{"id":179680,"date":"2019-12-20T17:20:58","date_gmt":"2019-12-20T16:20:58","guid":{"rendered":"https:\/\/dev.recom.link\/?p=179680"},"modified":"2020-05-29T18:59:11","modified_gmt":"2020-05-29T17:59:11","slug":"nedjeljom-u-2-natasa-kandic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/nedjeljom-u-2-natasa-kandic\/","title":{"rendered":"Nedjeljom u 2: Nata\u0161a Kandi\u0107"},"content":{"rendered":"

Go\u0161\u0107a emisije Nedjeljom u 2\u00a0bila je Nata\u0161a Kandi\u0107, poznata mirovna aktivistica iz Beograda, biv\u0161a direktorica Fonda za humanitarno pravo i \u017eena koja je pomogla mnogim \u017ertvama rata iz Hrvatske u sudskim procesima u Srbiji.<\/strong><\/p>\n

U emisiji je, me\u0111u ostalim, govorila o Regionalnoj inicijativi za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim \u017ertvama (REKOM).<\/p>\n

\u2013\u00a0Desetak nevladinih organizacija iz cijele regije 2006. godine razmatralo je \u0161to se dobiva u odnosu na vladavinu prava, pravdu za \u017ertve, su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine, \u0161to tu nedostaje i \u0161to bi trebalo jo\u0161 biti od instrumenata da se do\u0111e do\u00a0sveobuhvatne slike o tome \u0161to se dogodilo. Organizirali smo veliki skup s oko 400 predstavnika raznih organizacija civilnog dru\u0161tva, uklju\u010dili smo pravnike, povjesni\u010dare, udruge \u017ertava. I dobili smo jasan rezultat: da se slika o tome \u0161to se dogodilo mo\u017ee dobiti samo zajedni\u010dkim radom institucija i civilnog dru\u0161tva. Mi se od tada zala\u017eemo za regionalni pristup suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ono \u0161to je svih ovih godina u debatama iskristalizirano, to je da nema pre\u010deg zadatka nego da znamo imena svih onih koji su izgubili \u017eivot i koji su jo\u0161 uvijek na listama nestalih, da znamo okolnosti u kojima su stradali i nestali. \u017delimo da to bude naslje\u0111e koje \u0107emo ostaviti budu\u0107im generacijama, kazala je, naglasiv\u0161i kako\u00a0to mora\u00a0biti zajedni\u010dki rad dr\u017eavnih institucija, pri \u010demu \u0107e oni kao organizacije civilnog dru\u0161tva pomo\u0107i svojim\u00a0stru\u010dnim kapacitetima, s obzirom na to da ve\u0107 godinama provode empirijsko istra\u017eivanje na terenu, kao\u00a0i dokumentiranje \u017ertava, objasnila je.<\/p>\n

Istaknula je da je vrlo va\u017eno da Hrvatska uo\u010di predsjedanja Europskom unijom poka\u017ee \u0161to \u0107e biti njeni prioriteti u odnosu na pro\u0161irenje EU-a i odnose u regiji.\u00a0Nagla\u0161ava kako je bitno da se po\u0161alje poruka\u00a0i na Me\u0111unarodnom forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama pod nazivom \u201eDa \u017ertve \u017eive u pam\u0107enju dru\u0161tva\u201c, koje se odr\u017eava sutra i na kojem \u0107e, prema informacijama ekipe emisije Nedjeljom u 2, do\u0107i i predstavnici hrvatske Vlade. Za\u010du\u0111ena je \u0161to od hrvatskih institucija nisu, kako tvrdi,\u00a0dobili odgovor o dolasku na forum.<\/p>\n

Iznena\u0111uje ju i promjena u stavu Hrvatske prema procesuiranju ratnih zlo\u010dina u Hrvatskoj.<\/p>\n

\u2013 Kao da sada Hrvatska vi\u0161e nije na mjestu gdje je bila u vrijeme kada su po\u010dinjeni zlo\u010dini. Kao da ju je to \u010dlanstvo u EU-u promijenilo, kao da je pravda za hrvatske \u017ertve postignuta i kao da vi\u0161e nema potrebe za procesuiranjem ratnih zlo\u010dina s tom ne ba\u0161 voljnom Srbijom, nego je dovoljno samo re\u0107i da ona nije dovoljno u\u010dinila i ne treba biti u EU-u, kazala je.<\/p>\n

Na pitanje o rezervama koje se pojavljuju u Hrvatskoj prema ovoj inicijativi, a odnose se na to da bi Hrvatska izgubila nadle\u017enost nad utvr\u0111ivanjem \u010dinjenica o \u017ertvama rata kada bi REKOM u Hrvatskoj za\u017eivio, odgovorila je:<\/p>\n

\u2013 Mislim da tu nema nijednog argumenta. Ha\u0161ki tribunal je dosad utvrdio identitet oko 14.000 \u017ertava ratnih zlo\u010dina. Taj se sud\u00a0nije bavio pripadnicima oru\u017eanih formacija, vojske, policije, dragovoljaca. Time smo se bavili mi i razne udruge, i branitelja, i udruge veterana. Ali znatan broj podataka, presu\u0111enih \u010dinjenica, javno je poznat. Prema tome, tu nacionalni pristup ili prioritet nacionalnih institucija\u00a0u utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o \u017ertvama nema nikakve veze.<\/p>\n

Sama Kandi\u0107 i njezini kolege iz koalicije civilnih udruga smatraju da bi\u00a0bilo dobro da postoji sjedi\u0161te u Sarajevu zbog, kako je kazala,\u00a0odnosa prema najve\u0107em broju \u017ertava.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na pitanja, dotaknula se i\u00a0voljnosti srpske policije i vojske da daju podatke, primjerice\u00a0o mjestima\u00a0masovnih grobnica.<\/p>\n

\u2013 Moja procjena na osnovi vi\u0161egodi\u0161njeg rada\u00a0institucija Srbije, prije svega vojske i policije, kada su u pitanju zlo\u010dini na Kosovu,\u00a0jest da je\u00a0bilo manipulacija i s dokumentima i da je bilo ispravljanja nekih datuma. I ne bih dala povjerenje svim dokumentima koji su u formi dokaza izvo\u0111eni i bili vi\u0111eni u predmetima pred Ha\u0161kim tribunalom, rekla je.<\/p>\n

Pogledajte cijelu emisiju:<\/p>\n

\n