Vi\u0161e od 3.000 ubijenih, od kojih 102-oje djece. Gotovo 5.000 raseljenih. Hiljade zato\u010denih i mu\u010denih u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm. Prizori koji lede krv u \u017eilama, koji ne pripadaju \u201890-im, ve\u0107 \u201840-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a, u kojima se pripadnost \u201emanje vrijednoj naciji\u201c obilje\u017eavala bijelom trakom.<\/p>\n
Zlo\u010dini koje je dokazao Me\u0111unarodni sud iz Haga, te ko zna koliko onih koji nisu procesuirani. Mo\u017eda isto onoliko koliko je i onih kojima se u pokolju izgubio trag, \u010diji su ostaci razbacani oko grada ili ih je na neki bolji svijet odnijela krvava rijeka Sana.<\/p>\n
To mjesto je Prijedor. U petak, 4. augusta bit \u0107e popri\u0161te obilje\u017eavanja dana sje\u0107anja na \u017ertve, ali ne one iz uvoda teksta, ve\u0107 \u017ertve stradanja u drugoj zemlji, pod naletom neke druge vojske, u hrvatskoj oslobodila\u010dkoj akciji \u201eOluja\u201c iz augusta 1995. godine.<\/p>\n
Ideja o obilje\u017eavanju stradanja Srba u Hrvatskoj na popri\u0161tu drugog najkrvavijeg pira, nakon genocida u Srebrenici, koji su srpske i snage tada\u0161nje JNA, \u201890-ih izvr\u0161ile nad nesrbima u Bosni i Hercegovini, potekla je od predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, u jo\u0161 jednom njegovom aktu relativizacije zlo\u010dina po\u010dinjenih u balkanskim ratovima iz \u201890-ih godina i poku\u0161aja balansiranja vage krivice i obima stradanja naroda u BiH.<\/p>\n
Dodikov prijedlog nai\u0161ao je na odobravanje predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija. Dok se niti jedan od njih nikada nije poklonio \u017ertvama masakra u Prijedoru, a gradske vlasti uporno odbijaju postaviti spomenik za 102-oje ubijene djece, sva trojica \u0107e u petak odati po\u010dast srpskim \u017ertvama, i to na kostima nesrpskih, koje su za sobom ostavile srpske i snage tada\u0161nje Jugoslovenske narodne armije (JNA).<\/p>\n
\u201eOdluka da se obele\u017eavanje godi\u0161njice stradanja i egzodusa Srba iz Hrvatske napravi u Prijedoru je eti\u010dki pogre\u0161na, civilizacijski neprihvatljiva, a u politi\u010dkom smislu otkriva lo\u0161e namere\u201c, mi\u0161ljenje je Nata\u0161e Kandi\u0107, izvr\u0161ne direktorice Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.<\/p>\n
\u201ePre svega, tu nema po\u0161tovanja za \u017ertve. Ne razmi\u0161lja se o tome da se na teritoriji koja posle rata broji 3.000 stanovnika manje, na mestu stradanja, raseljavanja i deportacija, ne mogu obele\u017eavati zlo\u010dini po\u010dinjeni prema drugim ljudima. U Prijedoru se jednostavno, mora izra\u017eavati po\u0161tovanje \u017ertvama koje su odvo\u0111ene iz ku\u0107a, kojima se gubi svaki trag, koje su dr\u017eane u stravi\u010dnim uslovima u logorima, u slu\u010dajevima u kojima ni do danas nisu donete sve presude kako bi bilo makar delimi\u010dno pravde za ono \u0161to je tamo po\u010dinjeno\u201c, dodala je Kandi\u0107.<\/p>\n
Prijedorski Bo\u0161njaci informaciju su do\u010dekali sa gnu\u0161anjem. I dok njih ve\u0107ina decenijama poslije oplakuje voljene, ili jo\u0161 nastoji otkriti sudbinu koju su im skrojili krvnici, u petak \u0107e svjedo\u010diti doga\u0111aju koji je Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava BiH sa sjedi\u0161tem u Bijeljini nazvao \u201enepo\u0161tovanjem prijedorskih \u017ertava\u201c. Tvrde da \u201eniko nema pravo da zatvara o\u010di i niko ne treba da poku\u0161ava da komemoracijom \u017ertvama \u2018Oluje\u2019, pori\u010de ili relativizira zlo\u010dine po\u010dinjene u Prijedoru\u201c.<\/p>\n
