{"id":146380,"date":"2018-11-30T00:00:00","date_gmt":"2018-11-29T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/newRecom\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/"},"modified":"2020-04-05T01:37:35","modified_gmt":"2020-04-05T00:37:35","slug":"mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/","title":{"rendered":"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autroke: <\/strong>Elmaja Bav\u010di\u0107, Belma Buljuba\u0161i\u0107, Jasna Kovo<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Tekst je prvobitno objavljen u publikaciji <em>Kultura sje\u0107anja u lokanim zajednicama u Bosni i Hercegovini <\/em>koju je 2017. izdala Fondacija Mirovna akademija u Sarajevu.<\/p>\n<h2><strong>Uvod<\/strong><\/h2>\n<h3><strong>\u00a0<\/strong><em>Za\u0161to smo izabrale ovu lokalnu zajednicu?<\/em><\/h3>\n<p>Interesovanje za Fo\u010du, malu lokalnu zajednicu smje\u0161tenu na jugoistoku Bosne i Hercegovine, bilo je mnogostruko. Osim li\u010dnog razloga, jer je Fo\u010da dio porodi\u010dne historije jedne od istra\u017eiva\u010dica, ovoj zajednici privukla nas je i javna percepcija Fo\u010de kao konfliktnog podru\u010dja, mjesta u kojem su se dva puta u 20. stolje\u0107u desili masovni zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti, ali i nepoznavanje kulture sje\u0107anja u mjestu koje je od glavnog grada Bosne i Hercegovine udaljeno svega osamdesetak kilometara.<\/p>\n<p>Iako su ratna de\u0161avanja bila presudna za odabir zajednice, istra\u017eivanje nismo \u017eeljele ograni\u010diti samo na period sje\u0107anja na protekli rat, ve\u0107 smo ga pro\u0161irile i na prijeratni i poslijeratni period, kako bismo dobile cjelovitiji uvid u politike sje\u0107anja u ovoj lokalnoj zajednici.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanje smo u\u0161le s pretpostavkom da \u0107emo nai\u0107i na brojne prepreke koje \u0107e nas pratiti u toku rada, kao \u0161to je zatvorenost sredine i nepovjerenje prema nepoznatim istra\u017eiva\u010dicama, odustajanja od intervjua, problemi sa pronalaskom sugovornika\/ca, itd. Ve\u0107ina na\u0161ih strahova se i obistinila. Razgovor sa tri istra\u017eiva\u010dice iz glavnog grada koji je po Dejtonskom mirovnom sporazumu pripao Federaciji Bosne i Hercegovine i koji je, \u0161to smo u toku istra\u017eivanja utvrdile, prili\u010dno dalek i tu\u0111 za zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva Fo\u010de, sigurno nije bio ugodan za ve\u0107inu. Iako smo svjesne normi i na\u010dina upisivanja etni\u010dkog i religijskog identiteta na osnovu imena i mjesta iz kojeg osobe dolaze, u toku obavljanja istra\u017eiva\u010dkih intervjua nastojale smo relaksirati atmosferu i detaljno upoznati sugovornike\/ce sa ciljevima na\u0161eg istra\u017eivanja. Pomenute norme, koje su neizre\u010dene, ali ipak sveprisutne, nisu samo fenomen ove zajednice, niti isklju\u010divo BiH, ve\u0107 su prisutne i u regionu.<\/p>\n<p>Na\u010din pronalaska sugovornika i sugovornica tako\u0111er nije bio jednostavan. Ljudi su odbijali u\u010de\u0161\u0107e iz razli\u010ditih razloga. Tako\u0111er, pretpostavljamo da sama tema istra\u017eivanja nije bila naro\u010dito privla\u010dna za zna\u010dajan dio ljudi s kojima smo stupale u kontakt, pa su neki svoje odbijanje pravdali banalnim razlozima, kao \u0161to su razli\u010dite obaveze i nedostatak vremena, iako su istra\u017eiva\u010dice nudile mogu\u0107nost zakazivanja intervjua u vrijeme koje odgovara potencijalnim sugovornicima\/ama.<\/p>\n<p>Rodne identitete istra\u017eiva\u010dica smo tako\u0111er uzele kao mogu\u0107e ograni\u010denje u samom istra\u017eiva\u010dkom procesu. Ovu pretpostavku smo temeljile na svjesnosti o na\u010dinu percipiranja tri \u017eene koje dolaze iz druge sredine i \u017eele istra\u017eivati temu koja za ve\u0107inu nije ugodna, \u0161to mo\u017ee dovesti do mnogih neprijatnosti i provokacija. Istovremeno, podjela rodnih uloga i vrlo orodnjena percepcija uloga mu\u0161karaca i \u017eena u ratu sprije\u010dila je neke sugovornike\/ce da slobodnije govore, \u0161to su oni\/e i sami\/e navodili\/e. Na\u0161a istra\u017eiva\u010dka pozicija, odnosno svo\u0111enje na\u0161ih vi\u0161estrukih identiteta na nacionalni i povremeno rodni identitet, onemogu\u0107ila nam je siguran kontekst za govor (nekih od) sugovornika\/ca srpske nacionalnosti. Istom logikom, na\u0161a je pozicija trebala biti pogoduju\u0107a za Bo\u0161njake\/inje koji su se vratili u Fo\u010du. Me\u0111utim, i ovdje smo nai\u0161le na \u0161utnju i kratke konstatacije kako se ne \u017eele sje\u0107ati rata ili ne znaju \u0161ta se dogodilo.<\/p>\n<h2><strong>Metodolo\u0161ki okvir istra\u017eivanja<\/strong><\/h2>\n<h3><em>Zna\u010daj teme istra\u017eivanja<\/em><\/h3>\n<p>\u0160iroj javnosti Fo\u010da je poznata kao sredina u kojoj su se i u Drugom svjetskom ratu i u posljednjem ratu desili brojni zlo\u010dini nad civilnim stanovni\u0161tvom. Podru\u010dje isto\u010dne Bosne, kojem pripada i mjesto Fo\u010da, prepoznato je kao mjesto ratnih stradanja u kojem su se desili masovni zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti, koji uklju\u010duju ubistva i progone civilnog stanovni\u0161tva, zatvaranje i mu\u010denje ljudi u logorima i seksualno nasilje. Uprkos fokusu na de\u0161avanja koja su se dogodila u Fo\u010di tokom rata devedesetih godina, \u010demu su umnogome doprinijele ha\u0161ke optu\u017enice i izricanje kazni po\u010diniteljima, nismo nai\u0161le ni na jedno istra\u017eivanje koje se bavi politikama sje\u0107anja u ovoj lokalnoj zajednici. To je bio jedan od razloga da istra\u017eivanje usmjerimo ka ovoj zajednici, sa veoma traumati\u010dnim iskustvom iz oba rata. Smatramo da \u0107e na\u0161e istra\u017eivanje dati zna\u010dajan dru\u0161tveni doprinos, jer je, prema dostupnim podacima, prvo istra\u017eivanje koje se bavi kulturom sje\u0107anja u ovoj lokalnoj zajednici. Stoga, iako svjesne da ovakva vrsta istra\u017eivanja mo\u017ee imati i svoja ograni\u010denja, smatramo da \u0107e ovaj rad biti koristan i za neka naredna istra\u017eivanja o ovim temama.<\/p>\n<h3><em>Predmet i ciljevi istra\u017eivanja <\/em><\/h3>\n<p>Fokus istra\u017eivanja je na politikama sje\u0107anja u Fo\u010di. Interesovala su nas i institucionalna zvani\u010dna sje\u0107anja, ali smo posebno poku\u0161ale utvrditi da li se, koliko i na koji na\u010din li\u010dna sje\u0107anja pojedinaca\/pojedinki poklapaju sa zvani\u010dnim narativima i koliko su ljudi spremni da o tome govore.<\/p>\n<p>Ciljevi rada su sljede\u0107i:<\/p>\n<ul>\n<li>&#8211; Predstaviti politike sje\u0107anja na posljednji rat u Fo\u010di, kroz pru\u017eanje relevantnih informacija o gradu, rekonstrukciju zvani\u010dnih narativa i institucionalizaciju sje\u0107anja na rat.<\/li>\n<li>&#8211; Prezentovati sje\u0107anja stanovni\u0161tva, koriste\u0107i se nalazima dobivenim tokom terenskog istra\u017eivanja.<\/li>\n<li>&#8211; Poku\u0161ati utvrditi na koji na\u010din su li\u010dna sje\u0107anja u korelaciji sa zvani\u010dnim narativima.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u0161e interesovanje ne zavr\u0161ava samo na ratnom periodu, tako da \u0107emo poku\u0161ati utvrditi i to kako dominantne politike sje\u0107anja u zajednici utje\u010du na svakodnevni \u017eivot stanovnika\/ca Fo\u010de. U istra\u017eivanju smo ispitivale korelaciju individualnog i kolektivnog sje\u0107anja kroz tri vremenska perioda: prijeratni, ratni i poslijeratni.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je obuhvatilo dvije faze: <em>predistra\u017eivanje dostupne literature i arhivske gra\u0111e<\/em> i<em> istra\u017eiva\u010dki period <\/em>boravka u zajednici. U samom procesu priprema za istra\u017eivanje, istra\u017eiva\u010dice su prikupile i analizirale dostupnu dokumentaciju i literaturu, naro\u010dito ratni period, u vezi s Fo\u010dom i obje etni\u010dke skupine ovog mjesta. Sveobuhvatan pristup temi bio je neophodan, da bismo dobile \u0161to relevantnije podatke.<\/p>\n<h3><em>Metode i tehnike prikupljanja podataka i opis uzorka <\/em><\/h3>\n<p>U radu su kori\u0161tene sljede\u0107e metode i tehnike: prikupljanje i analiza arhivske gra\u0111e, polustrukturirani dubinski intervju i opservacija bez u\u010de\u0161\u0107a. Smatramo neophodnim detaljnije pojasniti za\u0161to smo se odlu\u010dile na ove metode i tehnike u samom istra\u017eiva\u010dkom procesu.<\/p>\n<h4><em>Prikupljanje i analiza arhivske gra\u0111e<\/em><\/h4>\n<p>Predistra\u017eiva\u010dka faza je podrazumijevala prikupljanje relevantne literature, studija i istra\u017eiva\u010dkih tekstova o Fo\u010di, uklju\u010duju\u0107i arhivski materijal, medijske tekstove i vijesti koje se odnose na istra\u017eiva\u010dke teme, presude Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju i Suda BiH, me\u0111unarodne izvje\u0161taje, tekstove o aktuelnim de\u0161avanjima u Fo\u010di (komemoracije, godi\u0161njice, ostali bitni datumi), dostupne slu\u017ebene dokumente i sl. Pored literature i arhivske gra\u0111e koja se konkretno bavi zajednicom koju smo istra\u017eivale, u istra\u017eivanje smo uklju\u010dile relevantnu literaturu i studije o kulturi sje\u0107anja, historiografsku literaturu o revizionizmu, studije o nostalgiji i komemorativnim praksama. Konsultovale smo i historiografsku literaturu o Drugom svjetskom ratu, identifikuju\u0107i nekada\u0161nje i sada\u0161nje zvani\u010dne narative. Drugi svjetski rat je bilo nemogu\u0107e zaobi\u0107i, jer de\u0161avanja iz ovog rata jo\u0161 uvijek imaju aktuelnu rezonancu u dru\u0161tvenom i politi\u010dkom \u017eivotu \u0161irom nekada\u0161nje Jugoslavije. S obzirom da su stradanja civila u Fo\u010di tokom Drugog svjetskog rata jedno od najpoznatijih toposa kolektivnog pam\u0107enja vezanog za ovaj kraj, o\u010dekivale smo da \u0107e se Drugi svjetski rat pojaviti u intervjuima kod nekih ispitanika\/ca.<\/p>\n<h4><strong>\u00a0<\/strong><em>Polustrukturirani dubinski intervjui <\/em><\/h4>\n<p>Da bismo ispitale politike sje\u0107anja u obje nacionalne zajednice, te njihov utjecaj na individualno sje\u0107anje ispitanika, odlu\u010dile smo se za metodu polustrukturiranog dubinskog intervjua i to koriste\u0107i dva na\u010dina, polustrukturirane intervjue i tzv. \u201ehodaju\u0107e\u201c intervjue.<a href=\"#_edn1\" name=\"_ednref1\">[1]<\/a> Polustrukturirani intervjui podijeljeni su u tri dijela. Napravljene su tri vrste upitnika. Prva grupa bila je namijenjena politi\u010dkim zvani\u010dnicima i ljudima iz uprave grada, druga za stanovni\u0161tvo Fo\u010de, a tre\u0107a za predstavnike vjerskih zajednica. Bilo je potrebno da na neki na\u010din ujedna\u010dimo pitanja za sve ispitanike\/ce da bi nam bilo lak\u0161e do\u0107i do nalaza i uo\u010diti \u0161ta je to \u0161to se u odgovorima ponavlja, pre\u0161u\u0107uje ili relativizira. Tako\u0111er, bile smo spremne da \u0107e neko od ispitanika\/ca otvoriti i neku temu koja nije obuhva\u0107ena samim upitnikom, a koja mo\u017ee biti zna\u010dajna za samu analizu.