<\/p>\n
Pi\u0161u Nils Mulvad<\/a>, Sa\u0161a Kosanovi\u0107<\/a> i <\/em>Jerko Bakotin<\/em><\/a><\/p>\n <\/p>\n Dansko-hrvatski novinarski tim je pro\u0161le godine detaljno istra\u017eivao masakr po\u010dinjen 8. kolovoza 1995. tijekom \u2018Oluje\u2019 u \u0161koli u Dvoru, razgovaraju\u0107i s \u010detrdesetak biv\u0161ih vojnika i oficira, policijskih istra\u017eitelja, civila i izvora iz vi\u0161e institucija u Hrvatskoj, Srbiji i Danskoj. Rezultat je zna\u010dajan broj do sada javno nepoznatih \u010dinjenica i dokumenata, koji preciznije osvjetljavaju kaoti\u010dan dan u kojem se u banijskom gradi\u0107u i okolici nalazilo barem pet razli\u010ditih vojski i paravojnih formacija. Istra\u017eivanje je utvrdilo i da vojnici u blizini \u0161kole na snimci emitiranoj u danskom dokumentarnom filmu \u201815 minuta \u2013 Masakr u Dvoru\u2019 pripadaju hrvatskoj strani, premda je film izazvao ogor\u010denje javnosti, tvrdnje da se radi o la\u017eima i hajku na suradnike filma.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to je poznato, u dvorsku osnovnu \u0161kolu je 5. kolovoza evakuirano pedesetak \u0161ti\u0107enika psihijatrijske bolnice i doma za starije u Petrinji. Od \u0161kole je svega par kilometara do sela Matijevi\u0107i i mosta preko Une, pa je narednih dana ve\u0107ina uspjela sti\u0107i u relativnu sigurnost Republike Srpske. Devetero preostalih nisu mogli oti\u0107i sami i nisu imali nikog da im pomogne. Neki su patili od ozbiljnih tjelesnih i mentalnih invaliditeta. Tijekom bitke za Dvor 8. kolovoza ne\u0161to prije 15 sati u \u0161kolu je u\u0161la grupa neidentificiranih vojnika te hladnokrvno ustrijelila preostale civile, uklju\u010duju\u0107i Zorku Mari\u0107<\/span> u kolicima i 80-godi\u0161nju Desanku Teodorovi\u0107<\/span> na \u0161takama. Ve\u0107ina pobijenih bili su Srbi, ali barem je jedna osoba bila Hrvatica. U neposrednoj je blizini – na \u0161kolskim igrali\u0161tima \u2013 bio smje\u0161ten danski bataljun Ujedinjenih Naroda. Nekoliko danskih vojnika izravno je svjedo\u010dilo pokolju. Njih i pojedine civile ve\u0107 su par dana potom ispitivali danski istra\u017eitelji, prikupljaju\u0107i podatke za ha\u0161ki sud.<\/p>\n Prvi izvje\u0161taji krivicu za masakr pripisali su Petom korpusu Armije BiH, koji je prema nekim izvje\u0161tajima napao izbjegli\u010dku kolonu kod sela Trgovi, svega devet kilometara zapadno od Dvora. Sumnju na Peti korpus izrazili su sami Danci. Stariji narednik Christian Jensen<\/span> oznaku na rukavu jednog ubojice \u2013 jedinog na kojem je uo\u010dio ikakvu oznaku – opisao je kao \u2018crveni \u0161tit s dva znaka u obliku slova \u2018V\u2019 na gornjem rubu\u2019. Danski zapovjednik protuma\u010dio je to kao rimsku brojku \u20185\u2019, ispostavilo se 2012. u Kopenhagenu tijekom zajedni\u010dkog hrvatsko-srpskog ispitivanja Danaca, \u010dije iskaze je BIRN<\/abbr> dobio. Niti grb Petog korpusa sadr\u017ei znak \u2018V\u2019, niti je Jensen prepoznao ijednu od niza pokazanih mu bosanskih, srpskih i hrvatskih oznaka. BIRN<\/abbr>-u je vi\u0161e hrvatskih i srpskih oficira i civila potvrdilo da 8. kolovoza u Dvoru nije bilo pripadnika Armije BiH. To potvr\u0111uju i izvori iz hrvatskog dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva (DORH<\/abbr>) i srbijanskog Tu\u017eila\u0161tva za ratne zlo\u010dine (TRZ<\/abbr>).