<\/p>\n
Komesarka Vije\u0107a Evrope za ljudska prava Dunja Mijatovi\u0107 u pismima liderima zemalja \u010dlanica Vije\u0107a Evrope iz regiona biv\u0161e Jugoslavije upozorila je na to da neuspjeh da se u potpunosti suo\u010di sa nasilnom pro\u0161lo\u0161\u0107u ima razorne posljedice na po\u0161tivanje ljudskih prava i vladavine prava, a mo\u017eda \u010dak i ugro\u017eava te\u0161ko ste\u010deni mir.<\/p>\n
“Vjerujem da je nekoliko zemalja na raskrsnici i da vlade imaju odgovornost da promijene kurs i da promovi\u0161u pravdu, priznanje i reparaciju za sve \u017ertve i pomirenje”, napisala je premijerima u Bosni i Hercegovini (BiH), te premijerima Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.<\/p>\n
Naglasila je kako je “o\u0161tra osuda zlo\u010dina iz pro\u0161losti klju\u010dna za izgradnju miroljubivih demokratskih dru\u0161tava, u potpunosti uskla\u0111enih sa vrijednostima ljudskih prava utemeljenim na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima”.<\/p>\n
Uz generalne preporuke vlastima, izdvojila je korake koje vlasti i politi\u010dki lideri u ovim dr\u017eavama trebaju poduzeti, a koji bi “pobolj\u0161ali po\u0161tivanje prava \u017ertava i suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u kako u va\u0161oj zemlji tako i na regionalnom nivou”.<\/p>\n
<\/p>\n
Sankcionisanje poricanja genocida i druge preporuke za BiH<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U pismu predsjedavaju\u0107oj Vije\u0107a ministara BiH Borjani Kri\u0161to i premijerima dva bh. entiteta, Nerminu Nik\u0161i\u0107u (Federacija BiH) i Radovanu Vi\u0161kovi\u0107u (Republika Srpska) Mijatovi\u0107 je pozvala da se odlu\u010dno osude svi slu\u010dajevi negiranja ratnih zlo\u010dina i veli\u010danja ratnih zlo\u010dinaca. Tako\u0111e i da se osudi mr\u017enje i etni\u010dke diskriminacije, te promovi\u0161e pomirenje i dru\u0161tvena kohezija me\u0111u raznim etni\u010dkim i vjerskim grupama.<\/p>\n Zatra\u017eila je tako\u0111e da se obezbijedi efikasna provedba izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine kojima se kriminalizuje poricanje genocida i dr ratnih zlo\u010dina. “Javni slu\u017ebenici se moraju odmah suzdr\u017eati od poricanja ili umanjivanja zna\u010daja genocida i ratnih zlo\u010dina i izazivanja mr\u017enje”, napisala je.<\/p>\n Mijatovi\u0107 je vlasti BiH pozvala i da se “ubrza implementacija strategije za ratne zlo\u010dine 2020. i fokusira na najte\u017ee slu\u010dajeve u koje su uklju\u010deni po\u010dinioci vi\u0161e u lancu komandovanja”. Pozvala je da se izvr\u0161avaju zahtjevi za izru\u010denje u vezi sa ratnim zlo\u010dinima iz drugih zemalja u regionu ili osigura da se osumnji\u010denima sudi pred doma\u0107im sudovima.<\/p>\n Preporuke su i da se izmijeni krivi\u010dno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da osobe osu\u0111ene za ratne zlo\u010dine ne mogu otkupiti svoje zatvorske kazne, te da se usvoje jasne procedure oko mogu\u0107nosti rehabilitacije ratno osu\u0111enih kriminalaca i osigura da im se zabrani kandidiranje za javne funkcije.<\/p>\n Vlastima u BiH komesarka je preporu\u010dila da usklade zakonodavni okvir o naknadama za civilne \u017ertve rata i otklone prijavljene nedostatke postoje\u0107ih zakona; te usvoje sveobuhvatan nacionalni program reparacija.<\/p>\n Zatra\u017eila je i da se efikasno istra\u017ei i krivi\u010dno gone svi akti nasilja i zastra\u0161ivanja nad povratnicima, da se stvori poticajno okru\u017eenje za organizacije civilnog dru\u0161tva koje rade na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n Kao preporuke navela je i da se zaustavi etni\u010dka segregaciju u obrazovanju ukidanjem sistema “dvije \u0161kole pod jednom krovom” i monoetni\u010dke \u0161kole, te omogu\u0107i mladima da u\u010de o doga\u0111ajima iz 1990-ih na objektivan na\u010din koji omogu\u0107ava vi\u0161estruke perspektive, osu\u0111uje sve zlo\u010dine i promi\u010de toleranciju i otvorenost.