<\/p>\n
Vi\u0161e od polovine anketiranih gra\u0111ana (53.6%) smatra da aktuelna vladaju\u0107a koalicija u Crnoj Gori ne \u017eeli rasvjetljavanje ratnih zlo\u010dina koje su po\u010dinili crnogorski gra\u0111ani. Jo\u0161 ve\u0107i procenat ispitanika (56.7%) je uvjeren da samo spoljni pritisak mo\u017ee podsta\u0107i procesuiranje ratnih zlo\u010dina pred doma\u0107im sudovima.<\/p>\n
\u010cak dvije tre\u0107ine ispitanika (67.1%) je ocijenilo da u politi\u010dkom \u017eivotu ne treba da u\u010destvuju politi\u010dari koji su bili na vlasti u vrijeme ratnih zlo\u010dina 90-ih.<\/p>\n
Istovremeno, vi\u0161e od polovine (50.7%) smatra da utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratovima i ratnim zlo\u010dinima doprinosi uspostavljanju boljih odnosa u zemljama biv\u0161e SFRJ, a velika ve\u0107ina (73.1%) da je za bolju budu\u0107nost neophodno njegovanje sje\u0107anja i na doga\u0111aje iz bliske pro\u0161losti koje bi svi najradije zaboravili.<\/p>\n
To je, u najkra\u0107em, pokazalo\u00a0istra\u017eivanje javnog mnjenja, koje je za potrebe NVO Akcija za ljudska prava (HRA)<\/strong><\/a>, od 9. juna do 1. jula obavila podgori\u010dka agencija DeFacto Consultancy, na reprezentativnom uzorku od 1.000 osoba u Crnoj Gori. Cilj istra\u017eivanja HRA je bio da utvrdi stavove crnogorskih gra\u0111anki i gra\u0111ana o ratovima na prostoru biv\u0161e Jugoslavije od 1991. do 1999. godine i o procesuiranju zlo\u010dina koji su u ratovima izvr\u0161eni.<\/p>\n