<\/p>\n<p>Hodaju\u0107i intervjui su izabrani jer daju priliku da se uspostavi kompleksnija dinamika pri intervjuisanju. Smatrale smo da tako mo\u017eemo dobiti bolji uvid u to koja mjesta imaju zna\u010daj i za ispitanike\/ce i zajednicu, o kojim mjestima se ne govori i sl. Metoda <em>hodaju\u0107ih intervjua<\/em> kori\u0161tena je kako bi se dobili i istra\u017eiva\u010dki nalazi o Fo\u010di danas, o mjestima koja su va\u017ena kroz sva tri vremenska perioda obuhva\u0107ena istra\u017eivanjem. Smatrale smo da bi mjesta na koja bi nas odveli sugovornici\/e ukazala na klju\u010dne ta\u010dke li\u010dnog sje\u0107anja u vremenu prije rata, tokom rata i poslije rata, kao i izostanak sje\u0107anja na odre\u0111ene vremenske periode, odnosno da bi nam to pokazalo kako odre\u0111eni spomenici, ulice i drugi objekti grade korelaciju izme\u0111u zvani\u010dnog i li\u010dnog narativa, kao i kulturu sje\u0107anja, \u0161utnje i zaborava.<\/p>\n<h4><em>Opservacija bez u\u010de\u0161\u0107a<\/em><\/h4>\n<p>Tokom rada na terenu i obavljanja intervjua, istra\u017eiva\u010dice su vodile dnevnike u kojima su bilje\u017eile opa\u017eanja, li\u010dne utiske i prepreke, kao i opise mjesta i ambijenta, te nalaze dobijene iz posmatranja okoline i uobi\u010dajenih razgovora koji nisu obuhva\u0107eni polustrukturiranim intervjuima. Ovi sekundarni istra\u017eiva\u010dki nalazi dopunjavali su nalaze dobijene predistra\u017eivanjem i obavljenim intervjuima, \u0161to je u\u010dvrstilo interpretativni okvir analize.<\/p>\n<h3><em>Opis uzorka <\/em><\/h3>\n<p>Intervjuima smo nastojale obuhvatiti ravnomjeran broj sugovornika\/ca obje etni\u010dke pripadnosti, razli\u010ditih rodova, dobnih skupina, profesija, te intervjuisati javne slu\u017ebenike\/ce i vjerske slu\u017ebenike obje konfesije. Pri odabiru uzorka uzele smo u obzir i osobe koje nikako nemaju ili samo djelimi\u010dno imaju sje\u0107anje na rat, kao i osobe sa sje\u0107anjem na tri vremenska perioda (prijeratni, ratni i poslijeratni). Fokus u odabiru uzorka je bio na prostoru grada Fo\u010da, odnosno bilo je va\u017eno da sugovornici\/e \u017eive ili su dio svog \u017eivota proveli u Fo\u010di.<\/p>\n<p>Kontakte smo ostvarile li\u010dnim poznanstvima te metodom <em>snowballa<\/em>,<a href=\"#_edn2\" name=\"_ednref2\">[2]<\/a> kao i kontaktiranjem javnih institucija, vjerskih ustanova i civilnog sektora u Fo\u010di. Na\u017ealost, bez obzira na na\u0161e poku\u0161aje, intervjue smo obavile sa znatno manje \u017eena nego mu\u0161karaca, iz obje nacionalne zajednice.<\/p>\n<p>Intervjui su prete\u017eno obavljeni u javnim prostorima, izuzev u slu\u010dajevima povratnika, gdje su to bili privatni prostori.<\/p>\n<p>Intervjuirano je ukupno 24 sugovornika\/ca prema sljede\u0107oj nacionalnoj i spolnoj strukturi: osam Bo\u0161njaka, devet Srba, dvije Bo\u0161njakinje, pet Srpkinja.<a href=\"#_edn3\" name=\"_ednref3\">[3]<\/a> Polustrukturirani intervjui su obavljeni sa 24 ispitanika\/ce, dok su sa tri ispitanika\/ce obavljeni i hodaju\u0107i intervjui.<\/p>\n<p>Intervjuirana su dva vjerska slu\u017ebenika (muslimanski i pravoslavni), dva obna\u0161atelja javnih funkcija, \u010detvero sugovornika\/ca \u017eivotne dobi od 18 do 33 godina, 18 sugovornika\/ca u \u017eivotnoj dobi od 34 do 65 godina, i dvoje sugovornika\/ca \u017eivotne dobi iznad 65 godina. Sve sugovornice i sugovornici su na po\u010detku informisani da se intervjui snimaju, da \u0107e biti anonimni ili sa izmijenjenim imenima i povjerljivi, te da mogu prekinuti intervju u svakom momentu. Sugovornici\/e su na po\u010detku svakog intervjua popunjavali upitnik u koji su upisivali osnovne podatke (pol, dob, obrazovanje, nacionalna pripadnost, odnos prema religiji, da li su u ratu izgubili nekog od \u010dlanova\/\u010dlanica porodice, da li su bili mu\u010deni\/ranjeni ili na bilo koji na\u010din zlostavljani u toku ratnih de\u0161avanja, odnosno razli\u010dite teme za koje smo smatrale da bi nam mogle biti korisne u istra\u017eiva\u010dkom procesu).<\/p>\n<p>Od ukupno desetero Bo\u0161njaka i Bo\u0161njakinja koje smo intervjuisale, osmero su povratnici\/e u Fo\u010du, a dva se ispitanika nisu vratila. Intervjue sa \u201enepovratnicima\u201c smo obavile da bismo poku\u0161ale utvrditi da li se narativi i jedne i druge bo\u0161nja\u010dke skupine podudaraju ili ima odstupanja.<\/p>\n<p>Prosje\u010dno trajanje intervjua je oko 45 minuta. Intervjui su ra\u0111eni od marta 2015. do marta 2016. godine.<\/p>\n<h2><strong>Teorijski okvir rada<\/strong><\/h2>\n<p>Kultura sje\u0107anja podrazumijeva odnos prema pro\u0161losti i stav prema iskustvima koja su se dogodila u pro\u0161losti uzimaju\u0107i u obzir i sada\u0161njost i budu\u0107nost (Kulji\u0107, 2006: 10). U zajednicama koje su pretrpile nasilje i koje su ozna\u010dene kao konfliktne, istra\u017eivanje o kulturama sje\u0107anja predstavlja prili\u010dno zahtjevan proces, jer se kultura sje\u0107anja kod zara\u0107enih strana uglavnom toliko razlikuje da je nemogu\u0107e na\u0107i dodirne ta\u010dke.<\/p>\n<p>Kulturalno sje\u0107anje po Janu Assmanu ima svoje fiksirane ta\u010dke pozicionirane u stvarnim doga\u0111ajima iz pro\u0161losti, a sje\u0107anje na njih se odr\u017eava kroz kulturolo\u0161ke formacije i institucionalnu komunikaciju (Assman 2005: 129). Istovremeno, rad na kreiranju i razvoj tri etnonacionalne identitarne konstrukcije u BiH pratio je rad na kreiranjima politika sje\u0107anja i organizacije javnih komemoracija (Moll 2013: 911).<\/p>\n<p>Kako je u toku troipogodi\u0161njeg rata u Bosni i Hercegovini nacionalna struktura u lokalnim zajednicama izmijenjena, sje\u0107anje ve\u0107inskog stanovni\u0161tva se institucionalizira kroz spomenike, komemoracije, obrazovanje, muzejske postavke. Specifi\u010dnost tog sje\u0107anja le\u017ei u \u010dinjenici da u svakoj zemlji zapadnog Balkana postoji jedan dominantni narativ, dok u Bosni i Hercegovini, gdje koegzistiraju tri etni\u010dka identiteta, postoje i tri zvani\u010dne politike sje\u0107anja, dodatno uslo\u017enjene sje\u0107anjem na antifa\u0161isti\u010dku tradiciju (Moll 2013: 912). Doima se da unutar tih politika gotovo da nikako nema mjesta za spominjanje iskustava druge strane, dok se narativ antifa\u0161isti\u010dke tradicije prisvaja i kreira u odnosu na potrebe dominantnog narativa.<\/p>\n<p>Karakteristika konfliktnih sredina svakako mo\u017ee biti i posmatranje druge nacije kao homogene kategorije, ili ozna\u010davanje kao neprijateljske, jer, kako navodi Kulji\u0107 (2006), neprijatelj je uvijek homogen.<\/p>\n<p>Uloga spomenika ima poseban zna\u010daj, \u0161to Alaida Asman (2002) ozna\u010dava kao sakralizaciju historije, navode\u0107i da u samom \u010dinu politi\u010dkog obrazovanja nacionalni spomenici imaju sredi\u0161nju ulogu: \u201cNacionalni spomenici su sveti\u0161ta, mesta na kojima pojedinac mo\u017ee da u\u010destvuje u kultu nacije i da oseti jezu onog najsvetijeg. Propovedi koje se dr\u017ee na takvim mjestima u slu\u017ebi su politi\u010dkog vaspitanja\u201c (Asman, 2002: 51).<\/p>\n<p>Kroz spomenike se materijalizira sje\u0107anje na pro\u0161lost, pa spomenici imaju i obrazovnu funkciju, posebno za mla\u0111e generacije koje nisu svjedo\u010dile samom sukobu (Tepi\u0107 2012: 28). Unutar zajednice koju ispitujemo zna\u010dajno nam je i odsustvo tih spomenika, jednako kao i prisustvo. Za politi\u010dki kontekst Bosne i Hercegovine va\u017eno je naglasiti da ni spomenici ni komemoracije, niti bilo koje druge inicijative za sje\u0107anje nisu za\u0161ti\u0107ene od politi\u010dke manipulacije (Tepi\u0107 2012: 26).<\/p>\n<p>Odnos prema pro\u0161losti i sje\u0107anju na \u017eivot prije rata uglavnom je obilje\u017een egzistencijalno-ekonomskom razlikom u odnosu na dana\u0161nji, gdje nostalgi\u010dni diskurs o privrednom i dru\u0161tvenom zna\u010daju Fo\u010de u tada\u0161njem sistemu \u201ekritikuje sada\u0161njost i time rje\u010ditije govori o tome \u0161ta sad ne valja, nego o onome \u0161to je tad valjalo\u201c (Velikonja 2010: 33).<a href=\"#_edn4\" name=\"_ednref4\">[4]<\/a><\/p>\n<p>Iako je u poslijesocijalisti\u010dkim dru\u0161tvima na djelu raskid sa prija\u0161njim ideolo\u0161kim obrascima i poretkom, a u na\u0161em kontekstu nagla\u0161eni nacionalisti\u010dki narativi, ovaj prekid u individualnim sje\u0107anjima prati odre\u0111eni diskontinuitet: \u201eOdnos prema pro\u0161losti je protivre\u010dan: anarhi\u010dna sklonost za ukidanjem starog prati istovremeno tra\u017eenje za\u0161tite i sigurnosti tj. dela nasle\u0111a iz socijalizma\u201c (Kulji\u0107 2002: 61). Pomenuta protivrje\u010dnost ogleda se ponajvi\u0161e u uru\u0161avanju sistema socijalnih i ekonomskih politika koje su u prethodnom, socijalisti\u010dkom sistemu bile ure\u0111ene.<\/p>\n<p>Sredine koje su pretrpile nasilje karakteri\u0161e i \u0161utnja, kako su pokazale i mnoge studije. Razlozi za \u0161utnju su mnogostruki. Izraelski socijalni psiholog Dan Bar-On je u svojim radovima<a href=\"#_edn5\" name=\"_ednref5\">[5]<\/a> koristio koncept \u201ezona \u0161utnje\u201c, tvrde\u0107i da nasilni sukobi proizvode zone <em>\u0161utnje i pre\u0161utkivanja <\/em>u dru\u0161tvu. Ono \u0161to se u\u0161utkuje ili pre\u0161utkuje, po Bar-Onu su nasilni \u010dinovi i odgovornost po\u010dinilaca; patnja \u017ertava i pre\u017eivjelih i stid koji osje\u0107aju potonji; uloga posmatra\u010da, pa \u010dak ponekad i dijela tzv. \u201edobrih Samari\u0107ana\u201c koji su pomagali \u017ertvama da izbjegnu nasilje i\/ili smrt. Bar-On tako\u0111e tvrdi da se \u0161utnja lako prenosi i na naredne generacije.<\/p>\n<p>Bave\u0107i se svjedo\u010denjima pre\u017eivjelih iz Holokausta, Bar-On razvija jo\u0161 jedan koncept koji je nazvao \u201edvostrukim zidom \u0161utnje\u201c. Analiziraju\u0107i svjedo\u010denja pre\u017eivjelih uo\u010dio je da su njihove pri\u010de konfrontirane sa: 1) samonametnutim ograni\u010denjima kojima pre\u017eivjeli pribjegavaju iz raznih razloga, biraju\u0107i da o svom traumatskom iskustvu ne govore; 2) stavom \u0161ire zajednice i dru\u0161tva, koje bira da ne slu\u0161a ova svjedo\u010denja i pri\u010de. Prije nego \u0161to \u0161ira komunikacija o ovim \u0161okantnim, bolnim i posti\u0111uju\u0107im iskustvima postane mogu\u0107a, oba ova zida \u0161utnje moraju biti sru\u0161ena.