<\/p>\n <\/p>\n ‘Otvorite vojne arhive’, jedna je od preporuka vlastima Srbije<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U pismu premijerki Srbije Ani Brnavi\u0107 zatra\u017eila je da Srbija potvrdi svoju opredijeljenost za efikasnu regionalnu saradnju u svim oblastima suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, posebno u procesuiranju ratnih zlo\u010dina i tra\u017eenju nestalih osoba.<\/p>\n “To”, navela je Mijatovi\u0107, “uklju\u010duje izvr\u0161avanje zahtjeva za izru\u010denje u vezi sa ratnim zlo\u010dinima iz drugih zemalja u regionu ili osiguravanje da se osumnji\u010denima sudi pred srpskim sudovima, u skladu sa obavezom izru\u010denja ili krivi\u010dnog gonjenja prema me\u0111unarodnom pravu”.<\/p>\n “Otvorite vojne arhive kako biste olak\u0161ali potragu za nestalim osobama”, pozvala je vlasti Srbije.<\/p>\n Zatra\u017eila je i da odlu\u010dno osude sve slu\u010dajeve negiranja ratnih zlo\u010dina i veli\u010danja osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca, kao i govor mr\u017enje i etni\u010dku diskriminaciju, te promovirati pomirenje i dru\u0161tvenu koheziju me\u0111u razli\u010ditim etni\u010dkim i vjerskim grupama.<\/p>\n “Uklonite murale koji veli\u010daju osu\u0111ene ratne zlo\u010dince i kriminalizujte poricanje zlo\u010dina po\u010dinjenih 1990-ih kao ozbiljan oblik govora mr\u017enje. Naro\u010dito bi se dr\u017eavni slu\u017ebenici trebali odmah suzdr\u017eati od poricanja ili umanjivanja zna\u010daja genocida i ratnih zlo\u010dina i od poticanja mr\u017enje”, napisala je.<\/p>\n Srbiju je pozvala i da izvr\u0161i naloge za hap\u0161enje koje je izdao Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za krivi\u010dne sudove (IRMCT) u nerije\u0161enom postupku za nepo\u0161tivanje suda i, u skladu sa obavezama Srbije prema me\u0111unarodnim zakona, po\u0161tuje i podr\u017eava sve presude koje su izdali MKSJ i IRMCT.<\/p>\n Kao preporuke vlastima Srbije navela je i usvajanje jasnih procedura za proces rehabilitacije osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca i da se osigura da im se zabrani kandidiranje za javne funkcije.<\/p>\n “Zakonom obezbijediti bolju za\u0161titu prava porodica nestalih osoba i otkloniti nedostatke u Zakonu o pravima boraca, invalida, civilnih invalida rata iz 2020. i \u010dlanovima njihovih porodica”, napisala je Mijatovi\u0107 u pismu vlastima Srbije.<\/p>\n Pozvala je na promicanje podsticajnog okru\u017eenja za organizacije civilnog dru\u0161tva koje rade na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, te da se omogu\u0107i mladima da u\u010de o doga\u0111ajima iz 1990-ih na objektivan na\u010din koji omogu\u0107ava vi\u0161estruke perspektive, osu\u0111uje sve zlo\u010dine i promovi\u0161e toleranciju i otvorenost.<\/p>\n <\/p>\n Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Komesarka Mijatovi\u0107 je u pismu crngorskom premijeru Milojku Spaji\u0107u navela kako vjeruje da Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom i da bude pozitivna snaga u regionu u oblasti suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n Kao pozitivne pomake navela je “\u010dvrsto odbacivanje negiranja genocida, nastojanja da se rije\u0161i situacija prisilno raseljenih lica i pitanje apatrida, kao i u\u010de\u0161\u0107e politi\u010dkih lidera iz Crne Gore na zajedni\u010dkim komemoracijama sa zvani\u010dnicima iz Hrvatske u logoru Morinj.<\/p>\n Ipak, i Crnoj Gori preporu\u010dila je da “prekine neka\u017enjavan je za ratna te\u0161ka kr\u0161enja ljudskih prava, kroz efikasnu implementaciju strategije za ratne zlo\u010dine iz 2015. godine, uklju\u010duju\u0107i izdvajanje dovoljnih sredstava Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu za bavljenje predmetima ratnih zlo\u010dina i formulisanjem jasnih rokova za postupanje. Ovo bi, napisala je, trebalo uklju\u010divati odre\u0111ene korake za istragu i privo\u0111enje tu\u017eila\u0161tvu dosijea koje je Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za krivi\u010dne sudove (IRMCT) predao 2020. godine.