Hrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar\u00a0prije godinu dana je najavio da \u0107e objaviti imena 13.500 \u017ertava hrvatske nacionalnosti i oko 7000 \u017ertava drugih nacionalnosti iz njihove baze podataka. No, to se nije dogodilo, upozorila je mirovna aktivistica iz Beograda Nata\u0161a Kandi\u0107.<\/p>\n
Aktivisti za za\u0161titu ljudskih prava u ponedjeljak su upozorili na izostanak politi\u010dke volje za sastavljanje regionalnog popisa \u017ertava ratova devedesetih, a s hrvatske strane posebno prozvali\u00a0Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata jer ne objavljuje podatke sa svoga popisa \u017ertava rata.<\/p>\n
\u201eHrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar\u00a0prije godinu dana je najavio da \u0107e objaviti imena 13.500 \u017ertava hrvatske nacionalnosti i oko 7000 \u017ertava drugih nacionalnosti iz njihove baze podataka. No, to se nije dogodilo\u201c, upozorila je mirovna aktivistica iz Beograda Nata\u0161a Kandi\u0107 na regionalnom okupljanju aktivista za za\u0161titu ljudskih prava koje je odr\u017eano u Zagrebu uo\u010di po\u010detka predsjedanja Hrvatske Vije\u0107em EU-a.<\/p>\n
Istaknula je da Regionalna inicijativa za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim \u017ertvama (REKOM) od 2006. godine bezuspje\u0161no poku\u0161ava napraviti zajedni\u010dki popis \u017ertava zbog politi\u010dkog otpora da se objedine podaci o okolnostima smrti i imenima\u00a0oko 130.000 \u017ertava ratova iz 90-ih s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije. Kandi\u0107: Projekt REKOM-a do\u017eivio politi\u010dki neuspjeh Kandi\u0107 je istaknula da je REKOM stvorio solidan temelj\u00a0za regionalni popis \u017ertava, no projekt je do\u017eivio politi\u010dki neuspjeh. \u201eJavno priznanje \u017ertava ne mogu provesti nevladine organizacije i civilno dru\u0161tvo, jer je to zada\u0107a dr\u017eava\u201c, poru\u010dila je te navela primjer hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 do koje Inicijativa nije uspjela nijednom\u00a0do\u0107i, s obrazlo\u017eenjem da je predsjednica prezauzeta i da imenovanje \u017ertava nije tema iz njezina djelokruga. \u201eNi od drugih hrvatskih politi\u010dara nismo dobili odgovor o razlozima za\u0161to ne \u017eele sudjelovati u procesu koji bi kona\u010dno na ovim prostorima stvorio registar s imenima \u017ertava rata\u201c, istaknula je Kandi\u0107 koja smatra da je predsjedanja Hrvatske EU-om prilika da Hrvatska stavi\u00a0regionalnu suradnju o utvr\u0111ivanju \u017ertava i procesuiranju\u00a0ratnih zlo\u010dina me\u0111u svoje prioritete.<\/p>\n
I Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ocijenila je da u 2019. nije postignut nikakav napredak u dokumentiranju \u017ertava rata zbog izostanka politi\u010dke volje za pristup dokumentima\u00a0Memorijalno-dokumentacijskog centra, koji prikuplja dokumentaciju i ima pristup svim slu\u017ebenim dokumentima. \u201eTu se prelamaju sve na\u0161e memorijske bitke. Ne znamo okon\u010dati ni Drugi svjetski niti Domovinski rat i objaviti \u010dinjenice koje bi pridonijele izgradnji povjerenja u Hrvatskoj i ostalim postjugoslavenskim zemljama\u201c, istaknula je.<\/p>\n
Crn\u010dec za izostanak suradnje optu\u017eio Srbiju Forum tranzicijske pravde okupio je u Zagrebu predstavnike\u00a0institucija Europske komisije, pravnike i aktiviste, a hrvatske institucije predstavljao je pomo\u0107nik ministra pravosu\u0111a Ivan Crn\u010dec, koji se slo\u017eio da regionalna suradnja nije dobra, no on je za to optu\u017eio Srbiju. Ustvrdio je kako je Hrvatska unatrag dvije godine\u00a0bezuspje\u0161no poku\u0161avala pokrenuti suradnju sa Srbijom. Kao primjer je naveo da je u Hrvatskoj bilo pokrenuto oko 3600 postupaka procesuiranja ratnih zlo\u010dina, podignuto oko 2100 optu\u017enica i oko 640 osoba je osu\u0111eno. S druge strane, ka\u017ee Crn\u010dec, te brojke u Srbiji su mizerne i ne pokazuju trend pove\u0107anja. \u201eU Srbiji ni dan danas nema nikakvog procesuiranja po zapovjednoj odgovornosti, \u0161to su i Hrvatska i BiH uspjele provesti\u201c, istaknuo je. Osvrnuo se i na razmjene popisa osumnji\u010denika za po\u010dinjenje ratnih zlo\u010dina izme\u0111u Hrvatske i Srbije, navode\u0107i kako je hrvatsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo dostavilo srpskoj strani 1534 imena, a zauzvrat je dobilo 86 imena, od kojih je 43 bilo s optu\u017enice vojnog tu\u017eiteljstva za podrivanje ustavnog poretka SFRJ. \u201eNe \u017eele nam dostaviti\u00a0druge predmete\u00a0koje je pokrenulo vojno tu\u017eiteljstvo. Treba puno raditi na regionalnoj suradnji, ali mora postojati minimum \u017eelje i s druge strane\u201c, poru\u010dio je.<\/p>\n