\u201cTim postupkom, politi\u010dki i vjerski lideri, te institucije Srbije i Republike Srpske, demonstriraju nepo\u0161tovanje vi\u0161e od 3.000 prijedorskih \u017ertava ratnih zlo\u010dina. Pora\u017eavaju\u0107e je saznanje da u proteklih skoro 30 godina, lideri u regionu nisu napravili neophodni civilizacijski iskorak u odnosu prema \u017ertvama. \u017drtve ratnih zlo\u010dina u \u2018Oluji\u2019, kao i \u017ertve ratnih zlo\u010dina u Prijedoru, zaslu\u017euju najdublji pijetet i nedopustivo je da se njihovo stradanje i tragedija koristi u dnevnopoliti\u010dke svrhe\u201d, tvrdi Helsin\u0161ki komitet.<\/p>\n
Za Murata Tahirovi\u0107a, predsjednika Udru\u017eenja \u017ertava i svjedoka genocida, radi se o \u201esramotnom i o\u010ditom poku\u0161aju da se isprovociraju \u017ertve u Prijedoru, a bez ikakve pozadine da se zaista pomogne \u017ertvama koje su stradale u Oluji\u201c.<\/p>\n
\u201eNo, ovo nije prvi put. To je mantra kojom vlasti Srbije, a naro\u010dito entiteta RS, manipuli\u0161u\u201c, stav je Tahirovi\u0107a. \u201eIde se u krajnost i poku\u0161ava se izazvati neki sukob ili revolt \u017ertava u Prijedoru i drugim krajevima\u201c.<\/p>\n
Ono \u0161to najslikovitije obja\u0161njava prirodu obilje\u017eavanja stradanja Srba u Hrvatskoj, tvrdi Tahirovi\u0107, je \u010dinjenica da se u entitetu Republika Srpska, dok im se odaje po\u010dast verbalno i teatralno u ime nekih drugih ciljeva, ne \u010dini ni\u0161ta da se izbjeglim i pre\u017eivjelim Srbima iz \u2018Oluje\u2019 zaista pru\u017ei pomo\u0107 koja im je potrebna. \u0160tavi\u0161e, po dolasku iz Hrvatske, srpske izbjeglice nailazele su na velike probleme u Prijedoru, koje, kako govori, niti danas niko ne rje\u0161ava.<\/p>\n
\u201eNe postoji nikakva podr\u0161ka tim \u017ertvama. Nema pomo\u0107i \u017ertvama srpske nacionalnosti koje su stradale u Oluji\u201c, tvrdi Tahirovi\u0107. \u201eImam nekoliko poznanika koji su bili ranjeni u koloni koja je i\u0161la iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, kada im nije bio dozvoljen ulazak u Prijedor. A sada se obilje\u017eava njihovo stradanje. Dakle, to nije samo provokacija na ra\u010dun bo\u0161nja\u010dkih ili hrvatskih, ve\u0107 svih \u017ertava koje su stradale zbog politike Beograda iz \u201890-ih i podr\u0161ke aktuelne politike Banje Luke\u201c, pri\u010da Tahirovi\u0107.<\/p>\n
Edin Ramuli\u0107 je jedan od onih kojima nije potrebno obja\u0161njavati razmjere prijedorskog pakla. Ovaj ro\u0111eni Prijedor\u010danin u ratu je bio u zloglasnom logoru Trnopolje, a nakon razmjene zarobljenika je te\u0161ko ranjen.<\/p>\n
U drugom prijedorskom logoru, Keraterm, ubijeni su mu otac i brat te jo\u0161 nekoliko \u010dlanova \u0161ire porodice.<\/p>\n
Ramuli\u0107u, jednom od organizatora Dana bijelih traka u Prijedoru, obilje\u017eavanje ne bi bilo toliko problemati\u010dno da ga organizuje zajednica pre\u017eivjelih i porodica \u017ertava \u2018Oluje\u2019.<\/p>\n
\u201eOvdje \u017eive ljudi koji su porijeklom iz Hrvatske, postoji i njihova zajednica. Da su oni organizovali obilje\u017eavanje, to ne bi bilo sporno, ali kada to organizuju Vlada Srbije, entitet RS i Srpska pravoslavna crkva, onda to jeste problem\u201c, isti\u010de Ramuli\u0107.<\/p>\n
Dan obilje\u017eavanja stradanja Srba u operaciji \u201eOluja\u201c do sada je vi\u0161e puta mijenjao mjesto, no, kako ka\u017ee Kandi\u0107, jedina \u201elogi\u010dna\u201c lokacija za tu manifestaciju je Srbija.<\/p>\n
Ona je stava da to nije samo zato \u0161to je obilje\u017eavanje nemogu\u0107e organizovati u Hrvatskoj, te \u0161to se radi o Srbima, ve\u0107 i zbog odgovornosti Beograda za stradanje hrvatskih Srba, koja niti danas nije prihva\u0107ena.<\/p>\n