<\/p>\n I Grnu Goru pozvala je da izvr\u0161ava zahtjeve za izru\u010denje u vezi sa ratnim zlo\u010dinima iz drugih zemalja u regionu ili obezbijedi da osumnji\u010deni bude procesuiran pred crnogorskim sudovima, u skladu sa obavezom izru\u010denja ili krivi\u010dnog gonjenja prema me\u0111unarodnom pravu.<\/p>\n Preporu\u010dila je da se usvojiti zakon o naknadi za civilne \u017ertve rata i osigura da ne diskrimini\u0161e nijednu \u017ertvu.<\/p>\n I ovoj dr\u017eavi preporuka je da se omogu\u0107iti mladima da u\u010de o doga\u0111ajima iz 1990-ih na objektivan na\u010din koji omogu\u0107ava vi\u0161estruke perspektive, osu\u0111uje sve zlo\u010dine i promovi\u0161e toleranciju i otvorenost, kako u \u0161kolskim programima tako iu vannau\u010dnim aktivnostima, uklju\u010duju\u0107i i na regionalnom nivou.<\/p>\n “Podsticati politike inkluzivne memorijalizacije koje osu\u0111uju kr\u0161enja me\u0111unarodnog humanitarnog prava bez obzira na to ko ih je po\u010dinio i priznaje patnju svih \u017ertava”, navela je Mijatovi\u0107 kao jo\u0161 jednu od preporuka.<\/p>\n Posljednja preporuka za Crnu Goru je da se “odlu\u010dno osude svi slu\u010dajevi veli\u010danja pro\u0161lih zlo\u010dina, kao i govor mr\u017enje i promovira pomirenje i dru\u0161tvenu koheziju me\u0111u razli\u010ditim etni\u010dkim i vjerskim grupama”.<\/p>\n <\/p>\n Hrvatska uloga kao \u010dlanice EU<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Hrvatska kao dio biv\u0161e Jugoslavije, a sada kao dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije (EU), smatra Mijatovi\u0107 “mo\u017ee igrati zna\u010dajnu ulogu u anga\u017emanu sa dr\u017eavama regije koje jo\u0161 nisu \u010dlanice EU u suo\u010davanju sa zajedni\u010dkom nasilnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, u na\u010din koji doprinosi podsticanju pomirenja i o\u010duvanju ljudskih prava za mirnu zajedni\u010dku budu\u0107nost”.<\/p>\n U pismu premijeru Andreju Plenkovi\u0107u navela je kako Hrvatska treba da intenzivira pravosudnu saradnju sa drugim dr\u017eavama, kako bi se osumnji\u010denima efikasno sudilo li\u010dno ili u Hrvatskoj ili na sudovima zemlje u kojoj \u017eive.<\/p>\n Toj dr\u017eavi preporu\u010dila je da osigura da se nerije\u0161eni dosijei ratnih zlo\u010dina istra\u017euju i procesuiraju prema te\u017eini i bez obzira na etni\u010dku grupu kojoj \u017ertve i po\u010dinioci pripadaju. Tako\u0111e da ispraviti prijavljene nedostatke zakona o civilnim \u017ertvama rata, uklju\u010duju\u0107i i zakon o statusu civilnih \u017ertava ratnih zlo\u010dina seksualne prirode nasilja.<\/p>\n I Hrvatsku je pozvala da “odlu\u010dno osudi slu\u010dajeve veli\u010danja pro\u0161lih zlo\u010dina, kao i govor mr\u017enje i etni\u010dku diskriminaciju, uklju\u010duju\u0107i ekstremno desni\u010darske grupe, i promovira pomirenje i socijalnu koheziju me\u0111u razli\u010ditim etni\u010dkim i vjerskim grupama.<\/p>\n <\/p>\n Regionalnom suradnjom protiv su\u0111enja za ratne zlo\u010dine u odsutnosti<\/strong><\/p>\n <\/p>\n “Njegovati povoljno okru\u017eenje za organizacije civilnog dru\u0161tva koje rade na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, uklju\u010duju\u0107i pristup javnom finansiranju i njihovu sposobnost da u\u010destvuju u regionalnim aktivnostima”, navela je u preporukama.<\/p>\n I ovdje je pozvala da se omogu\u0107i mladima “da nau\u010de o doga\u0111ajima iz 1990-ih – kao i onima vezanim za Drugi svjetski rat – na objektivan na\u010din koji dozvoljava vi\u0161estruke perspektive, osu\u0111uje sve zlo\u010dine i promovira tolerancije i otvorenosti, u \u0161kolskim programima i kroz inkluzivnu politiku obilje\u017eavanja sje\u0107anja”.