<\/p>\n Hrvatska vojska u Dvor upada 7. kolovoza predve\u010der, presjekav\u0161i izbjegli\u010dku kolonu kod kru\u017enog toka nedaleko od autobusnog kolodvora blizu jugozapadnog ruba grada. U borbi sa srpskim vojnicima iz kolone dolazi do gubitaka na obje strane, a ginu i civili. Za srpsku stranu kru\u017eni je tok od presudne va\u017enosti: njime prolazi cesta Glina \u2013 Bosanski Novi kojom bje\u017ee desetine tisu\u0107a ljudi. Sljede\u0107eg jutra ostaci kraji\u0161ke vojske vr\u0161e protunapad sa zapada i juga kako bi koloni omogu\u0107ili nastavak prolaska. HV<\/abbr> se povla\u010di na polo\u017eaje neposredno ispred Dvora. Hrvatska i srpska verzija doga\u0111aja uglavnom se do ove to\u010dke podudaraju, no \u017eestoka su sporenja oko toga tko je u rano poslijepodne kontrolirao podru\u010dje oko \u0161kole i kojoj strani pripadaju ubojice.<\/p>\n U danskom dokumentarcu general kraji\u0161ke vojske Mile Novakovi\u0107<\/span> tvrdio je da \u2018\u0161kola nije zanimala srpske snage\u2019. Zapravo su 8. kolovoza i srpske i hrvatske jedinice bile u blizini.<\/p>\n – Oko 6 ujutro pokrenuli smo 150-200 ljudi. Moral je poljuljan, svako misli ko \u0107e brinuti za njegovu djecu i \u017eenu. Ide, ali sporo. Ovi (HV<\/abbr>) \u017eestoko granatiraju. Negdje oko 12 sati moja je grupa izbila u sami centar – rekao je BIRN<\/abbr>-u pukovnik Lazo<\/span> Peke\u010d<\/span>, na\u010delnik \u0161taba 13. kraji\u0161ke brigade. Peke\u010d u Dvor ulazi sa zapada i negdje do 22 sata osigurava prolazak kolone. Jo\u0161 jedan kraji\u0161ki oficir potvrdio je da su ujutro \u2018izbacili Hrvate iz Dvora\u2019 i spojili se s Novakovi\u0107evim snagama s juga. Sam Novakovi\u0107 u tekstu \u2018Ovako je bilo\u2019 pi\u0161e da je nakon ponovnog ulaska u Dvor rasporedio odred Banjalu\u010dke specijalne policije u centar grada, iz \u010dega se \u010dini da je podru\u010dje \u0161kole u momentu masakra bilo pod srpskom kontrolom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pored vojske Krajine i policije bosanskih Srba, bila je prisutna i Jedinica za antiteroristi\u010dka dejstva srbijanske Slu\u017ebe dr\u017eavne sigurnosti (JATD<\/abbr>) Milorada Ulemeka<\/span> Legije<\/span>. Njeni pripadnici, poznati kao \u2018Crvene beretke\u2019, ponekad su pogre\u0161no zvani \u2018arkanovci\u2019, jer ih civili, mediji, pa \u010dak i institucije brkaju s Arkanovom<\/span> Srpskom dobrovolja\u010dkom gardom. Beretke i arkanovci su u Velikoj Kladu\u0161i uvje\u017ebavali postrojbe Fikreta Abdi\u0107a<\/span>, a tijekom \u2018Oluje\u2019 bje\u017eali su preko Dvora. Mediji su ve\u0107 objavljivali DORH<\/abbr>-ove navode po kojima odgovornost za masakr snosi skupina \u2018beretki\u2019 i kraji\u0161kih vojnika. Isto su neslu\u017ebeni visokopozicionirani izvori iz DORH<\/abbr>-a iznijeli i BIRN<\/abbr>-u. Tvrde da 8. kolovoza arkanovci prisiljavaju mje\u0161tane Dvora da se pridru\u017ee koloni. One koji su \u017eele ostati tretiraju kao izdajice. BIRN<\/abbr> je pribavio iskaz jednog civila istra\u017eiteljima MKSJ<\/abbr>-a, koji mogu\u0107e potvr\u0111uje tu tvrdnju.