<\/p>\n<p>U djelu \u201eDuga senka pro\u0161losti\u201c posve\u0107enom dinamici individualnog i kolektivnog sje\u0107anja na traumati\u010dnu i nasilnu pro\u0161lost Drugog svjetskog rata i Holokausta, Alaida Asman predstavlja pet strategija potiskivanja.<a href=\"#_edn6\" name=\"_ednref6\">[6]<\/a> To su: izjedna\u010davanje, eksternalizacija, brisanje, \u0161utnja i krivotvorenje.<\/p>\n<p>\u201eUkupno uzev, u ovim strategijama se odslikava mentalitet uklanjana neprijatne teme, (koji karakteri\u0161e pona\u0161anje velikog broja Njemaca poslije rata), ali se tako\u0111er ispoljava kad god treba sa\u010duvati obraz pred samim sobom ili pred drugima, odr\u017eati pozitivnu sliku o sebi ili se disocirati i distancirati od bolnih, postidnih i uznemiravaju\u0107ih iskustava.\u201c<a href=\"#_edn7\" name=\"_ednref7\">[7]<\/a><\/p>\n<p>Svaka od ovih strategija ispoljava se na razli\u010dite na\u010dine, i to:<\/p>\n<ol>\n<li>Izjedna\u010davanje \u2013 strategija skidanja krivice sa sebe kroz retoriku izjedna\u010davanja. Jedna krivica mjeri se drugom, po\u010dinilac bje\u017ei u sje\u0107anje \u017ertve.<\/li>\n<li>Eksternalizacija \u2013 krivica se skida sa sebe i pripisuje drugima (\u201eOni su\u201c ili \u201eNismo mi, oni su\u201c)<\/li>\n<li>Brisanje \u2013 \u201eono \u0161to je moralo biti predmet kritike, pobune, u\u017easnutosti, tuge, \u0161tavi\u0161e traume, isklju\u010deno je iz opa\u017eajnog kruga i izba\u010deno iz svijesti\u201c.<a href=\"#_edn8\" name=\"_ednref8\">[8]<\/a><\/li>\n<li>\u0160utnja \u2013 ima dvije strane \u2013 \u0161utnja \u017ertava kao izraz produ\u017eene nemo\u0107i i \u0161utnja po\u010dinilaca kao pre\u0161utkivanje, a time i izraz produ\u017eene mo\u0107i.<\/li>\n<li>Krivotvorenje \u2013 \u201eNasuprot \u0161iroko rasprostranjenim predstavama, ni nacionalsocijalisti\u010dka pro\u0161lost ni holokaust ne igraju u njema\u010dkim porodicama zna\u010dajnu ulogu \u2013 za razliku od sje\u0107anja u kojima se sami \u010dlanovi porodice pojavljuju kao \u017ertve \u2018Tre\u0107eg rajha\u2019, kao svakodnevni borci otpora, ali nikada kao \u2018nacisti\u2019.\u201c<a href=\"#_edn9\" name=\"_ednref9\">[9]<\/a><\/li>\n<\/ol>\n<p>Krivotvorenje kojim se sti\u017ee do odgovaraju\u0107eg pam\u0107enja odigrava se pod pritiskom novog okvira pam\u0107enja, tako \u0161to se kompromitovani \u010dlanovi porodice pretvaraju u moralne svjetionike.<\/p>\n<h2><strong>Specifi\u010dnosti lokalne zajednice i dominantni narativi<\/strong><\/h2>\n<h3><em>Kontekst u kojem smo provodile istra\u017eivanje \u2013 specifi\u010dnosti lokalne zajednice<\/em><\/h3>\n<p>Po popisu iz 1991. godine, u op\u0161tini Fo\u010da \u017eivjelo je 20.898 Bo\u0161njaka, 18.339 Srba, 104 Hrvata i 1172 \u041estalih. Op\u0161tina Fo\u010da danas ima 19.811 stanovnika, a registrovano je oko 3600 povratnika, Bo\u0161njaka\/kinja.<a href=\"#_edn10\" name=\"_ednref10\">[10]<\/a> Po nalazima istra\u017eivanja, u gradu trenutno \u017eivi manje od 30 povratnika\/ca. Statistika o ekonomskoj poziciji stanovni\u0161tva pokazuje da je u op\u0161tini Fo\u010da ukupno 3394 zaposlenih, sa prosje\u010dnom neto platom od 906 KM i 3203 osobe koje tra\u017ee zaposlenje.<a href=\"#_edn11\" name=\"_ednref11\">[11]<\/a> U op\u0161tini Fo\u010da djeluju 94 udru\u017eenja, dvije vjerske zajednice, 304 poslovna subjekta i jedna kino sala. Fo\u010da je tako\u0111er mjesto gdje su se desili masovni zlo\u010dini tokom posljednjeg rata. Prema podacima Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, procjenjuje se da je na teritoriji op\u0161tine Fo\u010da ubijeno 2707 osoba i da je cjelokupno nesrpsko stanovni\u0161tvo protjerano.<a href=\"#_edn12\" name=\"_ednref12\">[12]<\/a><\/p>\n<p>Za zlo\u010dine u Fo\u010di danas imamo sedam presuda Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju<a href=\"#_edn13\" name=\"_ednref13\">[13]<\/a> i jedanaest presuda izre\u010denih na Sudu BiH,<a href=\"#_edn14\" name=\"_ednref14\">[14]<\/a> a mjesta zlo\u010dina prepoznata u presudama su kasarna Livade, Kazneno-popravni dom, sportska sala Partizan, bolnica te mnogi drugi prostori, uklju\u010duju\u0107i privatne ku\u0107e, od kojih je najzna\u010dajnija Karamanova ku\u0107a.<\/p>\n<p>Fo\u010da je prije rata bila ekonomski razvijena zajednica, sa velikim brojem fabrika i preduze\u0107a (Magli\u0107, rudnik u Miljevini, Fo\u010da Trans, itd.).<\/p>\n<p>Blizina Tjenti\u0161ta i spomenika Narodnooslobodila\u010dkoj borbi u\u010dinila je Fo\u010du jednim od bitnih mjesta sje\u0107anja u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, a posebno je zna\u010dajno obilje\u017eavanje Dana borca.<a href=\"#_edn15\" name=\"_ednref15\">[15]<\/a> Od Drugog svjetskog rata pa do kraja osamdesetih godina grad je ekonomski i kulturno napredovao, te je u sje\u0107anjima stanovni\u0161tva ovaj period zapam\u0107en kao vrijeme blagostanja i su\u017eivota.<\/p>\n<p>Rat u Fo\u010di po\u010dinje 1992. godine. Borbe u gradu trajale su kratko i ono \u0161to je obilje\u017eilo Fo\u010du u tom periodu jesu masovna kr\u0161enja ljudskih prava, koncentracioni logori i protjerivanje nesrpskog stanovni\u0161tva sa teritorije Fo\u010de. Nakon toga pa do kraja rata u Fo\u010di se nisu vodile borbe, a u samom gradu bilo je relativno mirno, uz prisustvo vojske.<\/p>\n<p>U kolektivnom sje\u0107anju srpskog stanovni\u0161tva dominantni su zlo\u010dini po\u010dinjeni nad civilnim stanovni\u0161tvom u fo\u010danskim selima Jo\u0161anici i Jabuci. Prema dostupnim online izvorima, <a href=\"#_edn16\" name=\"_ednref16\">[16]<\/a> u Jo\u0161anici su pripadnici Armije RBiH za Nikoljdan 1992. godine u\u0161li u selo i pobili civilno stanovni\u0161tvo. U medijima se navodi brojka od 56 ubijenih ljudi. U Jabuci se obilje\u017eava stradanje i vojnika i civila iz nekoliko okolnih sela, gdje je, prema dostupnim podacima iz medija, ubijeno 43 ljudi. Komemoracije ubijenima odr\u017eavaju se svake godine.<\/p>\n<p>U septembru 1995. godine, NATO snage su bombardovale Fo\u010du, smatraju\u0107i je bitnim strate\u0161kim ciljem. I ovaj doga\u0111aj je prisutan u sje\u0107anju ve\u0107ine stanovni\u0161tva, \u0161to smo zaklju\u010dile u toku na\u0161eg boravka u ovoj zajednici. Bombardovanje Fo\u010de u zvani\u010dnom narativu simbolizuje nepravdu nanesenu srpskom narodu. Tome svjedo\u010de i natpisi iz tzv. srpske \u0161tampe iz septembra 1995. godine gdje su brojne li\u010dnosti, stranke i udru\u017eenja osudile NATO-ovo bombardovanje nazvav\u0161i ga agresijom nad srpskim narodom.<a href=\"#_edn17\" name=\"_ednref17\">[17]<\/a> Nasuprot tzv. srpskim medijima iz tog perioda, sarajevsko Oslobo\u0111enje \u010din bombardovanja naziva vojnom intervencijom NATO snaga. <a href=\"#_edn18\" name=\"_ednref18\">[18]<\/a><\/p>\n<p>U decembru 1995. godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, a grad Fo\u010da je pripao entitetu Republika Srpska. Danas u Fo\u010di nijedna od prijeratnih fabrika ne radi, ili barem ne u ranijem kapacitetu, ali je otvoreno nekoliko fakulteta (Medicinski, Stomatolo\u0161ki, Bogoslovija), tako da stanovnici Fo\u010du karakteri\u0161u kao studentski grad.<a href=\"#_edn19\" name=\"_ednref19\">[19]<\/a> Kada se govori o ekonomskom \u017eivotu, pored prisustva studenata stanovnici sada nagla\u0161avaju da priroda oko grada \u010dini Fo\u010du turisti\u010dkom destinacijom.<\/p>\n<p>Ipak, bez obzira na turizam i prisustvo studenata, stanovni\u0161tvo se \u017eali na nedostatak posla i siroma\u0161tvo.<\/p>\n<p>Iako su intervjuirani\/e na po\u010detku upoznate sa samim procesom istra\u017eivanja, doimalo se da pojedine sugovornike\/ce nismo uspjele dovoljno relaksirati i stvoriti opu\u0161teniju atmosferu za razgovor. Plan da intervjui\u0161emo i aktuelnog na\u010delnika Fo\u010de, Radosava Ma\u0161i\u0107a, tako\u0111er nije ostvaren jer on nije pokazao interes da sudjeluje u istra\u017eivanju; nije ni odgovorio na na\u0161e upite.<\/p>\n<p>Navedimo i to da je Fo\u010da mjesto u kojem je ostvaren minimalan povratak bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva. Kao glavne razloge nepovratka bo\u0161nja\u010dke zajednice u Fo\u010du navode se traume iz proteklog rata, osje\u0107aj nepo\u017eeljnosti u ovoj lokalnoj zajednici, strah te blizina Sarajeva, jer ljudi se uglavnom odlu\u010duju na \u017eivot u gradovima u kojima imaju bolje uslove.<\/p>\n<h3><em>Zvani\u010dni narativi o ratu u Fo\u010di<\/em><\/h3>\n<p>Kontekstualizirati pro\u0161lost i sje\u0107anja na pro\u0161lost u Bosni i Hercegovini nije jednostavan zadatak. Dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst zajednica u BiH ne dozvoljava jedinstveno tuma\u010denje pro\u0161losti, a institucionalizacija sje\u0107anja jedan je od na\u010dina kako dominantni narativi upisuju svoje (revizionisti\u010dke) agende u svakodnevni \u017eivot zajednice. Poku\u0161at \u0107emo predstaviti trenutne politike sje\u0107anja na rat u Fo\u010di, rekonstruisati zvani\u010dne narative koji egzistiraju u\/o gradu, te dati pregled institucionalizacije sje\u0107anja. Ovaj poku\u0161aj \u0107e se ponajvi\u0161e oslanjati na dostupne podatke, kao i na informacije koje smo saznale iz posjeta Fo\u010di i obavljenih intervjua.<\/p>\n<p>Fo\u010da je zajednica sa dugom i te\u0161kom historijom, obilje\u017eenom izuzetno surovim me\u0111uetni\u010dkim zlo\u010dinima, kako iz Drugog svjetskog rata tako i iz rata 90-ih. \u010cinjenica da je time na karti BiH Fo\u010da upisana kao jedno od najozlogla\u0161enijih \u201emjesta zlo\u010dina\u201c u\u010dinila je ovu zajednicu zna\u010dajnom za svaki dominantni (nacionalni) narativ, te podesnom za raznovrsne ideolo\u0161ke (zlo)upotrebe.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan razlog da je rekonstrukcija dominantnih narativa u ovoj sredini veoma slo\u017een posao jeste i povezanost tih narativa sa de\u0161avanjima iz Drugog svjetskog rata. Tako se nastoji uspostaviti kontinuitet stradanja sopstvene grupe i opravdava se trajna neophodnost odbrane od <em>drugoga<\/em> koji je po takvoj logici <em>vi\u0161edecenijski<\/em> neprijatelj.