\u201eNeprihvatljivo je da se obele\u017eavanje odr\u017eava tu, a ne u Srbiji, koja bi trebala biti prirodno mesto za to. Srbija ima odgovornost prema \u017ertvama \u2018Oluje\u2019 jer postoji toliko \u010dinjenica koje su istra\u017eene i potvr\u0111ene da je novo stradanje Srba nakon \u2018Oluje\u2019 po\u010delo upravo na granici sa Srbijom, kada je deo mu\u0161karaca policija Srbije odvojila i odvela u isto\u010dnu Hrvatsku [koja je tada bila okupirana i pod kontrolom srpskih snaga]. Onda, kada su ulazili u Srbiju, zabranjeno im je bilo da u\u0111u u Beograd, pa su usmeravani prema Kosovu\u201c, ka\u017ee Kandi\u0107 i dodaje da to otkriva da je unaprijed postojao plan \u0161ta \u0107e biti s tim ljudima iz Hrvatske.<\/p>\n
\u201eA ne treba zaboraviti da postoje \u010dinjenice kako su se institucije i tela zadu\u017eena za za\u0161titu onih koji su be\u017eali sa podru\u010dja zahva\u0107enim ratom u Hrvatskoj pona\u0161ala prema njima. Izbeglice koje su se prijavljivale, policija je ve\u0107 tokom iste no\u0107i lovila, hapsila i upu\u0107ivala na teritorije na kojima se vodio rat\u201c, istakla je Kandi\u0107.<\/p>\n
Petak \u0107e, dodaje, zato, biti \u017ealostan dan iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n
\u201eSve skupa, bi\u0107e to jedan tu\u017ean dan zato \u0161to tu, pre svega, imamo \u010dinjenicu da predstavnici Srbije nikada nisu oti\u0161li u Prijedor i izrazili po\u0161tovanje \u017ertvama srpskih snaga, a znamo da je tu bilo i snaga sa teritorije Srbije, pripadnika i oficira JNA. A to \u0161to predstavnik RS-a (Milorad Dodik, op. a.) ka\u017ee da je ta odluka utemeljena na tome da su u Prijedoru 1995. rado prihva\u0107ene izbeglice iz Hrvatske, nije nimalo ubedljiv razlog. To je argumentacija koja ide u prilog tome da kod politi\u010dara, kao \u0161to je Dodik, nema nimalo po\u0161tovanja prema \u017ertvama srpskih snaga tu u Prijedoru. Ima\u0107emo jednu ru\u017enu pozori\u0161nu igru u kojoj po\u0161tovanja ne\u0107e biti ni prema \u017ertvama srpskih snaga u Prijedoru, a ni prema \u017ertvama \u2018Oluje’\u201d, zaklju\u010dila je Kandi\u0107.<\/p>\n
Kako \u0107e prote\u0107i obilje\u017eavanje, ostaje da se vidi, no Ramuli\u0107 tvrdi da nesrbi ne\u0107e mo\u0107i biti isprovocirani tim doga\u0111ajem.<\/p>\n
\u201eNamjera im je da zapravo poni\u0161te ono \u0161to se radilo u Prijedoru. To je jo\u0161 jedan poku\u0161aj da se isprovociraju druga i tre\u0107a strana i da se nastavi razdvajaje naroda koje je zapo\u010deo \u201890-ih i traje i danas. No, to \u0107e biti samo poku\u0161aj\u201c, dodao je.<\/p>\n
\u201eMislim da dobar dio gra\u0111ana Prijedora ne\u0107e biti zadovoljan zbog toga, niti \u0107e biti previ\u0161e zainteresovan za njega i zato i ne mislim da \u0107e izazvati \u017eeljeni efekat. Ovo obilje\u017eavanje je samo pokazatelj ne\u010dega \u0161to je odavno poznato. Niko nas ne treba ponovo ubje\u0111ivati da vlasti u entitetu RS i Srbiji ne\u0107e da se sje\u0107aju \u017ertava koje su ubile njihove snage.<\/p>\n
U Prijedoru postoji niz doga\u0111aja kojima se poku\u0161ava revidirati pro\u0161lost, dati zna\u010daj stradanju Srba u Hrvatskoj, koje je, uz svo po\u0161tovanje prema svim \u017ertvama ratova na Balkanu, nemjerljivo sa stradanjem nesrba u Bosni i Hercegovini. Grad je preplavljen muralima, spomenici su na\u010di\u010dkani u \u010dast poginulih srpskih vojnika i sve je u tom kontekstu\u201c, rekao je Ramuli\u0107.<\/p>\n
\u201eNo i oni \u0107e se jednom umoriti od toga. Ne\u0107e mo\u0107i vje\u010dno pla\u0107ati autobuse, helikoptere i ljude sa strane koje dovode, jer ovdje to malo koga zanima\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Ovaj tekst je preuzet sa portala Al Jazeera Balkans<\/a>.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n