<\/p>\n – Osmog kolovoza oko 9 sati ujutro moja supruga i ja vidjeli smo dva vojnika koji su provalili u ku\u0107u mojih susjeda. Ugledali su nas i pitali tko smo. Rekao sam da sam Hrvat. Jedan od vojnika je naredio da kleknem. Stavio mi je no\u017e pod grlo i pitao za\u0161to nisam u koloni. Rekao sam da sam bolestan i ne mogu oti\u0107i – rekao je svjedok kojeg je BIRN<\/abbr> identificirao kao Zvonimira Baburka<\/span>.<\/p>\n Vrt Baburkovih od \u0161kole dijeli samo cesta. Vojnici su prihvatili kavu i rakiju kojima ih nudi upla\u0161eni doma\u0107in. Nije mogao utvrditi kojoj su vojsci pripadali jer \u2018nisu imali oznake\u2019. Ne\u0161to kasnije upitali su \u2018ima li u \u0161koli muslimana \u2018, a zatim oti\u0161li do \u0161kole u pratnji jo\u0161 nekoliko vojnika.<\/p>\n – Kasnije smo \u010duli vikanje \u2018Iza\u0111i!\u2019 i \u2018Predaj se!\u2019 i pucanje prema \u0161koli. Vidio sam da su vojnici odveli \u0161est civila iz susjedne zgrade u Bosanski Novi – nastavio je Baburak.<\/p>\n Ne\u0161to potom posje\u0107uje ga njegov brat u pratnji vojnika iz Leskovca, koji tra\u017ei da Baburak identificira le\u0161 na ulici: \u2018Bio je to na\u0161 lokalni brija\u010d. Nedostajao mu je dio glave\u2019. Rije\u010d je o Nedjeljku Iveli\u0107u<\/span>, ina\u010de Hrvatu. U ku\u0107i Iveli\u0107a tog je dana ubijena i njegova supruga Danica<\/span>. Pored \u0161kole Baburak je prona\u0161ao tijelo mladi\u0107a u vojnim hla\u010dama prerezanog grla. Nave\u010der je oti\u0161ao u bratovu ku\u0107u, u kojoj su se srpski vojnici hvalili da je u blizini \u2018deset tisu\u0107a arkanovaca\u2019. Jedan vojnik je pokazao da imaju hrvatske, bosanske i srpske oznake te ih mijenjaju po volji. Baburak je pretpostavljao da su brija\u010da i njegovu \u017eenu ubili \u2018arkanovci\u2019 odnosno \u2018\u010detnici\u2019. Umro je 2018. Iskaz DORH<\/abbr>-u dao je nekoliko je puta, kao i vi\u0161e ostalih mje\u0161tana.<\/p>\n – Jednu su svjedokinju arkanovci izbacili iz ku\u0107e. Drugi svjedok vidio je kako su pretukli pravoslavnog sve\u0107enika koji se nije \u017eelio pridru\u017eiti koloni – ka\u017eu izvori iz DORH<\/abbr>-a.<\/p>\n Pretpostavku da su ljude u \u0161koli pobili \u2018arkanovci\u2019 DORH<\/abbr> temelji i na sudbini \u0161estorice pripadnika 17. domobranske pukovnije iz Sunje. Oni se nisu tog jutra povukli s ostatkom HV<\/abbr>-a, nego se kriju u ku\u0107i preko puta \u0161kole. Izme\u0111u 10 ujutro i podne petero ih je zarobljeno i ubrzo pogubljeno kod kukuruzi\u0161ta u blizini kolodvora. \u0160esti se vojnik odvojio i pre\u017eivio potra\u017eiv\u0161i uto\u010di\u0161te u danskoj bazi. Njegov identitet Novostima je poznat, no odbio je razgovarati s medijima.