozadini se vidi o\u0161te\u0107eno postolje) (Trokut kod Novske, Hrvatska, srpanj 2021.)<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Osim klasi\u010dnih na\u010dina obilje\u017eavanja pro\u0161losti kroz memorijalnu arhitekturu, spomeni\u010dku ba\u0161tinu ili nazivlja javnih prostora, razne druge umjetni\u010dke i aktivisti\u010dke forme tako\u0111er slu\u017ee u svrhu kolektivnog pam\u0107enja. Poznat si me\u0111u svojim kolegama upravo kao lovac na grafite i murale. Kakva je njihova uloga u obilje\u017eavanju pro\u0161losti? <\/strong><\/p>\n

Dotaknuo sam se ve\u0107 jednog od razloga za pojavu ovih novih medija, murala i uli\u010dne umjetnosti, u prethodnom pitanju, tj. radi se o sve ve\u0107oj regulaciji izrade spomenika \u0161to zna\u010di da je potrebno vi\u0161e resursa (vremena, novca i papirologije) za lokalno stvaranje spomen obilje\u017eja. No, mislim da postoje i drugi razlozi, globalni i regionalni, koji su potaknuli procvat murala, \u0161to je tema mog doprinosa novom slovensko-hrvatskom projektu MEMPOP: Mnemoni\u010dka estetika i strategije u popularnoj kulturi (https:\/\/ mempop.eu\/). Kao prvo, na uli\u010dnu umjetnost kao svjetski fenomen utjecali su dru\u0161tveni mediji, budu\u0107i da se murali, grafiti i drugi oblici intervencija u javnom prostoru mogu jednostavno dijeliti putem raznih aplikacija. Drugo, regulacija slu\u017ebenih spomenika u Hrvatskoj zna\u010di da se kontroverzni simboli (kao \u0161to su usta\u0161ki pozdrav Za dom spremni<\/em> ili \u0161ahovnica s prvim bijelim poljem) na ovaj na\u010din lak\u0161e dr\u017ee podalje od spomenika ili memorijalnih prostora. Osim toga, murali nude vizualnost (slike vojnika, scene borbe, monumentalne gra\u0111evine) koje spomenici, uglavnom apstraktni u krajobrazima sje\u0107anja hrvatskog Domovinskog rata, jednostavno ne mogu prikazati. Naposljetku, murali pripadaju polu-legalnoj zoni jer njihovi autori ne dobivaju uvijek dopu\u0161tenje da ih slikaju na zgradama ili drugim objektima (kao \u0161to je slika osu\u0111enog ratnog zlo\u010dinca Mihajla Hrastova na mostu u vlasni\u0161tvu Hrvatskih \u017eeljeznica u Karlovcu), ali vlasti rijetko imati volje ukloniti ih. Bio je to logi\u010dan pomak od prou\u010davanja spomenika (skupih memorijalnih mjesta financiranih iz dr\u017eavnog bud\u017eeta i \u010desto zanemarenih od strane velike ve\u0107ine gra\u0111ana) do prou\u010davanja murala nastalih u svrhu pam\u0107enja (\u010desto od strane skupina ili zajednica koje preferiraju politike odozdo), budu\u0107i da oni nude dinami\u010dne umjetni\u010dke elemente koje pritom primje\u0107uje ve\u0107i broj ljudi. Tako\u0111er mo\u017eemo vidjeti da je sofisticiranost murala nastalih u svrhu pam\u0107enja i politi\u010dkih grafita napredovala od rano na\u0161krabanih oznaka “Vukovar” do epskih murala koji prekrivaju vijadukte (Crikvenica), podvo\u017enjake (Zagreb) ili kilometre gradskih zidova (Split).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Vukovarski mural na vijaduktu iznad Crikvenice, Hrvatska, svibanj 2021.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Vukovarski mural u pothodniku u Zagrebu, Hrvatska, prosinac 2021.<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Kilometarski mural sa scenama iz bitke za Vukovar u Splitu, Hrvatska, studeni 2021.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Odrastao si i proveo ve\u0107inu \u017eivota u SAD-u, tek nakon doktorata seli\u0161 u Hrvatsku u svojstvu povratnika znanstvenika. Zbog toga ima\u0161 tu privilegiju da oba konteksta koja te \u017eivotno i profesionalno odre\u0111uju mo\u017ee\u0161 pogledati iz vanjske perspektive, kao djelomi\u010dni autsajder. Koje su to sli\u010dnosti i razlike izme\u0111u ameri\u010dkih, europskih ili balkanskih praksi kultura sje\u0107anja? Mogu li u\u010diti jedne od drugih ili se odre\u0111ene komemorativne paradigme nekriti\u010dki opona\u0161aju? <\/strong><\/p>\n