<\/p>\n<p>U zvani\u010dnoj politici sje\u0107anja u Fo\u010di, posljednji rat je ozna\u010den kao Odbrambeno-otad\u017ebinski. To je vidljivo na spomenicima u gradu, postavci u Muzeju Stara Hercegovina (nazvanoj Spomen soba), u nedavno izdatoj monografiji,<a href=\"#_edn20\" name=\"_ednref20\">[20]<\/a> kao i iz diskursa biv\u0161ih i sada\u0161njih zvani\u010dnika. Tu se navodi i govori isklju\u010divo o \u017ertvama srpske nacionalnosti, dok zvani\u010dnog i institucionalizovanog sje\u0107anja na stradanja bo\u0161nja\u010dkog naroda nema. U razgovorima sa ve\u0107inom na\u0161ih ispitanika\/ca preovla\u0111uje percepcija posljednjeg rata kao borbe za opstanak zajednice i odbrane od neprijatelja. Neprijatelj se, \u0161to je va\u017eno primijetiti, gotovo nikada ne imenuje, ali je iz konteksta lako zaklju\u010diti da se radi o, homogeno shva\u0107enom, bo\u0161nja\u010dkom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Formiranje narativa koji \u0107emo u ovom radu zvati <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski<\/em> oslanja se u dobroj meri na interpretaciju de\u0161avanja iz Drugog svjetskog rata. Ta interpretacija je pod velikim utjecajem historijskog revizionizma, \u0161to je proces koji se odvija na \u0161irem prostoru Republike Srpske i Srbije (kao uostalom i u ostatku biv\u0161e Jugoslavije). Revizionisti\u010dka slika historije tako izjedna\u010dava NOB i \u010detni\u010dki pokret, tvrde\u0107i da su obje borbe u svojoj su\u0161tini bile antifa\u0161isti\u010dke i oslobodila\u010dke za srpski narod, te da su se oba pokreta borila kako protiv Nijemaca tako i protiv njihovih doma\u0107ih saradnika, u ovom slu\u010daju usta\u0161a. Druga bitna odlika revizionisti\u010dkih tendencija jeste etnicizacija partizanskog pokreta i NOB-a, kojom se evidentni nadnacionalni karakter doma\u0107eg antifa\u0161isti\u010dkog pokreta svodi isklju\u010divo na srpsko u\u010de\u0161\u0107e u njemu. Za <em>drugoga<\/em>, u ovom slu\u010daju Bo\u0161njake, u skladu s tim je rezervisano mjesto neprijatelja, simpatizera ili otvorenog podr\u017eavaoca usta\u0161a i sluge okupatora. Tako je priklanjanjem historijskom revizionizmu uspostavljen kontinuitet \u201eOdbrambeno-otad\u017ebinske\u201c borbe od Drugog svjetskog rata do 90-ih, sa nepromijenjenim ulogama, i sa istim ciljem \u2013 obezbijediti opstanak svoje grupe i odbraniti ugro\u017eeni djeli\u0107 otad\u017ebine.<\/p>\n<p>Me\u0111u bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom uo\u010dile smo dva narativa i svaki \u0107emo poku\u0161ati rekonstruisati i imenovati. Prvi narativ, koji nije institucionalni narativ, nazvale smo <em>Narativom povratnika<\/em>, a odnosi se na malobrojno stanovni\u0161tvo koje se vratilo u Fo\u010du. Drugi je <em>Narativ etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> koji u potpunosti korespondira sa bo\u0161nja\u010dkim zvani\u010dnim narativom, te je dodatno uo\u010den kod dva ispitanika sa kojima smo radile \u201ekontrolne\u201c intervjue, a koji se nakon rata nisu vratili u Fo\u010du.<\/p>\n<p>U ovom narativu rat je opisan kao etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Bo\u0161njaka, \u0161to uklju\u010duje masovna ubistva, silovanja, mu\u010denja i progone, te je obilje\u017een viktimizacijom, prognanstvom i izdajom kom\u0161ija.<\/p>\n<p>Jednako kao i <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski narativ<\/em>, i ovaj narativ se kreira kroz institucionalizaciju sje\u0107anja, diskurse biv\u0161ih i sada\u0161njih bo\u0161nja\u010dkih zvani\u010dnika, te je za njega karakteristi\u010dno da se, za razliku od <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskog<\/em>, razvija izvan grada od strane dominantnih politi\u010dkih struktura koje zastupaju \u201einterese bo\u0161nja\u010dkog naroda\u201c, a svoju podr\u0161ku ima u bo\u0161nja\u010dkom stanovni\u0161tvu koje se nije vratilo u Fo\u010du. Upravo zato \u0161to se ne kreira unutar samog grada, a i zato \u0161to u samoj Fo\u010di nema nositelja ovog narativa, on nije upisan u prostor grada, kroz simbole i komemoracije, ali postoje inicijative, te se unutar nacionalnog diskursa \u017eivo upisuje u politi\u010dko, akademsko, retori\u010dko i sl.<\/p>\n<p>I <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski narativ<\/em> i <em>Narativ etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> su viktimolo\u0161ki. Dok se u prvom ta viktimizacija ogleda u stalnoj borbi za odbranu vlastite teritorije od neprijatelja, u <em>Narativu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> viktimizacija je upisana kroz ponavljanje historije gdje bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo uvijek biva izdano od kom\u0161ija sa kojim su do tada skladno \u017eivjeli.<\/p>\n<p>Iz ovoga proizlazi da su i u <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskom<\/em> <em>narativu<\/em> i <em>Narativu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> etni\u010dke skupine i Bo\u0161njaka i Srba homogenizirane.<\/p>\n<p>Izuzetak predstavlja <em>Narativ povratnika<\/em>, koji kao i da nema poseban zna\u010daj. Ne predstavlja prijetnju za nositelje <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskog narativa<\/em>, niti je bitno zna\u010dajan za nositelje <em>Narativa etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em>, jer su povratnici\/e u potpunoj manjini.<\/p>\n<p><em>Narativ povratnika<\/em> ne odgovara u potpunosti <em>Narativu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em>. Sli\u010dno kao i u drugim zajednicama, povratnici su \u010desto sukobljeni izme\u0111u realnosti u kojoj \u017eive i nacionalnih politika. Oni ne govore mnogo o stradanjima, koncentri\u0161u se uglavnom na sada\u0161nji \u017eivot i na\u010dine pre\u017eivljavanja. Kod njih se mo\u017ee primijetiti razo\u010darenje u bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke elite, ali i nepovjerenje i distanca u komunikaciji sa kom\u0161ijama srpske nacionalnosti u Fo\u010di.<\/p>\n<p>Iako <em>Narativ povratnika<\/em> ne mo\u017eemo ozna\u010diti kao viktimolo\u0161ki, ipak i u njemu mo\u017eemo naslutiti viktimizaciju. Vlastita percepcija ove malobrojne zajednice uglavnom se zasniva na prepu\u0161tenosti povratnika \u201esamih sebi\u201c i nebrizi bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dkih elita o njima. Tako\u0111er, izbjegavanje pri\u010da o ratnim stradanjima indikacija je da bi jedan od razloga \u0161utnje mogao biti strah od ve\u0107ine, \u010diji se narativ o ratu uop\u0161te ne podudara sa njihovim iskustvima.<\/p>\n<p>Alternativnih narativa, koji odudaraju od tri spomenuta, gotovo da i nema. Kod nekoliko sugovornika\/ca izdvojile smo ne\u0161to \u0161to bismo mogle nazvati za\u010detkom alternativnog narativa, ali njihovi iskazi ostaju ili nedore\u010deni, ili poku\u0161avaju svoja svjedo\u010denja djelomi\u010dno uklopiti u dominantne narative.<\/p>\n<h3><em>Institucionalizacija sje\u0107anja <\/em><\/h3>\n<p>Utjecaj dominantnog <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskog narativa<\/em> uo\u010dljiv je i u samoj organizaciji grada. Simboli koji obilje\u017eavaju ovaj narativ vidljivo su upisani u javni prostor grada. U samom centru, na staklenom izlogu zgrade u kojoj su smje\u0161tene razli\u010dite nevladine organizacije (u kojoj se jo\u0161 uvijek formalno nalaze i prostorije Saveza udru\u017eenja boraca Narodnooslobodila\u010dkog rata) stoji slika ha\u0161kog optu\u017eenika Ratka Mladi\u0107a. Njegova slika, na zgradi koju je gotovo nemogu\u0107e zaobi\u0107i u gradu, govori o ideolo\u0161kom upisivanju Fo\u010de u dominantni srpski narativ. Naljepnice <em>Srpskog narodnog pokreta 1389<\/em> zalijepljene su na nekoliko stubova i ostalih objekata u gradu. Mjesta zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima nisu ni na koji na\u010din obilje\u017eena. Stara \u010dar\u0161ija, kao dio grada koji ponajvi\u0161e podsje\u0107a na prisustvo <em>drugog<\/em> u pro\u0161losti Fo\u010de, u potpunosti je zapostavljena i ve\u0107ina objekata je o\u0161te\u0107ena. Rekonstrukcije tog dijela grada gotovo pa i nema. Tokom rata, sve d\u017eamije koje su postojale u Fo\u010di su sru\u0161ene, a najve\u0107i dio nije obnovljen. Centar grada je iz tog dijela pomjeren u Njego\u0161evu ulicu. Obnova Alad\u017ea d\u017eamije u prolje\u0107e 2015. godine, kada smo prvi put do\u0161le u grad, bila je tek na po\u010detku. U parku pored Alad\u017eanskog parka, podignut je pravoslavni vjerski objekat, Hram Svetog Save, tako da \u201esada Fo\u010da ima i d\u017eamiju i crkvu jednu pored druge\u201c, kako nam u razgovoru pomenu jedan sugovornik. U samoj organizaciji grada prisutan je akt gra\u0111enja hramova kao kanoniziranje kulturnog pam\u0107enja, gdje se sve ono \u0161to je progla\u0161eno za strano iskorjenjuje, a gradi se ono \u0161to u\u010dvr\u0161\u0107uje dominantno pam\u0107enje i pogoduje etni\u010dkom obilje\u017eavanju prostora, \u0161to je trend primjetan u cijeloj dr\u017eavi.<\/p>\n<p>Iako je promjena naziva ulica pojava prisutna u svim bh. gradovima, u Fo\u010di nam se u\u010dinila zanimljivim nalazom, s obzirom da su se na nju referirali gotovo svi na\u0161i sugovornici\/e bez obzira na nacionalnu pripadnost.<\/p>\n<p>U poslijeratnom \u017eivotu Fo\u010de, promjena imena bila je jedan od zna\u010dajnijih motiva upisivanja dominantnog diskursa novouspostavljene vlasti u gradu. Ime grada promijenjeno je u Srbinje u januaru 1994., da bi se 2004. Odlukom Ustavnog suda BiH vratilo ime Fo\u010da. Nalazi sa terena pokazuju da su uglavnom izba\u010deni svi nazivi ulica koji podsje\u0107aju na raniju Fo\u010du u kojoj su \u017eivjela dva naroda i da su zamijenjeni onima koji pripadaju isklju\u010divo srpskoj tradiciji.<\/p>\n<p>Jedan sugovornik nam pri\u010da anegdotu koja oslikava promjene iz 90-ih:<\/p>\n<p>\u201ePri\u010dali su mi, prva Skup\u0161tina gradskih odbornika u ratu u Srbinju, to je promijenjeni naziv imena: Srbinje \u2013 Fo\u010da. I na dnevni red do\u0161la pri\u010da o promjeni naziva ulica, hajde mijenjaj, zna\u0161 ono daj da je \u0161to vi\u0161e srpskih, isto je to ra\u0111eno i da se ne la\u017eemo po drugim gradovima. (&#8230;) I do\u0161lo je do promjena naziva ulica i sve je to ok bilo i sad su rekli, hajde kad ve\u0107 radimo promjenu naziva ulica, da radimo numeraciju objekata u ulicama. Ka\u017ee, ja predla\u017eem da se sve ku\u0107e numeri\u0161u arapskim brojevima i onda je ustao jedan i rekao majku ti tvoju, jesmo se mi zato borili da nam sad arapski brojevi stoje na ku\u0107ama.\u201c<\/p>\n<p>Izmijenjeni nazivi ulica i naselja u Fo\u010di nose obilje\u017eje zvani\u010dnih politika, \u0161to posebno primje\u0107uju sugovornici\/e bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti koji u tome vide svoju etni\u010dku skupinu kao nepo\u017eeljnu u gradu.<\/p>\n<p>\u201eZna\u010di, sve ovdje u Fo\u010di je bilo sa prefiksom srpski. Ostalo je samo da nije jo\u0161 srpska trava ili srpski zrak.