<\/p>\n – Pretpostavljamo da su Iveli\u0107e, hendikepirane ljude u \u0161koli i petoricu hrvatskih vojnika ubili pripadnici istih srpskih jedinica, me\u0111u kojima i pripadnici Crvenih beretki. Ispitano je vi\u0161e od stotinu svjedoka. Svi ispitivani na po\u010detku istrage rekli su da su ubojice arkanovci, dodaje izvor. Zapis iz danskog vojnog dnevnika od 8. kolovoza tako\u0111er tvrdi da su \u2018civili u Dvoru ukazali da su likvidacije izvr\u0161ili arkanovci\u2019. Iako DORH<\/abbr> jo\u0161 uvijek poku\u0161ava identificirati ubojice, ve\u0107a je \u0161ansa za odre\u0111ivanje njihovih postrojbi – \u2018tada bi bilo mogu\u0107e optu\u017eiti zapovjednike prema na\u010delu zapovjedne odgovornosti\u2019.<\/p>\n Izvori iz DORH<\/abbr>-a kao \u2018relevantnog za rje\u0161avanje zlo\u010dina\u2019 naveli su konkretnog oficira \u2018beretki\u2019, no pozivaju\u0107i se na povjerljivost istrage odbili su za tu pretpostavku predo\u010diti dokaze. Stoga su Novosti odlu\u010dile da ne\u0107e objaviti ime oficira, kojeg smo kontaktirali telefonom.<\/p>\n – Krenuli smo iz Kladu\u0161e 5. augusta. Jedva smo \u017eivu glavu izvukli. Pred Dvor smo do\u0161li tu ve\u010der kada su Hrvati u\u0161li u grad – rekao je. Dodao je da se njegova jedinica nije zadr\u017eavala u Dvoru.<\/p>\n – U grad nisam ni silazio, bili smo samo na obodu i pre\u0161li preko Une. Veoma smo malo kontakta imali s Hrvatima, uglavnom s Petim korpusom. Nikakvog smisla nema da mi imamo ne\u0161to s tim u \u0161koli. Moja jedinica je bila vrlo disciplinovana, niko to ne bi uradio. Za\u0161to bih ubijao srpski narod, do\u0161ao sam da ga branim, zaklju\u010dio je oficir \u2018beretki\u2019.<\/p>\n Hipoteza da je srpska strana po\u010dinila masakr ima slabih to\u010daka. Vojnici koji su prijetili Baburku bili su pred njegovom ku\u0107om u 9 sati. \u010cak i ako su bili Srbi – Hrvati vjerojatno ne bi sjedili i pili usred Dvora pod kontrolom Srba – masakr se dogodio satima kasnije. Tako\u0111er, BIRN<\/abbr> je prona\u0161ao hrvatskog civila \u010dija je ku\u0107a u blizini \u0161kole. Ustvrdio je da je u danima prije 8. kolovoza kraji\u0161ka vojska naredila dvojici mladih vojnika da \u010duvaju izbjeglice u \u0161koli. Tijekom \u010ditave \u2018Oluje\u2019 nema jednog potvr\u0111enog slu\u010daja u kojem srpski vojnici masakriraju vlastite civile. Za\u0161to bi na to gubili vrijeme u trenucima kada u strahu za \u017eivot bje\u017ei \u010ditava Krajina? Kona\u010dno, danski vojnici tvrde da ubojice nisu bili nedisciplinirana, nego vrlo organizirana grupa \u2013 i da su se pona\u0161ali kao da napadaju \u0161kolu. U iskazima opisuju kako zauzimaju polo\u017eaj le\u017ee\u0107i na travnjaku pred \u0161kolom. Tvrde i da je zgrada pogo\u0111ena granatom i ru\u010dnom bombom. Za\u0161to bi se srpska jedinica u Dvoru pod kontrolom Srba pona\u0161ala kao na neprijateljskom teritoriju, umjesto da u\u0161eta u \u0161kolu i izvr\u0161i egzekuciju?