Daliborka Uljarevi\u0107, direktorka Centra za gra\u0111ansko obrazovanje iz Podgorice, o godi\u0161njici zlo\u010dina “Deportacija izbeglica” i suo\u010davanju sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u Crne Gore
<\/p>\n\n\n\n
Prije ta\u010dno dvadeset sedam godina, u maju 1992, crnogorska policija je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Njih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vo\u0111stvom Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a kako bi dalje slu\u017eili za razmjenu ratnih zarobljenika. Grupa koja je uhap\u0161ena 25. maja 1992. poslata je u u koncentracioni logor u Fo\u010du, i nekoliko njih je pre\u017eivjelo, dok su oni koji su izru\u010deni 27. maja 1992. neposredno nakon toga ubijeni, a njihova tijela ni do danas nijesu prona\u0111ena, isti\u010de za Danas Daliborka Uljarevi\u0107, direktorka Centra za gra\u0111ansko obrazovanje iz Podgorice, povodom godi\u0161njice od crnogorskog zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima \u201eDeportacija izbeglica\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Kako ukazuje, o ovom zlo\u010dinu postoji pisana dokumentacija, \u017ertve su nesporne, a Crna Gora je nakon sudskog postupka platila naknadu \u0161tete zbog nezakonitog delovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragi\u010dnih posledica.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Ovo je potvr\u0111eno i pravosna\u017enom krivi\u010dnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Ha\u0161kog tribunala. Ironija je da crnogorski sudovi nijesu smjeli da ovo prepoznaju kao ratni zlo\u010din i tako ga kazne. Propuste u tuma\u010denju crnogorskog suda utvrdio je i ekspert EU, Maurizio Salustro, navode\u0107i da je takav pristup pogre\u0161an i nepoznat u me\u0111unarodnom humanitarnom pravu i praksi. Trenutno je u proceduri predstavka pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, koju je podnijela grupa majki, \u0107erki i sestara stradalih jer Crna Gora nije obezbijedila krivi\u010dnu pravdu u ovom slu\u010daju, niti je po\u0161tovala ljudsko pravo na \u017eivot i zabranu mu\u010denja, obja\u0161njava Uljarevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a sagovornica dodaje da crnogorske vlasti organizovano \u0107ute o ovom zlo\u010dinu, a jedino nekoliko nevladinih organizacija uporno organizuje godi\u0161nje memorijalno okupljanje.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Na na\u0161e inicijative da se ustanovi dan sje\u0107anja, da se podigne spomen obilje\u017eje i da se crnogorska policija izvini zbog svog nezakonitog djelovanja ostali su nijemi Skup\u0161tina i Vlada Crne Gore, ali i lokalne vlasti u Herceg Novom. U ovom, kao i na \u017ealost, i u ve\u0107ini drugih slu\u010dajeva ratnih zlo\u010dina kojima se uop\u0161te bavilo crnogorsko pravosu\u0111e, politika je pobijedila pravo. Time je dodatno viktimizirano nekoliko pre\u017eivjelih \u017ertava i porodice \u017ertava, ali to predstavlja i problem za crnogorsko dru\u0161tvo iako se tako ve\u0107inski ne percipira. Ne mo\u017eemo graditi sopstvenu budu\u0107nost sa ovakvim pitanjima koja se ignori\u0161u zarad politi\u010dkih kalkulacija, isti\u010de Uljarevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
* Kako biste u na\u010delu ocenili odnos Crne Gore prema ratnim zlo\u010dinima? Da li je ikada pokrenut ozbiljan proces suo\u010davanja sa onim \u0161to se dogodilo tokom ratova devedesetih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Crnogorske vlasti sistemski rade na uspostavljanju zaborava kad je rije\u010d o ratnim zlo\u010dinima koji su se desili na teritoriji Crne Gore ili u kojima su u\u010destvovali crnogorski gra\u0111ani. \u010cinjenice o tim zlo\u010dinima na postoje u ud\u017ebenicima savremene istorije ni na jednom obrazovnom nivou, nema podr\u0161ke za projekte nevladinih organizacija u ovoj oblasti, izbjegava se javni dijalog na tu temu, itd. Ova tema ne bi zapravo postojala u javnom diskursu da nema napora malog broja NVO i nezavisnih medija da uporno apeluje na adekvatno rje\u0161avanje ovih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n * Kakvo je Va\u0161e mi\u0161ljenje o REKOM-u i kako ocenjujete odnos dr\u017eavnih zvani\u010dnika prema toj inicijativi, odnosno inicijativu crnogorskog premijera Du\u0161ka Markovi\u0107a da Crna Gora podr\u017ei osnivanje