\u201c<\/p>\n<p>Istovremeno, nijedna ve\u0107a ulica u gradu nije nazvana po \u017eeni, \u0161to svjedo\u010di i o patrijarhalnom odnosu zajednice prema vlastitom naslije\u0111u i izra\u017eenom odsustvu svijesti o u\u010de\u0161\u0107u \u017eena u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu Fo\u010de. Preimenovanje nosi mnogo ve\u0107i i ideolo\u0161ki i simboli\u010dki zna\u010daj od komemoracija \u017ertvama, koje ne okupljaju veliki broj osoba.<a href=\"#_edn21\" name=\"_ednref21\">[21]<\/a><\/p>\n<p>Komemoracije koje su se odr\u017eavale na podru\u010dju Fo\u010de u vrijeme SFRJ bile su vezane isklju\u010divo za Narodnooslobodila\u010dku borbu (Tjenti\u0161te, Bitka na Sutjesci, Partizanska olimpijada). Kao bitna manifestacija iz prijeratnog vremena navodi se i Dan oslobo\u0111enja Fo\u010de koji se obilje\u017eavao 20. januara. Ovaj datum se slavio kao dan u kojem su partizanske jedinice oslobodile grad. Danas su ove komemoracije u potpunosti zaboravljene i zamijenjene mjestima sje\u0107anja i komemoracijama koje korespondiraju sa <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskim narativom. <\/em>U gradu ne postoji nijedno obilje\u017eje stradalim Bo\u0161njacima, a mjesta na kojima su izvr\u0161eni zlo\u010dini nisu obilje\u017eena. Iako se na \u017deljeznom mostu svake godine skupi odre\u0111eni broj osoba bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti, koje bacaju cvije\u0107e u Drinu u znak sje\u0107anja na ubijene na tom mostu 1992. godine, takva vrsta komemoracije prepoznata je gotovo isklju\u010divo kod ispitanika\/ca bo\u0161nja\u010dke populacije, dok oni koji su se izjasnili kao Srbi ovu komemoraciju, sa izuzetkom dvoje ispitanika\/ca, ne spominju.<\/p>\n<p>\u201eDolazilo se u Fo\u010du, bacalo cvije\u0107e, na mostu. Poku\u0161alo se te ku\u0107e obi\u0107i, Partizan, staviti plo\u010da. Na kraju su uspjeli, ali opet nema, razbijeno je. Zna\u010di, ne postoji ne\u0161ta organizovano.\u201c<\/p>\n<p>Ne postoje zvani\u010dne inicijative u gradu kako bi se obilje\u017eila ova mjesta, sa izuzetkom pojedinih udru\u017eenja. Na primjer, u oktobru 2004. godine, \u010dlanice organizacije \u017dene \u017ertve rata poku\u0161ale su postaviti obilje\u017eje ispred sportske hale Partizan kako bi komemorirale zlo\u010dine koji su se desili u tom prostoru, ali ih je u toj namjeri sprije\u010dilo stanovni\u0161tvo grada.<a href=\"#_edn22\" name=\"_ednref22\">[22]<\/a> Aktivisti i aktivistkinje Inicijative <em>Jer me se ti\u010de<\/em> su u oktobru 2011. godine postavili spomen-plo\u010de \u017ertvama ratnih zlo\u010dina u Bugojnu, Fo\u010di i Konjicu.<a href=\"#_edn23\" name=\"_ednref23\">[23]<\/a> Spomen plo\u010da u Fo\u010di uklonjena je sljede\u0107i dan, sa obja\u0161njenjem da nikada nije tra\u017eena dozvola za njeno postavljanje. <a href=\"#_edn24\" name=\"_ednref24\">[24]<\/a> U komunikaciji sa organizacijom <em>Jer me se ti\u010de<\/em> saznali smo da nisu imali podr\u0161ku iz lokalne zajednice u Fo\u010di kada su postavljali spomen-plo\u010du.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de obilje\u017eja koja spadaju u <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski narativ<\/em>, ve\u0107 na samom ulazu u grad nalazi se Spomenik poginulim srpskim borcima. Zdravko Krsmanovi\u0107,<a href=\"#_edn25\" name=\"_ednref25\">[25]<\/a> nekada\u0161nji na\u010delnik Fo\u010de, isti\u010de da u vrijeme gradnje spomenika nije bilo posebnih zahtjeva Bo\u0161njaka za spomenikom koji bi obilje\u017eavao stradanje njihove etni\u010dke skupine, osim iz jednog udru\u017eenja koje je zahtijevalo da se obilje\u017ei zgrada Partizana, pri \u010demu je on imao stav da bi se to trebalo rije\u0161iti na nivou dr\u017eave, jer je bilo stradanja na svim stranama.<\/p>\n<p>U <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskom narativu<\/em> poseban zna\u010daj imaju komemoracije u selima Jabuka i Jo\u0161anica, \u0161to nam i navodi ve\u0107ina ispitanika, dok se u <em>Narativu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> i <em>Narativu povratnika <\/em>ova stradanja ne spominju.<\/p>\n<p>Jedan od noviteta u odnosu na prijeratno vrijeme je promjena datuma dana Fo\u010de \u2013 sada se obilje\u017eava 9. maj, koji se slavi i kao Dan pobjede nad fa\u0161izmom. Zdravko Krsmanovi\u0107 ka\u017ee da su svi prihvatili ovaj datum i da se taj dan pola\u017ee cvije\u0107e na Tjenti\u0161te, \u0161ehidsko mezarje Jele\u010d i na spomenik palim srpskim borcima. Jedan od povratnika u zajednicu nagla\u0161ava da Op\u0161tina taj dan daje vijence i za jedne i za druge, i da je to jedino \u0161to bi se na neki na\u010din moglo nazvati zajedni\u010dkim datumom sje\u0107anja u Fo\u010di.<\/p>\n<p>Izborom ovog datuma ostavljen je prostor da svaka od etni\u010dkih skupina \u201eupi\u0161e\u201c \u0161ta simbolizira fa\u0161izam za njihovu zajednicu.<\/p>\n<p>Iako se nevladine organizacije smatraju jednim od zna\u010dajnih aktera u davanju inicijativa za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, njihovo prisustvo u zajednici je gotovo nevidljivo.<\/p>\n<p>Oba dominantna narativa isklju\u010duju\u0107a su za bilo kakve reference na zlo\u010dine koje je po\u010dinila njihova strana, ali se ovaj izostanak doima prisutnijim u srpskom narativu. Tu je najvjerovatnije klju\u010dno to \u0161to su Srbi ve\u0107insko stanovni\u0161tvo, a Fo\u010da pripada Republici Srpskoj, pa je samim tim i njihova mo\u0107 upadljivo ve\u0107a i mogu nametnuti narativ i kroz institucionalizaciju.<\/p>\n<h2><strong>Sje\u0107anja na rat u Fo\u010di<\/strong><\/h2>\n<h3><em>Izme\u0111u \u0161utnje, poricanja i relativizacije <\/em><\/h3>\n<p>U ovom poglavlju predstavit \u0107emo li\u010dna sje\u0107anja na rat u Fo\u010di obje etni\u010dke skupine i njihovu korespondenciju sa zvani\u010dnim narativima ne samo o de\u0161avanjima u ovoj zajednici, ve\u0107 i o ratu u Bosni i Hercegovini. Va\u017eno je primijetiti da gotovo i ne postoje razlike u narativima me\u0111u sugovornicima\/ama srpske nacionalnosti, bez obzira na generacijsku razliku me\u0111u ispitanicima\/ama, odnosno me\u0111u onima koji pamte rat i onih koji ga se ili ne sje\u0107aju, ili nemaju puno vlastitih sje\u0107anja na ratni period, jer su tada bili djeca. To, naravno, povla\u010di za sobom pitanje o uplitanju institucionalnog kolektivnog sje\u0107anja u njihove interpretacije rata.<\/p>\n<p>Svi ispitanici i ispitanice bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti su osobe koje pripadaju dobnoj skupini koja pamti rat. Razlika u narativima je ve\u0107 prikazana kroz problematiziranje dominantnog narativa etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i narativa povratnika. Gotovo nemogu\u0107e je bilo stupiti u kontakt sa nekim od mla\u0111ih ljudi, uzmemo li u obzir da u Fo\u010di, prema podacima sa terena, \u017eivi svega troje malodobne djece bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti. Osim predstavljanja doga\u0111aja koje stanovnici\/e pamte, veoma nam je bitno pojasniti na\u010dine kako o tim doga\u0111ajima pri\u010daju, o \u010demu nerado pristaju govoriti odnosno za\u0161to se radije odlu\u010duju na \u0161utnju.<\/p>\n<p>U predstavljanju onoga \u0161to smo prethodno nazvale za\u010decima alternativnih narativa, poku\u0161at \u0107emo rekonstruisati \u0161ta nedostaje tim narativima da bismo ih u potpunosti mogle ozna\u010diti alternativnim.<\/p>\n<p>Na po\u010detku ovog poglavlja izdvojit \u0107emo glavne nalaze do kojih smo do\u0161le u procesu istra\u017eivanja te u daljem radu posebno interpretirati svaki od njih. To su:<\/p>\n<ol>\n<li>\u0160utnja \u2013 prisutna je i u Odbrambeno-otad\u017ebinskom narativu, ali i Narativu povratnika;<\/li>\n<li>Poricanje \u2013 iako nije direktno, nije ga te\u0161ko uo\u010diti;<\/li>\n<li>Relativizacija zlo\u010dina \u2013 uglavnom je prisutna u narativima koji donekle odstupaju od zvani\u010dnog; te<\/li>\n<li>Zaborav ratnih stradanja koja su se dogodila suprotnoj strani usljed institucionalizacije sje\u0107anja.<\/li>\n<\/ol>\n<h3><em>\u201eKako se to ka\u017ee na muslimanskom?\u201c<\/em><\/h3>\n<p>Svaki od tri navedena narativa (<em>Odbrambeno-otad\u017ebinski<\/em>, <em>Narativ povratnika<\/em> i <em>Narativ etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em>) zahtijeva detaljniju analizu i interpretaciju.<\/p>\n<p>Na po\u010detku ka\u017eimo da se ve\u0107ina odgovora kod ispitanika\/ca podudara s odgovorima pripadnika\/ca njihove etni\u010dke skupine. Istovremeno, upore\u0111uju\u0107i iskaze obje etni\u010dke grupe, uo\u010dljiva su suprotstavljena sje\u0107anja, kao i navo\u0111enje razli\u010ditih doga\u0111aja i mjesta koja imaju zna\u010dajno mjesto i u individualnom i kolektivnom sje\u0107anju i jedne i druge etni\u010dke grupe, a koja se me\u0111usobno ne podudaraju.<\/p>\n<p>I Srbi\/kinje i Bo\u0161njaci\/kinje koji\/e \u017eive u Fo\u010di uglavnom nisu \u017eeljeli puno govoriti o po\u010detku rata u gradu. Ve\u0107ina ispitanika\/ca srpske nacionalnosti nagla\u0161ava da su se u aprilu 1992. godine sklonili kod rodbine po obli\u017enjim selima ili u Srbiji i Crnoj Gori i ne mogu re\u0107i \u0161ta se ta\u010dno desilo. Time su jasno dali do znanja istra\u017eiva\u010dicama da o po\u010detku rata ne \u017eele ili ne mogu govoriti, iako ih je ve\u0107ina bila raspolo\u017eena za pri\u010du o prijeratnom i poslijeratnom periodu. \u0160utnja ili \u0161turi odgovori na pitanja o ratu prisutni su i kod Srba i Srpkinja te Bo\u0161njaka i Bo\u0161njakinja iz Fo\u010de, dok su ljudi koji se nisu vratili u ovo mjesto detaljno opisivali doga\u0111aje iz prvog mjeseca rata, odnosno do trenutka kada su napustili Fo\u010du. Iako uglavnom nisu govorili o po\u010detku sukoba, ispitanici\/e srpske nacionalnosti su ipak izdvojili neki\/e doga\u0111aj\/e iz rata koji su imali velikog utjecaja na njih, dok su Bo\u0161njaci\/kinje povratnici\/e uglavnom vje\u0161to zaobilazili temu rata, pravdaju\u0107i se neznanjem o de\u0161avanjima u samom gradu ili \u017eeljom da ne otvaraju te\u0161ke teme.<\/p>\n<p>Figure i mjesta oko kojih se konstrui\u0161u li\u010dna sje\u0107anja su razli\u010dite kod obje etni\u010dke skupine.<\/p>\n<p>Kod zna\u010dajnog dijela ispitanika\/ca srpske nacionalnosti bila je uo\u010dljiva nelagoda, i iako nam to niko nije otvoreno rekao, doimalo se kao da ve\u0107ina \u017eeli \u0161to prije zavr\u0161iti sa intervjuom. Milena navodi da se \u0161to manje \u017eeli sje\u0107ati ratnog perioda dodaju\u0107i da je u ratu radila i da joj je \u017eivot bio sveden na posao i ku\u0107u. Nju isti\u010demo kao sugovornicu jer je bila veoma prijateljski raspolo\u017eena prema istra\u017eiva\u010dicama i vrlo rado je pristala na suradnju, ali o ratnom periodu nije rekla gotovo ni\u0161ta. U njenoj \u0161utnji bila je uo\u010dljiva i nelagoda, jer je nekoliko puta ponavljala da ona nema problem ni sa jednom nacionalnom skupinom i da ima jako puno prijatelja\/ica Bo\u0161njaka\/inja.