<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se HV<\/abbr>-a ti\u010de, zapovjednik 145. brigade pukovnik Bruno \u010cavi\u0107<\/span>, \u010dasnici 17. domobranske pukovnije iz Sunje i ostalih prisutnih jedinica u medijima su tvrdili da hrvatskih snaga 8. kolovoza u Dvoru nije bilo. Prema njima, nakon \u0161to se HV<\/abbr> tog jutra povukao na polo\u017eaje ispred grada, hrvatske jedinice u tada prazni Dvor ulaze tek 9. kolovoza. No BIRN<\/abbr> je ustanovio da HV<\/abbr> u Dvor nije ulazio dva, nego tri puta – drugi put 8. kolovoza ujutro, ali nakon srpskog protunapada kojim je HV<\/abbr> potisnut iz grada. Novosti su jo\u0161 2011. prevele odlomke danskog dnevnika koji toga dana bilje\u017ei te\u0161ke borbe i ranjenog hrvatskog vojnika u blizini \u0161kole. BIRN<\/abbr> je dobio dodatne danske dokumente koji govore o intenzivnim borbama 8. kolovoza. \u010cinjenicu da je HV<\/abbr> ograni\u010deno ulazio u grad tog jutra potvr\u0111uje i brigadir Vinko \u0160tefanek<\/span>, na\u010delnik sto\u017eera Zagreba\u010dkog zbornog podru\u010dja i glavni zapovjednik na podru\u010dju Dvora.<\/p>\n – Nakon borbi prethodne no\u0107i naredio sam povla\u010denje do prvih ku\u0107a na sjevernom rubu grada. Ujutro je bilo nekih probnih poku\u0161aja. Nisu bili posve organizirani – rekao je \u0160tefanek za BIRN<\/abbr>. Jo\u0161 jedan \u010dasnik potvr\u0111uje da je \u0160tefanek nakon samo stotinjak metara naredio zaustavljanje.<\/p>\n No prema saznanjima Novosti, HV<\/abbr> je u \u2018Oluji\u2019 funkcionirao kaoti\u010dnije nego li se obi\u010dno prezentira, a ko\u0161maru u Dvoru pridonio general Ivan Basarac<\/span>, ina\u010de preminuo 2007. U \u2018Oluji\u2019 je Basarac bio odgovoran za Baniju, me\u0111utim, nakon \u0161to je na tom boji\u0161tu prvi dan pro\u0161ao neuspje\u0161no, Tu\u0111man<\/span> ga je smijenio i za zapovjednika Zbornog podru\u010dja Zagreb postavio Petra Stipeti\u0107a<\/span>. No Basarac se nastavio pojavljivati po boji\u0161tima i samoinicijativno, bez ovla\u0161tenja izdavati zapovjedi. I dok su drugi zapovjednici HV<\/abbr>-a htjeli \u010dekati da kolona pro\u0111e i srpska vojska napusti Dvor, \u010dime bi se izbjegli obostrani gubici i smrt civila, Basarac je forsirao napad.<\/p>\n Tako je unato\u010d \u0160tefanekovim zapovijedima druga bojna 17. pukovnije prodrla duboko po ju\u017enoj obilaznoj cesti, i dalje od igrali\u0161ta s danskom bazom. Hrvatske su vojnike Danci doista snimili, a na snimkama je i spomenuti ranjeni vojnik. BIRN<\/abbr> ga je uspio identificirati kao Sa\u0161u Simi\u0107a<\/span>.<\/p>\n – Hodao sam s druge strane nasipa smje\u0161tenog uz cestu. Nakon UN<\/abbr>-ove baze iznenada sam ugledao more srpskih vojnika. Poku\u0161ali su nas okru\u017eiti. Bacio sam bombu i uspio ispaliti rafal. Osjetio sam da sam pogo\u0111en. Kad sam se osvijestio, zamolio sam de\u010dke da me odnesu do UN<\/abbr>-a. Danci su mi dali morfij – obja\u0161njava tada te\u0161ko ranjeni Simi\u0107. Novostima je potvrdio i da je na snimci iz kontroverznog dokumentarca upravo njegova grupa.