{"id":185207,"date":"2020-09-13T18:16:38","date_gmt":"2020-09-13T17:16:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.recom.link\/?p=185207"},"modified":"2020-10-01T09:27:49","modified_gmt":"2020-10-01T08:27:49","slug":"pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/","title":{"rendered":"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c"},"content":{"rendered":"<h4 class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?<\/span><\/span><\/h4>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><a href=\"https:\/\/www.fes-bosnia-and-herzegovina.org\/\"><strong>Fondacija Friedrich Ebert<\/strong><\/a>, <strong><a href=\"https:\/\/www.udik.org\/\">Udru\u017eenje za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije<\/a><\/strong> i <a href=\"https:\/\/ostranula.org\/\"><strong>O\u0161tra Nula<\/strong><\/a> su 9. i 10. septembra organizovali onlajn konferenciju \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja. Svjedo\u010danstvo vremena, mjesta sje\u0107anja, mjesta prijepora\u201c, u \u010dijem je okviru prvog dana odr\u017ean panel <\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>\u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore<\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">. Tema panela bio je zna\u010daj spomenika, memorijalnih centara i komemorativnih praksi za procese pomirenja.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"> Govore\u0107i s osvrtom na spomenike i druga mesta se\u0107anja posve\u0107ena \u017ertvama Drugog svetskog rata i ratova devedesetih, govornici su se slo\u017eili u tome da veliku pa\u017enju kada je re\u010d o komemorativnim politikama treba posvetiti kontekstualizaciji i aktualizaciji spomenika. Tamara Banjeglav, nezavisna istra\u017eiva\u010dica iz Zagreba, upozorila je na opasnosti dehistorizacije i dekontekstualizacije spomenika na primeru memorijala posve\u0107enih \u017ertvama rata u Hrvatskoj i BiH. Ona je istakla inkluzivnost i prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje kao preduslove negovanja pluralisti\u010dkog nasuprot selektivnom se\u0107anju, a samim tim i uspe\u0161no sprovedenih demokratskih procesa koji bi vodili pomirenju. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Spomenici koji su inkluzivni i ostavljaju prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje vi\u0161e su u skladu s demokratskim vrednostima. Na primeru BiH vidi se da \u010dak i demokratije koje se vide kao mlade i nezrele mogu imati i spomenike kolektivnog se\u0107anja \u2013 smatra Banjeglav. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Memorijale vidim vi\u0161e kao mesta u\u010denja demokratiji, toleranciji i civilnom uklju\u010divanju, nego kao mesta pomirenja \u2013 istakla je Natasha Zupan u svom kriti\u010dkom izlaganju na temu uticaja politi\u010dkih promena u Nema\u010dkoj na odnos prema \u017ertvama i komemorativne politike. Ona je podsetila na zna\u010daj malih, lokalnih inicijativa u prvim decenijama nakon Drugog svetskog rata, onda kad zvani\u010dne institucije Nema\u010dke jo\u0161 uvek nisu pru\u017eale punu podr\u0161ku obele\u017eavanju mesta stradanja. Zupan je ukazala na potrebu da se memorijali prilago\u0111avaju ne samo savremenom istorijskom i politi\u010dkom trenutku, ve\u0107 i mladim generacijama, tako da va\u017enu poruku prenose na manje didakti\u010dan na\u010din, te da akitivno upozoravaju na rastu\u0107e desni\u010darske narative, koji podrazumevaju politike diskriminacije i isklju\u010divanja.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">O problemu selektivnog se\u0107anja bilo je re\u010di i u izlaganjima istori\u010dara Dragana Markovine i Hrvoja Klasi\u0107a.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">U Mostaru postoje bar \u010detiri odvojene kulture se\u0107anja me\u0111u kojima nema nikakvog razumevanja. Svaka etni\u010dka grupa ima sopstvene spomenike i pri\u010de i niko od njih nije spreman da \u010duje pri\u010du druge strane \u2013 ka\u017ee Markovina. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Klasi\u0107 se u svom izlaganju najvi\u0161e bavio problemom istorijskog revizionizma i njegovim uticajem na nemogu\u0107nost suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Hrvatskoj. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">U regionu se vi\u0161e borimo s pro\u0161lo\u0161\u0107u i protiv pro\u0161losti i poku\u0161avamo da izgradimo bolju pro\u0161lost kroz spomenike, promenu imena ulica, nastavne programe i ud\u017ebenike istorije&#8230; \u2013 smatra Klasi\u0107. On je podsetio na doprinos istoriografije i nastave istorije promociji zvani\u010dnih nacionalnih, patriotskih narativa i ukazao na potrebu da se to promeni.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Razgovor je moderirao <\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Vjeran Pavlakovi\u0107<\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">, sa Filozofskog fakulteta u Rijeci.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Tamara Vanjeglav<\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"> je nezavisna istra\u017eiva\u010dica koja se bavi pitanjima kolektivnog se\u0107anja, tranzicione pravde i studijama nacionalizma.