<\/p>\n<p>Rat predstavlja vrlo traumati\u010dno iskustvo za ve\u0107inu stanovni\u0161tva. Strah od retraumatizacije i nemogu\u0107nost govora veoma su legitimni i mogu\u0107i razlozi za \u0161utnju, uzmemo li u obzir da to pokazuju i brojne studije iz postkonfliktnih podru\u010dja.<\/p>\n<p>Neki od ispitanika\/ca srpske nacionalnosti su jasno odbijali da spominju zlo\u010dine po\u010dinjene u gradu, govore\u0107i da je ovo srpska istorija u kojoj fakti\u010dki nema mjesta za drugog. Rijetki su spominjali po\u010dinjene zlo\u010dine u proteklom ratu, ali bi odmah nakon toga pre\u0161li na relativizaciju nagla\u0161avaju\u0107i da je zlo\u010dina bilo na svim stranama.<\/p>\n<p>Kroz razgovor sa Krsmanovi\u0107em tako\u0111er se uo\u010dava relativizacija u poja\u0161njavanju zlo\u010dina koji su se desili u ovoj lokalnoj zajednici. Iako Krsmanovi\u0107 ne govori o zlo\u010dinima nad srpskim stanovni\u0161tvom u samom gradu Fo\u010di, nekada\u0161nji na\u010delnik poku\u0161ava pri\u010du izmjestiti iz lokalnog konteksta i pojasniti nam da su politike sje\u0107anja gotovo identi\u010dne na prostoru cijele BiH.<\/p>\n<p>Nepoznavanje <em>drugog<\/em> bilo je naro\u010dito primjetno kod mla\u0111ih ljudi, \u010desto izra\u017eeno kroz tenziju izme\u0111u prenagla\u0161ene ugode ili neke vrste revolta, \u0161to uo\u010davamo na odgovoru jednog od mla\u0111ih ispitanika &#8216;super je da smo se podijelili&#8217;. U usputnom razgovoru sa istra\u017eiva\u010dicom, jedan stanovnik srpske nacionalnosti nagla\u0161ava kako ne vidi ni\u0161ta lo\u0161e u podjeli, jer o\u010dito je tako trebalo biti, o\u010dito zajedni\u0161tvo nije dobro i\u0161lo ni jednima, ni drugima.<\/p>\n<p>Nakon intervjua, u neformalnom razgovoru, mla\u0111i sugovornik je upitao istra\u017eiva\u010dicu, &#8216;kako se to ka\u017ee na muslimanskom?&#8217;. S obzirom na \u010dinjenicu da govorimo istim jezikom i da muslimanski jezik ne postoji, njegovo pitanje bismo mogle interpretirati kao provokaciju, neznanje ili \u017eelju da naglasi kako smo druga\u010diji. <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski narativ<\/em> smo ozna\u010dile i kao viktimolo\u0161ki, \u0161to nam potvr\u0111uje i \u0161utnja ve\u0107ine ispitanika\/ca srpske nacionalnosti, upravo zato \u0161to kroz njihove iskaze sti\u010demo dojam kao da ne \u017eele iza\u0107i iz zvani\u010dnog diskursa i re\u0107i bilo \u0161ta i o stradanju drugog. Pretpostavljamo da bi taj korak za ve\u0107inu predstavljao izdaju vlastitog kolektiva pred nepoznatim istra\u017eiva\u010dicama.<\/p>\n<p>U <em>Narativu povratnika<\/em> tako\u0111er uo\u010davamo \u0161utnju i dozu nepovjerenja prema istra\u017eiva\u010dicama.<\/p>\n<p>\u201eKad je zapucalo, odmah sam oti\u0161la u Ustikolinu, iz Ustikoline gore preko \u0161uma na Igman, s Igmana u Kiseljak. Tako da ne znam ni\u0161ta \u0161ta je bilo i kako\u201c, pri\u010da nam Zehra, povratnica u Fo\u010du koja ne \u017eeli da op\u0161irno obja\u0161njava datu situaciju. Sli\u010dan odgovor su dali i drugi ispitanici\/e \u2013 \u201ete\u0161ko je govoriti o tom periodu, stresem se kad se sjetim\u201c. Senada je pitanje o ratu vidno uznemirilo: \u201eNe mogu, odmah me ne\u0161to, ono, \u0161ta ja znam. Ne pri\u010da mi se uop\u0161te o tome, ne mogu.\u201c<\/p>\n<p>Ovakve odgovore povratnika mo\u017eemo ozna\u010diti kao zone ti\u0161ine, koje po pravilu okru\u017euju neprera\u0111enu traumu. To je naro\u010dito uo\u010dljivo u zajednicama u kojima ne postoji dru\u0161tvena podr\u0161ka da se prevazi\u0111e pre\u0161utkivanje. To pre\u0161utkivanje uklju\u010duje pre\u0161utkivanje djela i odgovornosti po\u010dinilaca, pre\u0161utkivanje patnji i srama \u017ertava, pre\u0161utkivanje uloge dvostrukih standarda, a ponekad i pre\u0161utkivanje onih koji su spasavali \u017ertve.<\/p>\n<p>Izuzetak me\u0111u povratnicima je bio Salih. Osim \u0161to je poznavao istra\u017eiva\u010dicu od ranije, u zajednici obna\u0161a i politi\u010dku funkciju. Iako ga nismo intervjuisale kao obna\u0161atelja javne funkcije, primje\u0107ujemo da je njegova pri\u010da u korespondenciji sa <em>Narativom o etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju<\/em>, \u0161to mo\u017eemo protuma\u010diti i time \u0161to kao nosilac javne funkcije govori i u okvirima ovog institucionalnog narativa.<\/p>\n<p>Salih je jedan od prvih povratnika u Fo\u010du i njegova situacija je specifi\u010dna u odnosu na druge ispitanike\/ce, jer je prije rata \u017eivio u naselju koje se nalazi nedaleko od grada Fo\u010de i nakon rata je odlu\u010dio \u017eivjeti u gradu. On opisuje svoj bijeg iz grada, o ratnoj situaciji u samom gradu govori do u detalje, i naposljetku navodi da je sve \u201e\u0161to je iole podsje\u0107alo na Bo\u0161njake, njihovu kulturu i obi\u010daje zatrto i sve je stavljeno u funkciju nekakve srpske ideologije.\u201c \u0160utnju kod povratnika\/ca mo\u017eemo objasniti i \u017eeljom ispitanika\/ca da se ne vra\u0107aju na bolno iskustvo, \u0161to vodi retraumatizaciji. Me\u0111utim, \u0161utnja je vjerovatno izazvana i strahom od prepoznavanja onih koji\/e su to izgovorili, uzmemo li u obzir koliko trenutno Bo\u0161njaka\/inja \u017eivi u Fo\u010di. Iako navode da se ne osje\u0107aju ugro\u017eeno i da nemaju problema u ovoj zajednici, povratnici\/e s kojima smo razgovarale istovremeno spominju kako ne \u017eele preuveli\u010davati sporadi\u010dne provokacije koje postoje kako to niko ne bi iskoristio ili napravio jo\u0161 ve\u0107im problemom. \u010cesto spominju razliku, koja postoji generalno u povratni\u010dkoj populaciji, izme\u0111u onih povratnika koji \u017eive tu i onih koji su tu \u201esamo na papiru\u201c. To konstantno davanje suprotnih iskaza mo\u017ee da svjedo\u010di o njihovom generalnom osje\u0107aju nesigurnosti, zbog \u010dinjenice da su manjinska zajednica, ali i o tome da ispitanici\/e najvjerovatnije ne \u017eele skretati pa\u017enju na manje neprijatnosti, jer ne \u017eele da im bilo \u0161ta remeti uhodanu svakodnevnicu<em>. <\/em><\/p>\n<p>\u201eJa sam se rodila tu i ostarila, i ho\u0107u da se vratim, jer moje groblje, \u0111e mi je otac i majka i sve, tuj ho\u0107u i ja. E to je to. A \u0161to se ti\u010de, ja nemam problema u Fo\u010di. Ne idem kuda, ako odem do pijace, do prodavnice \u0161to mi treba, ne idem nikud vi\u0161e. Tu sam u svome, tu mislim i ostati\u201c.<\/p>\n<h3><em>NATO bombardovanje, Jo\u0161anica i Jabuka<\/em><\/h3>\n<p>\u0160to se ti\u010de ispitanika\/ca srpske nacionalnosti, njihova li\u010dna sje\u0107anja na rat uglavnom su pozicionirana oko tri doga\u0111aja: bombardovanje i njihova li\u010dna iskustva tokom bombardovanja te zlo\u010dini u Jo\u0161anici i Jabuci. NATO bombardovanje Fo\u010de sna\u017eno je upisano i u individualnim sje\u0107anjima, ali i u <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskom narativu<\/em>. Nekada\u0161nji na\u010delnik Fo\u010de Zdravko Krsmanovi\u0107 govori o ovom doga\u0111aju u ne\u0161to druga\u010dijem kontekstu. Krsmanovi\u0107 bombardovanje svrstava u jednu od posljednjih faza potpune destrukcije grada Fo\u010de. Dok se ostali uglavnom zadr\u017eavaju na prepri\u010davanju po\u010detka bombardovanja, gdje su bili u tom momentu i kako je izgledao boravak u skloni\u0161tima, Krsmanovi\u0107 ide korak dalje pa nagla\u0161ava da je Fo\u010da i prije bombardovanja pretrpila kulturocid i urbicid; govori i o promjeni strukture stanovni\u0161tva i masovnom zlo\u010dinu, ali ponovo \u017eeli naglasiti da se isto de\u0161avalo na svim stranama koje su u\u010destvovale u ratu. Uprkos relativizaciji, njegov iskaz smatramo narativom koji odstupa od <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskog<\/em>.<\/p>\n<p>Ilija nagla\u0161ava da mu je NATO bombardovanje ostalo najupe\u010datljivije, jer je tada ranjen. Iz opisa atmosfere koja je vladala u tim danima \u010dini se da je, pored generalne neima\u0161tine u ratu, bombardovanje ostavilo najdublji trag na ispitanike\/ce odnosno na sveukupno stanovni\u0161tvo u Fo\u010di. Zlo\u010dine nad civilnim stanovni\u0161tvom u Jo\u0161anici i Jabuci dio ispitanika navodi kao najte\u017eu traumu iz rata. Iako su oba sela udaljena od grada Fo\u010de, i niko nije li\u010dno svjedo\u010dio njima, oba zlo\u010dina su dio institucionaliziranog sje\u0107anja.<\/p>\n<p>\u017deljko je ro\u0111en 1990. godine i kao mjesto sje\u0107anja na rat navodi Jabuku i Jo\u0161anicu i komemoracije u ova dva sela. Navodi da ide na komemoracije i slu\u0161a svjedo\u010denja pre\u017eivjelih i njihovih porodica. Iako se skoro ne sje\u0107a rata, ove dvije komemoracije za njega su dio kolektivnog pam\u0107enja i kolektivne obaveze.<\/p>\n<p>Spomen obilje\u017eja u Jo\u0161anici i Jabuci imaju ulogu i u politi\u010dkom obrazovanju, kao uostalom i svi podignuti spomenici. Za cjelokupnu populaciju, koja uklju\u010duje i mlade ljude koji ne pamte rat, spomenici zna\u010de i opomenu o \u017ertvi koja se podnijela ili o spremnosti drugog da po\u010dine zlo\u010dine. Pravoslavni sve\u0107enik nam govori kako su Jabuka i Jo\u0161anica dio kolektivnog sje\u0107anja za ve\u0107inu stanovnika Fo\u010de.<\/p>\n<p>\u201eBitni datumi su zapravo Jabuka i Jo\u0161anica, s tim \u0161to, \u010dini mi se da je Jo\u0161anica naro\u010dito nekako bliska i nagla\u0161ena, s obzirom da se desila relativno blizu tu i da se desila u neko prazni\u010dno vrijeme\u201c.<\/p>\n<p>Tatjana o Jo\u0161anici ka\u017ee:<\/p>\n<p>\u201eTad je bio Nikoljdan i bio je taj stravi\u010dan pokolj i onda se uvukao neki strah u cjelokupno stanovni\u0161tvo. Tad je i djece poginulo i uvukao se taj neki strah kad si mislio da to isto mo\u017ee u centru grada.\u201c<\/p>\n<p>Bo\u0161njaci i Bo\u0161njakinje sa kojima smo razgovarali ne spominju ove datume, izuzev dvije osobe, koje su usput ovla\u0161 naglasile ove komemoracije. Mogu\u0107i razlog njihove \u0161utnje je da srpsko stanovni\u0161tvo ne priznaje zlo\u010dine koji su se desili pripadnicima njihove nacije, \u0161to je razlog koji za svoju \u0161utnju navode i ispitanici\/e srpske nacionalnosti. Jo\u0161 jedno od mogu\u0107ih obja\u0161njenja je i \u010dinjenica da se obje grupe kre\u0107u u okviru viktimolo\u0161kih narativa. Primje\u0107ujemo da je \u0161utnja o zlo\u010dinima koji su se desili nad drugima prisutna u oba narativa.