Predsjedanje Hrvatske Evropskom unijom prilika je da kao civilno dru\u0161tvo poru\u010dimo Hrvatskoj da stavi regionalnu saradnju o utvr\u0111ivanju \u017ertava i procesuiranju ratnih zlo\u010dina me\u0111u svoje prioritete, poru\u010dila je Nata\u0161a Kandi\u0107 na Forumu tranzicijske pravde Inicijative za REKOM.<\/p>\n
Veliki broj nevladinih aktivista, predstavnika porodice \u017ertava, pravnika i ostalih koji se bave tranzicijskom pravdom okupio se 16. decembra u Zagrebu na 12. Forumu tranzicijske pravde u Zagrebu u Inicijativi za\u00a0REKOM<\/abbr>\u00a0kako bi, uo\u010di po\u010detka hrvatskog predsjedanja\u00a0EU<\/abbr>, jo\u0161 jednom pozvali vlasti postjugoslavenskih dr\u017eava da prihvate slu\u017ebeni regionalni popis \u017ertava ratova devedesetih.<\/p>\n Sude\u0107i po diskusijama i prenesenim iskustvima, te\u0161ko se mo\u017ee re\u0107i da \u0107e okupljene organizacije civilnog dru\u0161tva \u2013 koje ve\u0107 deset godina zagovaraju osnivanje Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i popis ljudskih gubitaka u vezi sa ratovima u periodu 1991\u20132001. godine (REKOM<\/abbr>) \u2013 uspjeti u svom naumu. Iako je u mnogim podru\u010djima ostvaren pomak od stvaranja baze podataka, imenovanja \u017ertava do senzibiliziranja regionalnih establi\u0161menata, misija nije daleko odmakla.<\/p>\n Otvaraju\u0107i forum pod nazivom \u2018Da \u017ertve \u017eive u pam\u0107enju dru\u0161tva\u2018 politi\u010dki analiti\u010dar i aktivist za ljudska prava\u00a0\u017darko\u00a0Puhovski\u00a0cijelu je pri\u010du ocijenio neuspjelom iz tri razloga.<\/p>\n \u2013 Nekriti\u010dki se govorilo o tranzicijskoj pravdi, ali nije bilo tranzicije. Nije dovoljno shva\u0107ena zlo\u010dina\u010dka bit nacionalizma, pa hrvatske vlasti ne\u0107e pristati na\u00a0REKOM<\/abbr>\u00a0ako to zna\u010di suradnju s drugim dr\u017eavama, i kona\u010dno tu je preveliko povjerenje u vanjske faktore, prije svega u\u00a0EU<\/abbr>\u00a0koja se sada previ\u0161e brine o o\u010duvanju da bi se bavila postjugoslovenskim temama. Na ovim prostorima de\u0161ava se obrnuta kronologija jer se nikad nije vi\u0161e govorilo o \u017ertvama koje postaju sveprisutna tema, ali kao nacionalna \u017ertva. Iako se \u010dini da su mrtvi pojeli \u017eive, radi se o \u017eivima koji \u017eive od mrtvih. U Hrvatskoj tokom godine postoji 200 datuma za obilje\u017eavanja \u017ertava, a cijeli se gradovi ho\u0107e proglasiti mjestima pijeteta. Neznalice koje to guraju ne znaju da na tim mjestima ne smije biti vojske. Od Vukovara se \u017eeli napraviti mrtvi grad s jednim jedinim razlogom \u2013 da se izbjegne \u0107irilica \u2013 rekao je Puhovski.<\/p>\n U postoje\u0107oj politi\u010dkoj konstelaciji, osnivanje\u00a0REKOM<\/abbr>-a je nemogu\u0107e, rekao je\u00a0Ivan\u00a0Crn\u010dec\u00a0iz Ministarstva pravosu\u0111a\u00a0RH<\/abbr>\u00a0koji je za lo\u0161u regionalnu suradnju optu\u017eio Srbiju.<\/p>\n \u2013 Zbog ratnih zlo\u010dina u Hrvatskoj pokrenuto je oko 3.600 postupaka, podignuto preko 2100 optu\u017enica, oko 640 osoba je osu\u0111eno, dok su te brojke u Srbiji mizerne i ne pokazuju trend napretka.