<\/p>\n <\/p>\n Pitanje ‘izbrisanih’ u Sloveniji<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Poput Hrvatske, Slovenija kao biv\u0161a jugoslovenska republika, ima poseban polo\u017eaj da se anga\u017euje sa drugim dr\u017eavama u regionu i da ih ohrabri da napuste etnonacionalisti\u010dke narative i umjesto toga podsti\u010du pomirenje i podr\u017eavaju ljudska prava, ocijenila je u pismu premijeru Robertu Golobu.<\/p>\n U Sloveniji su, kao nekada\u0161njoj jugoslovenskoj republici, ali dr\u017eavi gdje je sukob bio mnogo manjih razmjera od drugih zemalja regiona, pitanja vezana za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u su druga\u010dije prirode, navela je Mijatovi\u0107.<\/p>\n “Jedna tema vezana za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u koju je moj Ured dosljedno pratio u Sloveniji je tema situacija dr\u017eavljana drugih jugoslovenskih republika sa prebivali\u0161tem u Sloveniji koji su uklonjeni iz javnih registara nakon slovena\u010dkog progla\u0161enja nezavisnosti 1991. godine.<\/p>\n Ona je pozdravila dr\u017eavno izvinjenje koje je biv\u0161i predsjednik Borut Pahor uputio takozvanim “izbrisanima” 2022. godine.<\/p>\n “Pozdravljam nedavnu inauguraciju Spomen obilje\u017eja ‘izbrisanim’ u Ljubljani i upoznata sam sa prijedlogom zakona koju je predlo\u017eila predsjednica Pirc Musar, a koja bi se bavila nerije\u0161enim pitanjima za one koji nikada nisu bili u mogu\u0107nosti <\/p>\n Sjeverna Makedonija da istra\u017ei dosjee MKSJ<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Poput Slovenije, sukob u Sjevernoj Makedoniji bio mnogo manjih razmjera nego u nekim drugim zemljama u regionu. Mijatovi\u0107 u premijeru te dr\u017eave Dimitru Kova\u010devskom kao pozitivno navodi to \u0161to su “ulo\u017eeni zna\u010dajni napori na rje\u0161avanju situacije prisilno raseljenih lica sa Kosova i pitanja apatrida, kao i realizaciji vannastavnih projekata u pojedinim \u0161kolama kako bi se omogu\u0107ilo upoznavanje djece iz razli\u010ditih etni\u010dkih grupa.<\/p>\n Vlastima Sjeverne Makedonije preporu\u010deno je da opozovu tuma\u010denje Zakona o amnestiji iz 2012. godine i istra\u017ee dosijee koji su preba\u010deni od strane MKSJ doma\u0107im sudovima.<\/p>\n “Reformirati obrazovni sistem u pravcu integrisanog obrazovanja kako bi djeca iz razli\u010ditih etni\u010dke grupa dijelila zajedni\u010dke \u010dasove, \u010duvaju\u0107i svoje pravo da u\u010de na svom maternjem jeziku. Omogu\u0107iti mladim ljudima da nau\u010de o sukobu iz 2001. na objektivan na\u010din koji omogu\u0107ava vi\u0161estruko perspektive, osu\u0111uje sve zlo\u010dine i promovi\u0161e toleranciju i otvorenost”, preporuke su vlastima.<\/p>\n Komesarka je zatra\u017eila i da Sjeverna Makedonija odlu\u010dno osudi slu\u010dajeve govora mr\u017enje i me\u0111uetni\u010dkih nasilnih incidenata i promovi\u0161e pomirenje i dru\u0161tvenu koheziju me\u0111u razli\u010ditim etni\u010dkim i vjerskim grupama. Tako\u0111e i da ratifikuje Me\u0111unarodnu konvenciju UN-a za za\u0161titu svih osoba od prisilnog nestanka.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Komesarka Vije\u0107a Evrope za ljudska prava Dunja Mijatovi\u0107 u pismima liderima zemalja \u010dlanica Vije\u0107a Evrope iz regiona biv\u0161e Jugoslavije… ","protected":false},"author":121,"featured_media":189953,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[422],"tags":[4104],"class_list":["post-189951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti-bhsc","tag-dunja-mijatovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nda reguli\u0161u svoj status. Nadam se da \u0107e to biti brzo usvojeno”, napisala je.<\/p>\n