Mislim da mi je iskustvo odrastanja u SAD-u omogu\u0107ilo da politikama sje\u0107anja u zemljama biv\u0161e Jugoslavije pristupim iz komparativne perspektive koja nije uvijek nagla\u0161ena u hrvatskoj ili regionalnoj akademskoj zajednici. Prije Trumpova predsjedni\u010dkog mandata \u010desto sam isticao ameri\u010dki pristup kao pozitivan primjer uspje\u0161nog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u ili barem stvaranja atmosfere koja poti\u010de dijalog me\u0111u akademicima, politi\u010darima, novinarima i umjetnicima o odre\u0111enim pitanjima kao \u0161to su rasizam, socio-ekonomska nejednakost i ameri\u010dki imperijalizam. Me\u0111utim, ameri\u010dko dru\u0161tvo se ubrzano polariziralo tijekom Trumpove administracije, a mnoga povijesna pitanja, poput Gra\u0111anskog rata u SAD-u i spomenika vezanih uz taj sukob, ponovno su postala politizirana, pa \u010dak i radikalizirana. Nakon ubojstva Georgea Floyda i ponovnog o\u017eivljavanja pokreta Black Lives Matter<\/em>, spomenici su postali meta prosvjednika koji su zahtijevali njihovo uklanjanje. Ti su pozivi bili usmjereni ne samo na spomenike Konfederacije, ve\u0107 i na cijeli niz povijesnih obilje\u017eja \u010dija je svrha preispitana u novonastalom ozra\u010dju. U jednom trenutku to je uklju\u010divalo dva kipa ameri\u010dkih Indijanaca Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Chicagu (Strijelac i Kopljanik), zajedno s drugim romantiziranim prikazima domoroda\u010dkih naroda, kontroverznim spomenicima Kristoforu Kolumbu i politi\u010dkim figurama koje su svoje karijere stvorile kroz robovlasni\u0161tvo ili druge oblike izrabljivanja. Ovo osna\u017euje ideju da \u201csuo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201d nije stati\u010dan proces, niti je ikada dovr\u0161en. Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti, \u0161to uklju\u010duje i na\u010din na koji je javni prostor konfiguriran. To naravno isklju\u010duje ideolo\u0161ki vo\u0111en revizionizam one vrste koji je poku\u0161ao brutalno izbrisati naslje\u0111e antifa\u0161izma i internacionalizma diljem biv\u0161e Jugoslavije. U idealnom slu\u010daju liberalna demokratska dru\u0161tva mogu odlu\u010divati o ovim pitanjima kroz dijalog i dono\u0161enje odluka u zajednici, ali u stvarnosti su politi\u010dke elite ili drugi memorijski akterioni koji odre\u0111uju kako \u0107e izgledati krajobrazi sje\u0107anja, posebno u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije. Imao sam priliku promatrati politike sje\u0107anja diljem Europe i Sjeverne Amerike, i jasno je da su izrada spomenika i mjesta sje\u0107anja prisutni posvuda, svaki unutar specifi\u010dnog politi\u010dkog i kulturnog konteksta. Izazov je dopustiti postojanje pluralnosti me\u0111u kolektivnim sje\u0107anjima u javnosti, no u isto vrijeme inzistirati na promicanju zajedni\u010dkih vrijednosti i isklju\u010divanju \u0161tetnih ili namjernih krivotvorina iz memorijalnog krajolika.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Instalacija Wendy Red Star “The Soil You See” na National Mallu u Washingtonu, DC, SAD, u znak sje\u0107anja na “potpise” otisaka palca domoroda\u010dkih vo\u0111a koji su \u010desto bez znanja bili li\u0161eni svoje zemlje dok su se Sjedinjene Dr\u017eave \u0161irile na zapad, kolovoz 2023.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Za kraj na\u0161eg razgovora prisjetio bih se rije\u010di Bogdana Bogdanovi\u0107a, vjerojatno najpoznatijeg autora antifa\u0161isti\u010dkih spomen obilje\u017eja u Jugoslaviji, koji je svojedobno izjavio da sanja svijet bez spomenika. Da izokrenem ovu ideju naglava\u010dke, pitao bih te postoje li prakse komemoriranja pro\u0161losti koji su transformativni i iscjeljuju\u0107i za \u010ditava dru\u0161tva bez obzira na unutarnju heterogenost svojih \u010dlanova i zajednica, ili je takva ideja ipak jednako utopijska kao i Bogdanovi\u0107ev svijet bez spomenika?<\/strong><\/p>\n