\u00a0DORH<\/abbr>\u00a0je Srbiji nakon inicijative za razmjenom popisa dostavio 1534 imena, dok je Hrvatska dobila 86 imena, od kojih su 43 bila s optu\u017enice za podrivanje i ru\u0161enje ustavnog poretka\u00a0SFRJ<\/abbr>. Nema napretka ni u dogovoru oko ukidanja regionalne jurisdikcije za ratne zlo\u010dine koju provodi Srbija, iako je klju\u010dna teritorijalna nadle\u017enost, odnosno nadle\u017enost dr\u017eave da sudi za zlo\u010dine po\u010dinjene na njenom teritoriju \u2013 rekao je Crn\u010dec, isti\u010du\u0107i da u Srbiji nema nikakvog procesuiranja po zapovjednoj odgovornosti.<\/p>\n Prozvao je i BiH zbog retroaktivne primjene Kaznenog zakona koja je dovedena u pitanja na Europskom sudu za ljudska prava, ali i direktnog slanja poziva svjedocima uz prijetnju ka\u017enjavanja za neodazivanje, \u0161to doprinosi njihovoj sekundarnoj viktimizaciji.<\/p>\n \u2013 Da bi Hrvatska bila lider u ne\u010demu, moramo imati nekoga tko \u0107e nas slijediti, a to nije ovdje slu\u010daj \u2013 podvukao je Crn\u010dec na kraju izlaganja.<\/p>\n Regionalna inicijativa od 2006. godine bezuspje\u0161no poku\u0161ava napraviti zajedni\u010dki popis \u017ertava. Postoji politi\u010dki otpor da se objedine podaci o okolnostima smrti i imenima oko 130.000 \u017ertava ratova iz 90-ih s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije \u2013 rekla je mirovna aktivistica iz Beograda\u00a0Nata\u0161a\u00a0Kandi\u0107.<\/p>\n Prozvala je Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata jer ne objavljuje podatke sa svoga popisa \u017ertava rata. \u2013 Oni su pre godinu dana najavili da \u0107e objaviti imena 13.500 \u017ertava hrvatske nacionalnosti i oko 7000 \u017ertava drugih nacionalnosti iz njihove baze podataka, ali se to nije dogodilo, rekla je, zaklju\u010div\u0161i da je\u00a0REKOM<\/abbr>\u00a0stvorio solidan temelj za regionalni popis \u017ertava.<\/p>\n Kandi\u0107 je prozvala Crn\u010deca da nije objasnio za\u0161to Hrvatska odbija u\u010destvovati u objedinjavanju i provjeri podataka o ratnim \u017ertvama niti za\u0161to ne \u017eeli priznati da i srpski dr\u017eavljani Hrvatske, koji su izgubili \u017eivot u ratu, imaju pravo u\u010de\u0161\u0107a u javnom pam\u0107enju o ratnim \u017ertvama.<\/p>\n \u2013 Iako je projekt do\u017eiveo politi\u010dki neuspeh, on je su\u0161tinski uspio u svojoj aktivnosti. Izme\u0111u brojnih aktivnosti, identifikovali smo hiljade \u017ertava u ratu u Hrvatskoj, u BiH i na Kosovu, iako je to bio posao dr\u017eavnih i sudskih vlasti, stradale dr\u017eavljane Srbije i Crne Gore, i 1200 mesta masovnih zlo\u010dina u BiH. Ali javno priznanje \u017ertava ne mogu provesti nevladine organizacije i civilno dru\u0161tvo, jer je to zadatak dr\u017eava. Predsedanje Hrvatske\u00a0EU<\/abbr>-om prilika je da kao civilno dru\u0161tvo poru\u010dimo Hrvatskoj da stavi regionalnu saradnju o utvr\u0111ivanju \u017ertava i procesuiranju ratnih zlo\u010dina me\u0111u svoje prioritete \u2013 rekla je Kandi\u0107 koja je me\u0111u problemima navela i razasutost podataka o \u017ertvama, otpor da se \u010dinjenice o njima objedine i od 2014. sve manje politi\u010dke volje da se popis realizira.