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Natascha Zupan <\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">je stru\u010dnjakinja u oblasti studija Bliskog istoka i istorije, koordinatorka radne grupe za mir i razvoj u Nema\u010dkoj.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Dragan Markovina <\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">je istori\u010dar, novinar i autor vi\u0161e knjiga koje se bave kulturom se\u0107anja.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Hrvoje Klasi\u0107 <\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">je<\/span><\/span><b> <\/b><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">predava\u010d savremene istorije na Univerzitetu u Zagrebu. Autor je vi\u0161e knjiga i dokumentarnih filmova sa tematikom savremene hrvatske istorije.<\/span><\/span><\/p>\n<figure id=\"attachment_185195\" aria-describedby=\"caption-attachment-185195\" style=\"width: 555px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Ostra0\/videos\/698281467455198\/\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-185195 size-full\" src=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg\" alt=\"Spomenici u kulturi sje\u0107anja (Izvor: Historiografija.hr)\" width=\"555\" height=\"291\" srcset=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg 555w, https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217-300x157.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 555px) 100vw, 555px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-185195\" class=\"wp-caption-text\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/watch\/?v=698281467455198&amp;extid=JnPz3And7P42XfGP\">Spomenici u kulturi sje\u0107anja &#8211; Facebook\/O\u0161tra0<\/a><\/figcaption><\/figure>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Program konferencije nastavljen je predavanjem <\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>\u0160utnja u kamenu: podizanje spomenika nasilju me\u0111u zajednicama u zemlji bratstva i jedinstva<\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">, koje je odr\u017eao Max Bergholz. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Bergholz se vra\u0107a u 1981. kada su u BiH otkrivena dva spomenika. U blizini Biha\u0107a, u mestu Garavice, otkriven je spomenik Bogdana Bogdanovi\u0107a civilnim \u017ertvama Drugog svetskog rata, dok je u Kulen Vakufu otkriven spomnik Safete Ibrahim Pa\u0161i\u0107. Vizuelni identitet spomenika, njihova poruka, kao i narativ u okviru koga su nastali, isti\u010de Bergholz, sugeri\u0161u okrenutost budu\u0107nosti, ali i ideju da su zlo\u010dini nad pojedincima razli\u010ditih nacionalnosti sve njih ujedinili u borbi protiv fa\u0161izma.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Taj narativ, me\u0111utim, pre\u0107utkuje istinu o masakrima po\u010dinjenim nad pravoslavnim i muslimanskim civilnim stanovni\u0161tvom u ova dva mesta, od strane usta\u0161a odnosno tada\u0161njih ustani\u010dkih jedinica. Utvr\u0111ene \u010dinjenice o doga\u0111ajama povodom kojih su podignuti spomenici sugeri\u0161u doslednu politiku pre\u0107utkivanja etni\u010dke dimenzije zlo\u010dina, koju su decenijama sprovodile jugoslovenske vlasti. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Radije nego da promovi\u0161e sje\u0107anje na kataklizmi\u010dne ratne doga\u0111aje, spomenik u Kulen Vakufu pomogao je da se okameni \u0161utnja o traumati\u010dnoj istoriji me\u0111unacionalnog ubijanja u ovom malom gradu na obali Une \u2013 smatra Bergholz, koji je i autor knjige o masakru iz 1941. godine.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Navode\u0107i mesta stradanja ilustrovana fotografijama i obja\u0161njavaju\u0107i pozadinu opisanih doga\u0111aja, Bergolz nas u nastavku predavanja vodi u bli\u017eu pro\u0161lost, devedesete i dvehiljadite, ukazuju\u0107i na savremene posledice nerazja\u0161njenih okolnosti zlo\u010dina i nepouzdanog se\u0107anja na \u017ertve, koje onemogu\u0107avaju kona\u010dno me\u0111unacionalno pomirenje.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Pre nego za kreiranje i validaciju mitova, spomenike bi, po Bergholzu, trebalo iskoristiti za \u201edavanje smisla i stvaranje prostora za me\u0111usobno koegzistuju\u0107e istine\u201c. Iako smatra da je neophodno razumevanje za one koji nakon pre\u017eivljene traume biraju da ostanu zarobljeni u crno-belim, etnocentri\u010dnim narativima, upozorava da to ne vodi putem pomirenja, do koga mo\u017ee do\u0107i samo priznavanjem \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\u2013 <span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Za taj delikatan proces da pusti korijenje, da poraste i na kraju procvijeta, mora do\u0107i do velike promijene u glavama ljudi koji \u017eive u sijeni me\u0111unacionalnih sukoba\u201c \u2013 zaklju\u010duje Bergholz.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Max Bergholz<\/b><\/span><\/span><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\"> je profesor istorije na univerzitetu Concordia u Montrealu. Bavi se istorijom nacionalizma, nasilja i Balkana.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Panel, predavanje, kao i ostatak programa konferencije, mo\u017eete <strong><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/watch\/?v=698281467455198&amp;extid=JnPz3And7P42XfGP\">pogledati na FB stranici<\/a><\/strong> organizatora.