<\/p>\n<h3><em>Izbjegli\u0161tvo, prognani\u0161tvo, ratni zlo\u010dini<\/em><\/h3>\n<p>U sje\u0107anju ispitanika\/ca srpske nacionalnosti ostali su i izbjegli\u010dki dani, odnosno odlazak kod rodbine na po\u010detku rata ili za vrijeme bombardovanja, iako ih se ve\u0107ina nakon kra\u0107eg vremena vratila u Fo\u010du. Bo\u0161njaci\/kinje koji su bje\u017eali iz grada u svojim iskazima \u010desto navode lokacije preko kojih su iza\u0161li, ali vrlo rijetko navode detalje o izbjegli\u010dkim danima. Salih detaljno opisuje svoj bijeg. Posebno nagla\u0161ava izdaju kom\u0161ija s kojima je do tada \u017eivio, \u0161to je posebno bolno u njegovom sje\u0107anju. Oni koji su izgubili nekog od \u010dlanova familije posebno nagla\u0161avaju to iskustvo.<\/p>\n<p>Salih izdvaja scenu koja mu je posebno ostala u sje\u0107anju tokom bijega. U putu je sreo kom\u0161ije sa dvoje male djece s kojima je nastavio put.<\/p>\n<p>\u201eKad sam do\u0161ao u Jabuku, u Lokve tamo, zato ka\u017eem, to mi je onako ostalo, u\u0161li smo, u Lokvama nigdje nikoga nema. U selu ima srpskih ku\u0107a, ima bo\u0161nja\u010dkih i ja sam u\u0161ao pod onu jednu ku\u0107u i vidim \u010dovjek u \u0161e\u0161iru, Srbin. I ja po\u0161ao sam, ima voda pred ku\u0107om, po\u0161ao da vode naspem, a onda je on okrenuo se i vidio me. I onda sam ja, dobar dan, dobar dan, ovaj, gdje ste, \u0161ta si trebao, trebam da naspem vode i u\u0161li su i ovo dvoje, \u010dovjek i \u017eena, i nose to dvoje djece i onda je on, kao ono ni\u0161ta kao ne zna \u0161ta se de\u0161ava, kao gdje smo mi to. Gdje smo to mi po\u0161li, pa ka\u017eem ja po\u0161li u prijatelje kod kom\u0161ije (smijeh), ne zna\u0161 ta\u010dno \u0161ta da mu ka\u017ee\u0161, pravi\u0161 se mangup, a on zna dobro \u0161ta se tu de\u0161ava, muslimani svi iz tog sela pobjegli, nema nigde nikoga, a onda jedan dobar gest je njegova baba, ta \u017eena mu je donijela litar mlijeka za to dvoje djece. To mi je ovako ostalo ne\u0161to \u0161to je, kako da ka\u017eem, mislim, sve se to znalo, svi su oni znali \u0161ta se ovdje de\u0161ava, govorim o Srbima, ali eto i u takvoj jednoj stvari pokazala se neka humanost od te neke babe, ja je nisam poznavao, ali eto ona je rekla, evo, onaj, nek imaju djeca, nek to jedu.\u201c<\/p>\n<p>Razlika u narativima koju smo definirali na po\u010detku uo\u010dljiva je i ovdje. Za razliku od povratnika, o svom odlasku iz Fo\u010de op\u0161irno govore samo Bo\u0161njaci koji se nisu vratili u ovaj grad. Tarik je u to vrijeme bio 17-godi\u0161njak i tema ga je vidno uznemirila, ali odlu\u010duje da detaljno o tome govori. Po\u010detak rata u Fo\u010di naziva veoma brutalnim i efikasnim etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem sa elementima genocida.<\/p>\n<p>\u201eKako je to u praksi izgledalo, do\u0111u vam na vrata i ka\u017eu kupite prnje ili vam do\u0111u na vrata i ka\u017eu hajte s nama. Ovo kupite prnje je mehka varijanta i to sam ja pre\u017eivio sa svojom porodicom, pa smo pokupili prnje i preko Ustikoline zavr\u0161ili u Gora\u017edu.\u201c<\/p>\n<p>Nagla\u0161ava da ima veoma \u017eivo sje\u0107anje na po\u010detak rata i da su mu mnogi trenuci ostali u sje\u0107anju.<\/p>\n<p>O ratnim zlo\u010dinima po\u010dinjenim nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom gotovo niko od ispitanika\/ca srpske nacionalnosti ne govori.<\/p>\n<p>Iako se u sje\u0107anjima na rat provla\u010di teza \u201esve se zna\u201c, \u0161utnja, generalno izbjegavanje odgovora o aprilu 1992. godine navodi nas na zaklju\u010dak da ova lokalna zajednica ili nije spremna rekonstruisati pro\u0161lost ili jednostavno \u017eeli potisnuti sva sje\u0107anja na taj period.<\/p>\n<p>Pored mostova uni\u0161tenih bombardovanjem, Jo\u0161anice i Jabuke, jedino mjesto zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima koje spominju poneki ispitanici\/e srpske nacionalnosti je Partizan i zlo\u010dini silovanja nad Bo\u0161njakinjama.<\/p>\n<p>Dragana pri\u010da o izbjegli\u010dkim danima na selu, na po\u010detku rata i o pogibiji strica. O ratnim de\u0161avanjima u Fo\u010di navodi da ne zna previ\u0161e.<\/p>\n<p>\u201ePa ja kao dijete ne znam, ka\u017eem. Nisam bila tu, mislim. De\u0161avalo se, znam samo da smo stalno \u010duli poginuo je ovaj i ovaj, ubijen, ne znam, tako, neke ru\u017ene stvari. Uvijek smo \u010duli neko je poginuo na rati\u0161tu, neko ovdje, neko ondje, neko je ostao te\u017eak invalid, neko izgubio dijete.\u201c<\/p>\n<p>Govore\u0107i o pogibiji strica na po\u010detku rata nagla\u0161ava da su to uradile kom\u0161ije.<\/p>\n<p>Rade poku\u0161ava izbje\u0107i pitanje o ratu i skre\u0107e na druge teme, ali istra\u017eiva\u010dica se trudi saznati koji su doga\u0111aji iz rata njemu bitni. Rade navodi:<\/p>\n<p>\u201eDa vam ka\u017eem, bio sam u\u010desnik ovog rata, morao je svako biti uz svoj narod, nije moglo. I\u0161ao sam na polo\u017eaj tu, bio sam, pa poku\u0161avao malo eskivirati, ovo, te\u0161ko bilo. Nisam pritvaran nikad ni ovo ni ono. Uglavnom, sad opet ka\u017eem, dabogda, ko po\u017eelio rad dabogda mu o\u010di \u2026 Zna\u0161 ko je u ovom ratu dobitnik. Samo su dobitnici kriminalci.\u201c<\/p>\n<p>Bez obzira \u0161to ubrzo nakon toga prelazi na drugu temu, Radetova pri\u010da tako\u0111er mo\u017ee biti za\u010detak alternativnog narativa.<\/p>\n<p>Marijino sje\u0107anje najvi\u0161e odstupa od drugih li\u010dnih sje\u0107anja u Fo\u010di. Ona govori i o svom li\u010dnom iskustvu, kada je otac nju i sestru odveo u Crnu Goru gdje su provele ve\u0107i dio rata, ali smatra da prisustvo u zajednici u vrijeme konflikta nije nu\u017eno da bi se znalo \u0161ta se dogodilo. Smatra da suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u ne\u0107e jo\u0161 zadugo biti, jer za to nije stvoren ni ambijent, a ni ljudi se ne \u017eele baviti tim temama niti imaju hrabrosti da ka\u017eu \u0161ta se sve dogodilo u Fo\u010di. Ne \u017eeli pri\u010dati u zatvorenom prostoru u kojem se nalaze ljudi koji nju poznaju sa nepoznatom istra\u017eiva\u010dicom koja dolazi iz druge sredine. Upravo zato sa Marijom obavljamo hodaju\u0107i intervju, da bi izbjegla poglede drugih, i da pro\u0111emo pored mjesta koja nju asociraju na rat. Dok pri\u010da o ratu, Marija je vidno uznemirena i po\u010dinje plakati. Prisje\u0107a se tekstova koje je \u010ditala u izbjegli\u0161tvu o svemu \u0161to se de\u0161avalo u zgradi Partizana. Me\u0111utim, i ona posebno isti\u010de da su ta de\u0161avanja u Fo\u010di jo\u0161 uvijek tabu tema i da svi o tome \u0161ute, te da njena otvorenost i mi\u0161ljenje da u pri\u010du o ratu treba uklju\u010diti sve strane i doga\u0111aje predstavlja izuzetak. Marija ka\u017ee da je na po\u010detku rata bila djevoj\u010dica, i da je otac nju i sestru odvezao u Crnu Goru. Navodi da je kada se vra\u0107ala vidjela ku\u0107e u plamenu i da joj je otac rekao da su to muslimanske ku\u0107e. Po njenom povratku u Fo\u010du Bo\u0161njaka u gradu nije bilo. Iako nam u razgovoru ne navodi puno detalja, shvatamo da joj trenutne podjele ne prijaju. I njenu pri\u010du mo\u017eemo djelomi\u010dno smatrati alternativnim narativom. Marijina pri\u010da ostala je jedina potpuno druga\u010dija koju smo prona\u0161le.<\/p>\n<p>O zlo\u010dinima silovanja i seksualnog nasilja, osim Marije, govorio je jo\u0161 Zdravko Krsmanovi\u0107, \u010desto dodaju\u0107i \u201etako ka\u017eu done\u0161ene presude Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju\u201c.<a href=\"#_edn26\" name=\"_ednref26\">[26]<\/a> Krsmanovi\u0107 je naveo i neke od lokacija za koje se tvrdi da je na njima vr\u0161eno silovanje Srpkinja, a za koje nema sudskih presuda.<\/p>\n<p>Oni koji se nisu vratili posebno isti\u010du koliko je za mnoge bilo te\u0161ko posjetiti Fo\u010du nakon rata, uzme li se u obzir sve \u0161to se tamo desilo u ratu. Tarik navodi da jedanaest godina nije kro\u010dio u Fo\u010du, te da je prvi put oti\u0161ao kada su mu bili potrebni dokumenti. Ibrahim, koji je do rata \u017eivio u Fo\u010di, isti\u010de da su ratne traume toliko jake da i dan-danas postoje ljudi koji se nikada nisu svratili u Fo\u010du.<\/p>\n<h3><em>Drugi svjetski rat <\/em><\/h3>\n<p>Sje\u0107anja na naslije\u0111e Drugog svjetskog rata kod obje zajednice konstituiraju se dvojako i uz primjetan diskontinuitet zvani\u010dnog i individualnog sje\u0107anja.<\/p>\n<p>Bo\u0161njaci njeguju sje\u0107anje na naslije\u0111e Drugog svjetska rata kroz dvije narativne linije: prva se odnosi na antifa\u0161isti\u010dku pro\u0161lost Fo\u010de koja se dosljedno njegovala kroz institucionalno sje\u0107anje u Jugoslaviji, a druga se odnosi na preradu li\u010dnih sje\u0107anja na stradanje Bo\u0161njaka, \u010dime se uspostavlja narativ kulta \u017ertve u dva zadnja rata na ovom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Iako ve\u0107ina ispitanika\/ca bo\u0161nja\u010dke zajednice u prvi plan ne stavlja stradanje Bo\u0161njaka u Drugom svjetskom ratu, iskaz Zehre, Bo\u0161njakinje starije generacije, potvr\u0111uje postojanje druge narativne linije o kultu \u017ertve te preradi porodi\u010dnih trauma u ku\u0107nim naracijama. Zehra, iako nema li\u010dno sje\u0107anje na Drugi svjetski rat, ka\u017ee da se u njenoj ku\u0107i sje\u0107anje na stradanje Bo\u0161njaka od \u010detnika \u010duvalo od zaborava stalnim opomenama oca na stradanje njihove porodice: \u201eSrbi nemaju merhameta.\u201c<\/p>\n<p>Sje\u0107anje na Drugi svjetski rat sna\u017eno je utkano u <em>Narativ o etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju<\/em>, ali i u <em>Narativ povratnika<\/em>, iako se o tome \u0161turo govori, kao i o posljednjem ratu.<\/p>\n<p>Salih u kontinuitetu sukoba srpske i bo\u0161nja\u010dke zajednice, te stradanju Bo\u0161njaka u oba rata, vidi \u201egenski izostanak merhameta\u201c, jer se pokazalo da \u201eoni\u201c \u2013 Srbi ne vjeruju u ideju su\u017eivota i mogu\u0107nost \u017eivota pored Bo\u0161njaka, da prosto to ne umiju.<\/p>\n<p>Dva razgovora koja smo obavile sa mu\u0161karcima srpske nacionalnosti, a koji pripadaju mla\u0111oj generaciji, pokazuju kako se gradi individualni odnos prema naslije\u0111u socijalizma i Drugog svjetskog rata te kakav je utjecaj i njihovih profesionalnih zanimanja, porodi\u010dnih naracija i zvani\u010dnih politika na revizionisti\u010dki narativ.<\/p>\n<p>Mladi histori\u010dar Aleksa, koji po osobnom priznanju nema sje\u0107anje na prijeratni \u017eivot, kroz porodi\u010dnu naraciju i zvani\u010dnu historiografiju interpretira ovo naslije\u0111e. Za razumijevanje pro\u0161losti Fo\u010de smatra da je va\u017eno poznavati kontinuitet sukoba u ovom kraju, kao i srpsku historiju koja ovaj narod, kako ka\u017ee, \u010dini \u201eborbenijim od drugih ljudi\u201c. Upravo opredjeljenje njegove porodice za monarhiste, a ne partizane, zna\u010dajno je odredilo polo\u017eaj ove porodice u periodu socijalizma, te ga nagnala da se bavi historijom. Tako su za njega i jedna i druga strana antifa\u0161isti\u010dka, \u010dime izjedna\u010dava ulogu suprotstavljenih strana u Drugom svjetskom ratu. \u201eU \u0161koli sam u\u010dio da su oni kao fa\u0161isti, tobo\u017ee, a ustvari su bili borci za svoje, za monarhiju, kao i ostali, kao i ostale evropske porodice, ina\u010de kao istori\u010dar dosta znam o tome.