<\/p>\n U\u010desnici foruma iz evropskih institucija podr\u017eali su rad na stvaranju zajedni\u010dkog popisa i zatra\u017eili podr\u0161ku vlasti ex-Yu dr\u017eava za rad Komisije, a na dnevnom redu na\u0161le su se i teme odr\u017eavanja uspomene na \u017ertve i pitanje \u010dime se bave ha\u0161ki osu\u0111enici nakon izdr\u017eavanja kazne.<\/p>\n Zamolili smo nekoliko u\u010desnika foruma da s nama podijele svoje o\u010dekivanja.<\/p>\n Mirovni aktivist\u00a0Mario\u00a0Ma\u017ei\u0107\u00a0smatra da treba nastaviti zagovaranje\u00a0REKOM<\/abbr>-a.<\/p>\n \u2013 Radi se o strahovito va\u017enoj inicijativi bez koje ne mo\u017eemo u\u010diniti sve \u0161to treba u\u010diniti da se utvrde \u010dinjenice bez suradnje dr\u017eava regiona koje tra\u017ei koalicija. Politi\u010dki trenutak je bitno druga\u010diji od onog koji je bio prije nekoliko godina. U tom smislu smo sve skepti\u010dniji, ali s druge strane, \u0161to je te\u017ee ostvariti ciljeve koalicije, to su ja\u010de na\u0161e te\u017enje. O\u010dekujemo da odr\u017eimo temu dok ne do\u0111e trenutak da su politi\u010dari dovoljno zreli da se s tom pri\u010dom uhvate uko\u0161tac \u2013 rekao je Ma\u017ei\u0107.<\/p>\n Kemal\u00a0Muji\u0107,\u00a0predsjednik Udru\u017eenja gra\u0111ana povratnika iz Banjaluke isti\u010de da je od prvih dana u koaliciji za\u00a0REKOM<\/abbr>. \u2013 O\u010dekivao sam daleko vi\u0161e, ali politi\u010dari i rukovodioci zaustavljaju na\u0161 napredak. Zato trebamo da pokrenemo pritisak na predstavnike na\u0161ih dr\u017eava da vidimo \u0161to \u0107e biti i da se borimo se do kraja \u2013 kazao je Muji\u0107.<\/p>\n Marica\u00a0\u0160eatovi\u0107, iz udru\u017eenja \u2018Protiv zaborava\u2018, ka\u017ee da je po prirodi optimist. \u2013 Nadam se ne\u010dem boljem, iako znam da na\u0161a Vlada i predsjednica ne podr\u017eavaju\u00a0REKOM<\/abbr>. Ali u cijeloj pri\u010di se dosta stiglo, a organizacije imaju popis \u017ertava, tako da mislim da smo napravili vi\u0161e koraka naprijed, a ne nazad \u2013 rekla je.<\/p>\n S godinama je do\u0161lo do pomaka unazad kada je rije\u010d o zajedni\u010dkom dokumentiranju svih \u017ertava rata smatra i\u00a0Vesna\u00a0Ter\u0161eli\u010d\u00a0iz Documente \u2013 centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata ima potpuni pristup svim slu\u017ebenim dokumentima, dok Documenta radi terenska istra\u017eivanja, pa bi ta dva komplementarna istra\u017eivanja trebalo spojiti i omogu\u0107iti pristup do njih svim postjugoslavenskim dru\u0161tvima.<\/p>\n \u2013 To se ne doga\u0111a i na ovom zadatku prelamaju se sve na\u0161e memorijske bitke. Ne znamo okon\u010dati Drugi svjetski rat, a ne znamo okon\u010dati ni Domovinski rat \u2013 rekla je Vesna Ter\u0161eli\u010d i za prvu polovinu idu\u0107e godine najavila predstavljanje rezultata terenskih istra\u017eivanja za isto\u010dnu Slavoniju.<\/p>\n \u2013 O\u010dekujem politi\u010dku volju za dovr\u0161avanje istra\u017eivanja ljudskih gubitaka i podr\u0161ku svim oblicima regionalne suradnje i u dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih, kao i efikasnije procesuiranje ratnih zlo\u010dina \u2013 zaklju\u010dila je Vesna Ter\u0161eli\u010d.<\/p>\n