<\/p>\n Danci bilje\u017ee da je to bilo ne\u0161to prije 9 i 30 ujutro, znatno prije 15 sati, kada se dogodio masakr. Ipak, Christian Jensen obja\u0161njava da su ubojice stigle s jugoistoka, s lokacije vrlo blizu ceste kojom su to jutro prodirale hrvatske snage. Ubojice mogu biti i neki od srpskih vojnika na koje je nai\u0161ao Simi\u0107 \u2013 no, po\u010dinitelji su se nakon masakra udaljili u smjeru sjeverozapada, gdje se na manje od kilometra nalaze hrvatski polo\u017eaji.<\/p>\n – Bila je to operacija \u010di\u0161\u0107enja, izvedena vrlo profesionalno, ali bez vojne svrhe. Jedina svrha bio je \u010disti teror – ka\u017ee Jensen za BIRN<\/abbr>.<\/p>\n Dojam odgovara zlo\u010dinima koje su po\u010dinile hrvatske snage za vrijeme i nakon \u2018Oluje\u2019. Treba re\u0107i da su kao sredstvo raspoznavanja svi hrvatski vojnici na ramenu nosili obojene trake. Po\u010dinitelji masakra trake nisu imali, no lako su ih mogli ukloniti.<\/p>\n Ipak, za\u0161to bi hrvatska postrojba ugrozila sebe masakrom, privla\u010de\u0107i pozornost dok je podru\u010dje jo\u0161 pod srpskom kontrolom?<\/p>\n – Bilo bi nerealno kada bi Hrvati po\u010deli \u010distiti ku\u0107e oko \u0161kole prije nego \u0161to nadziru taj dio grada – rekao je BIRN<\/abbr>-u kapetan Erik S\u00f8rensen<\/span>, tako\u0111er o\u010devidac. Me\u0111utim, ako ovo ne zvu\u010di logi\u010dno, nije li ipak nelogi\u010dnije to da srpski vojnici usred Dvora koji nadziru Srbi napadaju \u0161kolu i ubijaju ve\u0107inom srpske civile?<\/p>\n Nakon \u010detvrt stolje\u0107a i dalje se ne zna istina o ovom gnjusnom zlo\u010dinu, niti su obitelji ubijenih do\u010dekale pravdu. I dok protokom vremena svjedoci umiru, u doglednoj se budu\u0107nosti ne o\u010dekuju optu\u017enice, a ubojice ostaju nepoznati.<\/p>\n – Unato\u010d svim poduzetim radnjama, jo\u0161 nije prikupljena dovoljna koli\u010dina dokaza na kojima bi se temeljila osnovana sumnja na odre\u0111enog po\u010dinitelja, ka\u017ee izvor iz DORH<\/abbr>-a. Neslu\u017ebeni izvor iz beogradskog TRZ<\/abbr>-a rekao je tek da \u2018ne mo\u017ee proceniti koliko je blizu podizanje optu\u017enice protiv odgovornih za ovaj zlo\u010din\u2019. I dok DORH<\/abbr> sumnja da ubojice pripadaju srpskim snagama \u2013 a u srpskoj se javnosti smatra da je rije\u010d o HV<\/abbr>-u – u istrazi su po\u010dinjeni ozbiljni propusti. TRZ<\/abbr> nije saslu\u0161ao klju\u010dne komandante u Srbiji, dok danski istra\u017eitelji koji su neposredno nakon masakra prikupljali dokaze nisu saslu\u0161ani ni od srpskih ni od hrvatskih organa.<\/p>\n Rije\u010d je o zlo\u010dinu po\u010dinjenom u Hrvatskoj te primarna odgovornost le\u017ei na hrvatskim institucijama. Njihov stav prema \u017ertvama ilustrira \u010dinjenica da su prema podacima iz medija samo dvije od devet \u017ertava – Zorka Mari\u0107<\/span> i Jovan Macut<\/span> \u2013 identificirane DNK<\/abbr> analizom kako bi ih obitelji mogle dostojno pokopati. Uprava za zato\u010dene i nestale odbila je iznositi podatke o ostalim tijelima, no sva je prilika da su jo\u0161 uvijek pokopana u neobilje\u017eenoj grobnici na petrinjskom groblju. Odvjetnica Sla\u0111ana \u010cankovi\u0107<\/span> u ime obitelji Mari\u0107 planira podizanje tu\u017ebe Ustavnom sudu zbog kr\u0161enja ljudskih prava uzrokovanih neefikasnom istragom.