Aktivisti za za\u0161titu ljudskih prava u ponedjeljak su upozorili na izostanak politi\u010dke volje za sastavljanje regionalnog popisa \u017ertava ratova devedesetih, a s hrvatske strane posebno prozvali Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata jer ne objavljuje podatke sa svoga popisa \u017ertava rata.<\/p>\n
\u201eHrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar prije godinu dana je najavio da \u0107e objaviti imena 13.500 \u017ertava hrvatske nacionalnosti i oko 7000 \u017ertava drugih nacionalnosti iz njihove baze podataka. No, to se nije dogodilo\u201c, upozorila je mirovna aktivistica iz Beograda Nata\u0161a Kandi\u0107 <\/strong>na regionalnom okupljanju aktivista za za\u0161titu ljudskih prava koje je odr\u017eano u Zagrebu uo\u010di po\u010detka predsjedanja Hrvatske Vije\u0107em EU-a.<\/p>\n Istaknula je da Regionalna inicijativa za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim \u017ertvama (REKOM) od 2006. godine bezuspje\u0161no poku\u0161ava napraviti zajedni\u010dki popis \u017ertava zbog politi\u010dkog otpora da se objedine podaci o okolnostima smrti i imenima oko 130.000 \u017ertava ratova iz 90-ih s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n Kandi\u0107 je istaknula da je REKOM stvorio solidan temelj za regionalni popis \u017ertava, no projekt je do\u017eivio politi\u010dki neuspjeh.<\/p>\n \u201eJavno priznanje \u017ertava ne mogu provesti nevladine organizacije i civilno dru\u0161tvo, jer je to zada\u0107a dr\u017eava\u201c, poru\u010dila je te navela primjer hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarevi\u0107<\/strong> do koje Inicijativa nije uspjela nijednom do\u0107i, s obrazlo\u017eenjem da je predsjednica prezauzeta i da imenovanje \u017ertava nije tema iz njezina djelokruga.<\/p>\n \u201eNi od drugih hrvatskih politi\u010dara nismo dobili odgovor o razlozima za\u0161to ne \u017eele sudjelovati u procesu koji bi kona\u010dno na ovim prostorima stvorio registar s imenima \u017ertava rata\u201c, istaknula je Kandi\u0107 koja smatra da je predsjedanja Hrvatske EU-om prilika da Hrvatska stavi regionalnu suradnju o utvr\u0111ivanju \u017ertava i procesuiranju ratnih zlo\u010dina me\u0111u svoje prioritete.<\/p>\n I Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/strong>, voditeljica Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ocijenila je da u 2019. nije postignut nikakav napredak u dokumentiranju \u017ertava rata zbog izostanka politi\u010dke volje za pristup dokumentima Memorijalno-dokumentacijskog centra, koji prikuplja dokumentaciju i ima pristup svim slu\u017ebenim dokumentima.<\/p>\n \u201eTu se prelamaju sve na\u0161e memorijske bitke. Ne znamo okon\u010dati ni Drugi svjetski niti Domovinski rat i objaviti \u010dinjenice koje bi pridonijele izgradnji povjerenja u Hrvatskoj i ostalim postjugoslavenskim zemljama\u201c, istaknula je.<\/p>\n Forum tranzicijske pravde okupio je u Zagrebu predstavnike institucija Europske komisije, pravnike i aktiviste, a hrvatske institucije predstavljao je pomo\u0107nik ministra pravosu\u0111a Ivan Crn\u010dec<\/strong>, koji se slo\u017eio da regionalna suradnja nije dobra, no on je za to optu\u017eio Srbiju.<\/p>\n Ustvrdio je kako je Hrvatska unatrag dvije godine bezuspje\u0161no poku\u0161avala pokrenuti suradnju sa Srbijom. Kao primjer je naveo da je u Hrvatskoj bilo pokrenuto oko 3600 postupaka procesuiranja ratnih zlo\u010dina, podignuto oko 2100 optu\u017enica i oko 640 osoba je osu\u0111eno. S druge strane, ka\u017ee Crn\u010dec, te brojke u Srbiji su mizerne i ne pokazuju trend pove\u0107anja.<\/p>\n \u201eU Srbiji ni dan danas nema nikakvog procesuiranja po zapovjednoj odgovornosti, \u0161to su i Hrvatska i BiH uspjele provesti\u201c, istaknuo je.<\/p>\n Osvrnuo se i na razmjene popisa osumnji\u010denika za po\u010dinjenje ratnih zlo\u010dina izme\u0111u Hrvatske i Srbije, navode\u0107i kako je hrvatsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo dostavilo srpskoj strani 1534 imena, a zauzvrat je dobilo 86 imena, od kojih je 43 bilo s optu\u017enice vojnog tu\u017eiteljstva za podrivanje ustavnog poretka SFRJ.<\/p>\n \u201eNe \u017eele nam dostaviti druge predmete koje je pokrenulo vojno tu\u017eiteljstvo. Treba puno raditi na regionalnoj suradnji, ali mora postojati minimum \u017eelje i s druge strane\u201c, poru\u010dio je.<\/p>\n Na njegovo izlaganje nadovezala se Kandi\u0107, prozvav\u0161i ga da nije objasnio \u201eza\u0161to Hrvatska odbija sudjelovati u objedinjavanju i provjeri podataka o ratnim \u017ertvama, te za\u0161to ne \u017eeli priznati da i srpski dr\u017eavljani Hrvatske, koji su izgubili \u017eivot u ratu, imaju pravo sudjelovati u javnom pam\u0107enju o ratnim \u017ertvama\u201c.<\/p>\nKandi\u0107: Projekt REKOM-a do\u017eivio politi\u010dki neuspjeh<\/strong><\/h5>\n
Crn\u010dec za izostanak suradnje optu\u017eio Srbiju<\/strong><\/h5>\n
Puhovski: Hrvatskoj je od sudbine nestalih va\u017enija ideologija<\/strong><\/h5>\n