REKOM-a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Ratovi vo\u0111eni na prostoru biv\u0161e Jugoslavije od devedesetih nemaju kao ishodi\u0161te pobjednike i pora\u017eene, svaka od strana ima neku svoju istinu o tim ratovima, a politi\u010dki izrazi i danas manje ili vi\u0161e pate od posljedica tih sukoba. Zna\u010daj inicijative REKOM je u tome \u0161to ona pru\u017ea \u0161ansu da se proces suo\u010davanja u regionu izvede na valjan na\u010din, to je inicijativa koja je do\u0161la odozdo, bez partijskih i partikularnih interesa i zato ona predstavlja branu za suspenziju sje\u0107anja kroz utvr\u0111ivanje \u010dinjenica. U Crnoj Gori je ova inicijativa imala kontinuiranu politi\u010dku podr\u0161ku i to treba ista\u0107i, kao dodatnu zanimljivost a posebno imaju\u0107i u vidu lo\u0161 u\u010dinak na nacionalnom nivou kad je u pitanju procesuiranje ratnih zlo\u010dina i oblikovanje kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Raniji predsjednik dr\u017eave Filip Vujanovi\u0107 bio je prvi predsjednik jedne dr\u017eave u regionu koji je javno podr\u017eao uspostavljanje REKOM-a, zatim su poslani\u010dki klubovi na konsultacijama u Skup\u0161tini koje smo sa njima imali, u saradnji sa tada\u0161njim predsjednikom Skup\u0161tine Rankom Krivokapi\u0107em, dali na\u010delnu podr\u0161ku. Raniji premijer Igor Luk\u0161i\u0107 je svojim potpisom za REKOM podr\u017eao kampanju prikupljanja potpisa u regionu.<\/p>\n\n\n\n Premijer Markovi\u0107 je nastavio daju\u0107i punu ne samo li\u010dnu podr\u0161ku koju je izrazio tokom sastanka sa delegacijom Koalicije za REKOM prije godinu dana, ve\u0107 je inicirao da i Vlada Crne Gore usvoji informaciju kojom ovaj proces podr\u017eava. Tako je crnogorska Vlada prva i jedina koja je na tom nivou do sada dala podr\u0161ku REKOM-u. Ova podr\u0161ka REKOM-u sa najvi\u0161eg politi\u010dkog nivoa u Crnoj Gori je ozbiljan kapital koji treba dalje valorizovati, kako u dijelu promjene narativa na nacionalnom nivou, tako i u zagovaranju na nivou regiona. Jer, nesumnjiv je javni interes kako Crne Gore, tako i regiona, da ustanovimo REKOM, i da obustavimo traju\u0107i neodgovorni pristup koji daje okvir da zapaljiva nacionalna retorika proizvede ponovo probleme.<\/p>\n\n\n\n * Koji su osnovni problemi rada i funkcionisanja nevladinog sektora u Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Nevladin sektor u Crnoj Gori je jedan od najmla\u0111ih u regionu a specifi\u010dnost mu je i zna\u010dajno povjerenje gra\u0111ana, koje je prema posljednjim istra\u017eivanjima ve\u0107e od povjerenja u Vladu, Skup\u0161tinu, predsjednika dr\u017eave ili politi\u010dke partije. Vjerujem da ovo povjerenje gra\u0111ani dominantno iskazuju prema kriti\u010dki orijentisanim NVO a upravo takve NVO, koje kontinuirano i argumentovano ukazuju na dru\u0161tvene devijacije i insistiraju na uspostavljanju sistema funkcionalne vladavine prava, vi\u0111ene su od strane vlasti kao politi\u010dki oponentni prema kojima su dozvoljena sva sredstva \u0161to rezultira prljavim kampanjama. Prag tolerancije na\u0161ih politi\u010dara na kritiku i druga\u010dije mi\u0161ljenje je vrlo nizak \u0161to je ograni\u010davaju\u0107i faktor za konstruktivan dijalog, ali vjerujem da \u0107e to morati da se mijenja i da \u0107e i vlasti morati da uva\u017ee autonomiju djelovanja i ekspertizu NVO sektora.<\/p>\n\n\n\n * Kako vidite odnos srpskih i crnogorskih vlasti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Na ravni gra\u0111ana i njihove komunikacije, u tim odnosima nema problema, ali se stvari komplikuju kad do\u0111emo do zvani\u010dnika. Ti odnosi su isuvi\u0161e zavisni od lidera a samim tim podlo\u017eni kontinuiranim promjenama, nekad ve\u0107eg nekad manjeg intenziteta, \u0161to nije dobro.<\/p>\n\n\n\n * Sla\u017eete li se sa ocenama da predsednik Srbije, podr\u0161kom koju daje crnogorskoj opoziciji, delom osu\u0111enu za poku\u0161aj dr\u017eavnog udara u CG, ima dvoli\u010dnu i licemernu politiku prema Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Predsjednik Srbije, Aleksandar Vu\u010di\u0107, je pragmatik koji vje\u0161to balansira izme\u0111u prosrpske opozicije u Crnoj Gori, \u010diji su pojedini \u010delnici prvostepeno osu\u0111eni u slu\u010daju \u201edr\u017eavni udar\u201c i crnogorskih vlasti. To prihvata i taj dio opozicije i vlast, igraju\u0107i podjednako pragmati\u010dnu igru sa njim.<\/p>\n\n\n\n