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Prikaz<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\"><span style=\"font-family: Times New Roman, serif;\"><span style=\"font-size: medium;\">Aleksandra Aksentijevi\u0107, REKOM mre\u017ea pomirenja<\/span><\/span><\/p>\n<p lang=\"sr-Latn-RS\" align=\"justify\">\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?","protected":false},"author":118,"featured_media":185195,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1789,422],"tags":[3310,1630,3312,3311],"class_list":["post-185207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memorijalizacija","category-vesti-bhsc","tag-friedrich-ebert-stiftung","tag-memorijalizacija","tag-ostra-nula","tag-udik-udruzenje-za-drustvena-istrazivanja-i-komunikacije"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v25.6 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja? @Ostra0 @FESBiH @UDIKBiH #Memorijalizacija\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-13T17:16:38+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-10-01T08:27:49+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"555\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"291\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Regional REKOM\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:title\" content=\"\u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore\" \/>\n<meta name=\"twitter:description\" content=\"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja? @ostranula @FES_SOE @NGOUDIK\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Regional REKOM\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"5 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/\",\"name\":\"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:16:38+00:00\",\"dateModified\":\"2020-10-01T08:27:49+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/cc2c2e308d6f2d3a7f243aec2307ac58\"},\"description\":\"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg\",\"width\":555,\"height\":291,\"caption\":\"Spomenici u kulturi sje\u0107anja (Izvor: Historiografija.hr)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/cc2c2e308d6f2d3a7f243aec2307ac58\",\"name\":\"Regional REKOM\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a89a9f9b53d07d4e03aee729123e3da9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a89a9f9b53d07d4e03aee729123e3da9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Regional REKOM\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.recom.link\"],\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/regional-rekom\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"\u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore","og_description":"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja? @Ostra0 @FESBiH @UDIKBiH #Memorijalizacija","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2020-09-13T17:16:38+00:00","article_modified_time":"2020-10-01T08:27:49+00:00","og_image":[{"width":555,"height":291,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Regional REKOM","twitter_card":"summary_large_image","twitter_title":"\u0160ta nam spomenici govore, a \u0161ta ne govore","twitter_description":"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja? @ostranula @FES_SOE @NGOUDIK","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Regional REKOM","Est. reading time":"5 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/","name":"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg","datePublished":"2020-09-13T17:16:38+00:00","dateModified":"2020-10-01T08:27:49+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/cc2c2e308d6f2d3a7f243aec2307ac58"},"description":"Da li su razli\u010dite vrste memorijala prostor na kome se perpetuiraju postoje\u0107e podele ili spomenici imaju potencijal da budu mesta zaceljenja i pomirenja?","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Historiografija_Spomenici_217.jpg","width":555,"height":291,"caption":"Spomenici u kulturi sje\u0107anja (Izvor: Historiografija.hr)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/pluralisticko-secanje-kao-put-do-zajednicke-ljudskosti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Pluralisti\u010dko se\u0107anje kao put do \u201ezajedni\u010dke ljudskosti\u201c: Konferencija \u201eSpomenici u kulturi sje\u0107anja\u201c"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/cc2c2e308d6f2d3a7f243aec2307ac58","name":"Regional REKOM","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a89a9f9b53d07d4e03aee729123e3da9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a89a9f9b53d07d4e03aee729123e3da9?s=96&d=mm&r=g","caption":"Regional REKOM"},"sameAs":["https:\/\/www.recom.link"],"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/regional-rekom\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185207"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=185207"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":185210,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/185207\/revisions\/185210"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/185195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=185207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=185207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=185207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}