Postojale su razne inicijative da se nadi\u0111u spomenici, bilo kroz protu-spomeni\u010dki pokret u Njema\u010dkoj ili performativnu umjetnost poput one koju promovira Grupa Spomenik u Beogradu. Iako ne mislim da spomenik utjelovljuje \u201cpovijest\u201d i da se nikada ne bi trebao mijenjati, premje\u0161tati ili uni\u0161tavati (kako tvrde neki branitelji spomenika Konfederacije), vjerujem da mo\u017eemo puno nau\u010diti od njih i da \u0107e oni nastaviti igrati va\u017enu ulogu u na\u0161im javnim prostorima. Ponekad kontroverzan spomenik mo\u017ee potaknuti raspravu i skrenuti pozornost na nerije\u0161ena pitanja u dru\u0161tvu, a postoje trenuci kada spomenik treba premjestiti na mjesto gdje ga tek mo\u017eemo razumjeti u odgovaraju\u0107em kontekstu. Pre\u010desto se doga\u0111a da se spomenici i drugi memorijalni objekti uni\u0161tavaju bez razgovora sa zajednicama u kojima se nalaze ili se spomenik podi\u017ee uz veliku cijenu s naizgled malom svrhom. U takvim slu\u010dajevima uo\u010davam \u017eelju za svijetom bez spomenika, ali to je vi\u0161e refleksija na dru\u0161tvo nego na same spomenike. Murali i politi\u010dki grafiti imaju sve ve\u0107u privla\u010dnost jer nastaju brzo, imaju zna\u010dajnu vidljivost i mogu se lako ukloniti nakon \u0161to im se promijeni namjena (ili drugi umjetnik preuzme taj prostor). Poput zidova platformi dru\u0161tvenih medija, murali i popratni grafiti mogu biti u interakciji i potaknuti dijalog, koji ponekad mo\u017ee biti grub ili neprikladan, ali unato\u010d tome odra\u017eava mi\u0161ljenje ulice. Jedan nedavni doga\u0111aj kojem sam prisustvovao, radi se o digitalnoj restauraciji inspirativnog spomenika Vojina Baki\u0107a u Kamenskoj koji su uni\u0161tile hrvatske vojne postrojbe 1992., pokazao je da ove vrste komemorativnih doga\u0111aja mogu okupiti zajednice da promi\u0161ljaju ne samo o pro\u0161lim tragedijama, ve\u0107 i o otpornosti potrebnoj u borbu za bolju budu\u0107nost. Drugi primjer je doga\u0111aj “Beyond Granite” u National Mallu u Washingtonu, DC, u ljeto 2023., kada su privremene umjetni\u010dke intervencije omogu\u0107ile javni prikaz kolektivnih sje\u0107anja marginaliziranih skupina u ina\u010de ekskluzivnom memorijalnom prostoru. Drugim rije\u010dima, dru\u0161tva mogu iskoristiti prednosti novih tehnologija i medija kako bi nadi\u0161li rigidnost i nefleksibilnost tradicionalnih spomeni\u010dkih praksi te iskoristili pro\u0161lost, \u010dak i ako je tragi\u010dna, za rad na izgradnji inkluzivnijih i pravednijih politi\u010dkih sustava za sve gra\u0111ane.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Okupljanje zajednice oko digitalne restauracije uni\u0161tenog \u201eSpomenika revolucionarne pobjede naroda Slavonije\u201c Vojina Baki\u0107a u Kamenskoj, Hrvatska, rujan 2023.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Razgovarao: Goran Stani\u0107, Prometej.ba<\/em><\/p>\n

Autor fotografija: Vjeran Pavlakovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n
\n