<\/p>\n – Ako bude odbijena, istu tu\u017ebu podnijet \u0107emo Europskom sudu za ljudska prava. Kao i u mnogim drugim slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina, posebno onih po\u010dinjenih nad Srbima, bez politi\u010dke volje ne\u0107emo sti\u0107i do sudskog procesa – zaklju\u010duje \u010cankovi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj tekst i istra\u017eivanje omogu\u0107ili su BIRN-ov program Balkanske tranzicijske pravde koji podupire Europska komisija i Reporters in the Field, program Zaklade Robert Bosch i medijske organizacije n-ost.<\/em><\/p>\n Teskt “Ubijeni i zaboravljeni”<\/strong><\/a> je objavljen na Portalu Novosti. Povezani tekst: BIRN: Ni nakon 25 godina masakar u Dvoru nije razja\u0161njen<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Nakon \u2018Oluje\u2019, 08.08.1995, u Dvoru na Uni masakrirano je devetero staraca. Neki su patili od ozbiljnih tjelesnih i mentalnih invaliditeta. I dalje se ne zna istina o ovom gnjusnom zlo\u010dinu.","protected":false},"author":118,"featured_media":184106,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1710,422],"tags":[2861,2325,2864,2796,2860,2793,2524,2500,2782,2508,2366,2862,2863,2798,2483,1128,2513,1844,2613,2413,2786,2787,2795,2790],"class_list":["post-184104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rekom-vesti-bhsc","category-vesti-bhsc","tag-arnija-bih","tag-birn-bhsc","tag-christian-jansen-bhsc","tag-crvene-beretke","tag-desanka-teodrovic","tag-dorh","tag-dvor-na-uni","tag-hrvatska-vojska","tag-hrvatsko-vijece-obrane","tag-jerko-bakotin","tag-medunarodni-krivicni-tribunal-za-bivsu-jugoslaviju","tag-milen-novakovic","tag-nedjeljko-ivelic","tag-nils-mulvad","tag-oluja-1995","tag-osobe-s-invaliditetom","tag-portalnovosti-com","tag-ratni-zlocini","tag-republika-hrvatska","tag-republika-srpska-krajina","tag-sasa-kosanovic","tag-sasa-simic","tag-zeljko-raznatovic-arkan","tag-zorka-maric"],"acf":[],"yoast_head":"\n\n
Bila je to operacija \u010di\u0161\u0107enja, izvedena vrlo profesionalno, ali bez vojne svrhe. Jedina svrha bio je \u010disti teror, govori Christian Jensen, tada\u0161nji stariji narednik danskog bataljuna UN<\/abbr>-a<\/h5>\n<\/blockquote>\n
\n
Ako tu\u017eba Ustavnom sudu bude odbijena, istu tu\u017ebu podnijet \u0107emo Europskom sudu za ljudska prava. Kao i u drugim slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina, posebno onih po\u010dinjenih nad Srbima, bez politi\u010dke volje ne\u0107e biti sudskog procesa, ka\u017ee odvjetnica Sla\u0111ana \u010cankovi\u0107<\/h5>\n<\/blockquote>\n
Povezano – BIRN: Ni nakon 25 godina masakar u Dvoru nije razja\u0161njen<\/a><\/h3>\n
\n