Ovaj tekst je preuzet sa portala prometej.ba<\/a>.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Dijalog, komunikacija, empatija i razumijevanje Drugoga ugro\u017eavaju nacionalisti\u010dke paradigme koje mnoge elite jo\u0161 dr\u017ee na vlasti   Vjeran Pavlakovi\u0107 je… ","protected":false},"author":121,"featured_media":190056,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1921,2653,1789],"tags":[1874,2505],"class_list":["post-189999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-debate-bhsc-3","category-frontpage-bhsc","category-memorijalizacija","tag-kultura-secanja","tag-vjeran-pavlakovic"],"acf":[],"yoast_head":"\nVjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Dijalog, komunikacija, empatija i razumijevanje Drugoga ugro\u017eavaju nacionalisti\u010dke paradigme koje mnoge elite jo\u0161 dr\u017ee na vlasti   Vjeran Pavlakovi\u0107 je...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-04-02T15:24:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"790\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"450\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Vladan \u0110ukanovi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Vladan \u0110ukanovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/\",\"name\":\"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg\",\"datePublished\":\"2024-04-02T15:24:44+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/45c67016773fce18b915d67653d20546\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg\",\"width\":790,\"height\":450},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/45c67016773fce18b915d67653d20546\",\"name\":\"Vladan \u0110ukanovi\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d153b1f796e6814b666ac164889a9880?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d153b1f796e6814b666ac164889a9880?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Vladan \u0110ukanovi\u0107\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/vladan\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"Dijalog, komunikacija, empatija i razumijevanje Drugoga ugro\u017eavaju nacionalisti\u010dke paradigme koje mnoge elite jo\u0161 dr\u017ee na vlasti   Vjeran Pavlakovi\u0107 je...","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2024-04-02T15:24:44+00:00","og_image":[{"width":790,"height":450,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Vladan \u0110ukanovi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Vladan \u0110ukanovi\u0107","Est. reading time":"21 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/","name":"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg","datePublished":"2024-04-02T15:24:44+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/45c67016773fce18b915d67653d20546"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Vjeran-Pavlakovic-Prometej-2024.jpg","width":790,"height":450},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/vjeran-pavlakovic-drustva-stalno-trebaju-poticati-kriticko-razmisljanje-i-preispitivati-sluzbene-narative-o-proslosti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vjeran Pavlakovi\u0107: Dru\u0161tva stalno trebaju poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i preispitivati slu\u017ebene narative o pro\u0161losti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/45c67016773fce18b915d67653d20546","name":"Vladan \u0110ukanovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d153b1f796e6814b666ac164889a9880?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/d153b1f796e6814b666ac164889a9880?s=96&d=mm&r=g","caption":"Vladan \u0110ukanovi\u0107"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/vladan\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189999"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/121"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189999"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":190062,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189999\/revisions\/190062"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/190056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}