\u201c<\/p>\n<p>Pravoslavni sve\u0161tenik tako\u0111er govori o odnosu prema pro\u0161losti, uo\u010davaju\u0107i trend \u201eistorijskog revizionizma\u201c te nagla\u0161ene potrebe da se cijela pro\u0161lost i sistem proglase represivnim.<\/p>\n<p>\u201eRazmjere tog revizionizma su pretjerane i apologeti\u010dne suvi\u0161e u nekom li\u010dnom porodi\u010dnom klju\u010du. Ali, s druge strane, mislim da je dobro i zdravo da se postavi i druga istorija.\u201c<\/p>\n<h2><strong>Fo\u010da nakon ratnih de\u0161avanja <\/strong><\/h2>\n<h3><em>\u201eDo\u0161li su neki ljudi sa strane\u201c<\/em><\/h3>\n<p>Prema onome \u0161to je ve\u0107ina ispitanika srpske nacionalnosti navela, ratne zlo\u010dine su \u010dinili ili vojnici koji su do\u0161li sa strane, ili ovisnici\/probisvjeti koji su bili u lokalnoj vojsci i koji su to radili samostalno, bez i\u010dijih direktnih nare\u0111enja.<\/p>\n<p>U ovim iskazima uo\u010davamo strategiju potiskivanja\/eksternalizaciju, iz \u010dega zaklju\u010dujemo da ipak postoji svijest o postojanju zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima\/Bo\u0161njakinjama, s tim da se krivica pripisuje paravojnim formacijama koje nisu iz Fo\u010de.<\/p>\n<p>I Bo\u0161njaci i Bo\u0161njakinje i Srbi i Srpkinje nerijetko spominju ljude koji su \u201edo\u0161li sa strane\u201c, pri \u010demu misle na razli\u010dite paravojne formacije iz susjedne Crne Gore ili iz Srbije. Njihova sje\u0107anja nisu ista, ali je razlika u interpretaciji uloga ovih formacija bitno razli\u010dita. Dok se ispitanici\/e srpske nacionalnosti na neki na\u010din \u017eele opravdati i ograditi od onoga \u0161to se desilo, i istaknuti prisustvo ovih ljudi kao ne\u0161to \u0161to je uni\u0161tilo dotada\u0161nju harmoniju me\u0111u stanovni\u0161tvom Fo\u010de, impliciraju\u0107i da su zlo\u010dine po\u010dinili oni koji su do\u0161li sa strane, ispitanici\/e bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti tako\u0111er priznaju njihovo prisustvo, ali i navode da su ove formacije imale jako dobru koordinaciju sa doma\u0107im stanovni\u0161tvom koje je tako\u0111er u\u010destvovalo u zlo\u010dinima nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n<p>Dakle, vidjeli smo da se o po\u010dinjenim zlo\u010dinima nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom skoro nikako ne govori u javnom diskursu. Me\u0111utim, ovdje uo\u010davamo da ljudi ipak nesvjesno priznaju da su svjesni razmjere zlo\u010dina, jer govore da je neko po\u010dinio taj zlo\u010din. No, po\u010dinitelji su apstraktni, nemaju nikakve veze s njima, oni nisu mogli uraditi ni\u0161ta, pri \u010demu opet dolazimo do isticanja \u017ertveni\u010dke pozicije \u2013 neko je do\u0161ao u na\u0161 grad i u\u010dinio je ne\u0161to ru\u017eno, a mi nismo mogli ni\u0161ta.<\/p>\n<h3><em>\u201eNema ni Srba u Federaciji\u201c<\/em><\/h3>\n<p>Promjena nacionalne strukture stanovni\u0161tva za ve\u0107inu ispitanika\/ca srpske nacionalnosti ne predstavlja ni\u0161ta sporno, jer se, kako navode, tako radilo u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ovdje uo\u010davamo strategiju izjedna\u010davanja.<\/p>\n<p>S druge strane, Bo\u0161njaci\/kinje koji su voljni pri\u010dati o tome u ovakvim postupcima vide napad na njihovu kulturu, zatiranje njihove tradicije i poruku da tu nisu dobrodo\u0161li.<\/p>\n<p>Rade nagla\u0161ava: \u201eBo\u0161njaci ne\u0107e vi\u0161e da vide Fo\u010du, mrze Fo\u010du, jer ja polazim od sebe da mi je neko nastrado&#8230;\u201c. Uo\u010davamo svjesnost o po\u010dinjenim zlo\u010dinima nad bo\u0161nja\u010dkom populacijom, ali i nespremnost da se o tome javno i jasno govori. Sli\u010dan je i \u017deljkov odgovor, koji se rata skoro i ne sje\u0107a, jer je bio dijete:<\/p>\n<p>\u201cZnam da je bilo zlo\u010dina dosta, protjerivanja stanovni\u0161tva, znam iz medijskih natpisa, od strane Srba prema Muslimanima, a tako\u0111e znam da je bilo zlo\u010dina Muslimana nad Srbima. Mi\u0161ljenja sam da treba da se kazne svi zlo\u010dinci bez obzira koje su, ovaj, vjere i nacije.\u201c<\/p>\n<p>Milena se bavi humanitarnim radom i ponosno nagla\u0161ava kako ima prijatelje i prijateljice svih nacija i kako za nju ne postoje nikakve podjele. Redovno ih posje\u0107uje i odlazi i u Gora\u017ede i Sarajevo, odlaze jedni drugima za praznike i redovno se \u010duju telefonom. Na pitanje o promjeni nacionalne strukture stanovni\u0161tva kratko odgovara da je to apsurdno i pitati.<\/p>\n<p>\u201eZna se za\u0161to je do\u0161lo do rata, nije samo kod nas, gdje god da se desi tako nemio doga\u0111aj, ne\u0161to najru\u017enije \u0161to se mo\u017ee desiti bilo kom narodu, to je rat. Rat nikom dobra donio nije.\u201c<\/p>\n<p>Kod jo\u0161 nekoliko sugovornika\/ca srpske nacionalnosti primje\u0107ujemo sli\u010dan odgovor, koji zapravo predstavlja strategiju eksternalizacije. Milena ponosno ka\u017ee kako je u jako dobrim odnosima sa povratnicima, i posebno isti\u010de prijateljstvo sa najstarijim povratnikom.<\/p>\n<p>Aleksa je na po\u010detku rata imao pet godina. Veoma slabo se sje\u0107a rata, osim bombardovanja kada je krenuo u prvi razred osnovne \u0161kole. Me\u0111utim, iako se po\u010detka rata ne sje\u0107a, odgovor mladog histori\u010dara nam je bio posebno zna\u010dajan, pa smatramo da je veoma bitno izdvojiti dio njegovog odgovora koji se ti\u010de promjene nacionalne strukture stanovni\u0161tva u Fo\u010di.<\/p>\n<p>\u201eSela se napu\u0161taju, ostaje veliki broj napu\u0161tenih sela. Veliki broj sela je uni\u0161ten u ratu, odnosno izgorio. Po\u0161to je teritorija op\u0161tine Fo\u010de bila mje\u0161ovitog stanovni\u0161tva, pola su \u010dinili Muslimani, odnosno Bo\u0161njaci, pola Srbi, tokom rata veoma te\u0161ko se uspostavila ta prevaga da je srpsko stanovni\u0161tvo dominantno. Muslimani su dr\u017eali veliki dio teritorija, napadali su, ustvari srpska ta sela, oni su njih uni\u0161tili. Nakon toga naravno i Srbi su se isto tako pona\u0161ali, palili su muslimanska sela, tako da je ova cjelokupna infrastruktura uni\u0161tena. Dalje, tu je naravno jedan od razloga i ekonomski, ljudi su ostali, da ka\u017eem, potisnuti, nisu vi\u0161e mogli da se bave onim \u010dime su prije rata, pa je tako\u0111er do\u0161lo do iseljavanja stanovni\u0161tva. U Fo\u010du se useljava srpsko stanovni\u0161tvo iz Konjica i iz Sarajeva, poznato je da je Sarajevo, veliki dio Sarajeva, bio pod srpskom kontrolom. Tokom rata Dejtonom je to pripalo Federaciji, veliki broj ljudi sebe nisu vidjeli u Federaciji, useljavaju se po raznim mjestima u Republici Srpskoj. U Fo\u010du dolazi, po\u0161to smo relativno blizu Sarajeva, dolazi veliki broj i Sarajlija, oni tu nastanjuju ku\u0107e od Muslimana ranije, tako da se mijenja demografska slika. Ustvari Fo\u010da postaje maltene \u010disto srpsko mjesto. To je \u0161to se ti\u010de, dakle, tog pomjeranja stanovni\u0161tva, dakle, dolazi do pomjeranja stanovni\u0161ta.\u201c<\/p>\n<p>Kao bitno mjesto sje\u0107anja za sam grad Fo\u010du Bo\u0161njaci navode i d\u017eamiju Alad\u017eu, jedan od simbola Fo\u010de te posebno isti\u010du koliko je njeno ru\u0161enje ostavilo dubok trag u kolektivnom sje\u0107anju Bo\u0161njaka. Nestanak Alad\u017ee iz grada za njih je zna\u010dio i nestanak ove etni\u010dke grupe iz Fo\u010de. Tarik navodi:<\/p>\n<p>\u201eKad smo \u010duli da je minirana, da je sravnjena, mislili smo i znali smo da ne\u0107e vi\u0161e biti nikakvog povratka na staro. Ja sam sanjao, recimo, da klanjam na tim ru\u0161evinama, prije nego \u0161to \u0107u \u010duti da su tamo ru\u0161evine.\u201c<\/p>\n<p>Prije rata vjerski objekti nisu imali velikog zna\u010daja u svakodnevnom \u017eivotu Bo\u0161njaka, jer ispitanici\/e potvr\u0111uju da niko u ovoj lokalnoj zajednici nije bio \u201epretjerano\u201c religiozan. To nam je potvrdio i islamski vjerski slu\u017ebenik navode\u0107i podatak da je Fo\u010da bila prepoznatljiva kao mjesto sa jako puno d\u017eamija, ali sa svega tri aktivne, i to neke samo petkom. Alad\u017ea, me\u0111utim, za Bo\u0161njake predstavlja simbol njihove kulture i tradicije. Bila je prepoznatljivi simbol fo\u010danske arhitekture i njeno ru\u0161enje su shvatili kao poruku da su nepo\u017eeljni u tom prostoru. Tako\u0111er, ja\u010danje konfesionalnih pripadnosti<a href=\"#_edn27\" name=\"_ednref27\">[27]<\/a> u BiH u vrijeme rata dodatno je potpomoglo simbolizaciji Alad\u017ee kao objekta koji svjedo\u010di o stradalni\u0161tvu bo\u0161nja\u010dkog naroda. Alad\u017ea je za Bo\u0161njake vi\u0161edimenzionalan simbol: ona je za njih simbol Fo\u010de, dio njihove tradicije, a njeno ru\u0161enje za njih predstavlja traumati\u010dno iskustvo. To je dio i dominantnog i dru\u0161tvenog i politi\u010dkog sje\u0107anja kod bo\u0161nja\u010dke zajednice.<\/p>\n<p>Alad\u017eu, naravno, spominju i neki od srpskih ispitanika\/ca, kao jedan od simbola ovog grada, izra\u017eavaju\u0107i \u017ealjenje zbog njenog ru\u0161enja.<\/p>\n<h3><em>Ekonomske i dru\u0161tvene realnosti \u017eivota povratnika<\/em><\/h3>\n<p>Bo\u0161njaci\/kinje povratnici\/e su uglavnom pripadnici\/e srednje i starije generacije, penzioneri\/ke koji ne dijele egzistencijalnu sudbinu ve\u0107ine srpske populacije. Penzije dobijaju iz Federacije BiH, u prosjeku ne\u0161to ve\u0107e od penzija u RS-u. Razliku u penzionim politikama dva entiteta isti\u010du i pripadnici\/e srpske zajednice.<\/p>\n<p>Bo\u0161nja\u010dki\/e povratnici\/e tako\u0111er isti\u010du ovu razliku i za svoje sugra\u0111ane\/ke ka\u017eu da su \u201eoni propali\u201c, ne pri\u010daju o ratu, \u201eubi ih bijeda u pojam\u201c (Zehra). Me\u0111utim, Tarik i Ibrahim, dva prijeratna stanovnika Fo\u010de, koji se nisu vratili, ka\u017eu da ekonomski faktor nije nikada jedini, ali je uz osje\u0107aj nesigurnosti i straha jedan od prevladavaju\u0107ih.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina srpskih ispitanika\/ca s kojima smo razgovarali broj povratnika percipira u brojkama od nekoliko hiljada. Izuzetno se rijetko ovaj broj podudara sa stvarnim ili se pak prenagla\u0161ava ponovna povezanost dvije zajednice:<\/p>\n<p>\u201eE, i danas ve\u0107i broj povratnika je do\u0161ao na podru\u010dje na\u0161e op\u0161tine, ovaj, nikakvih problema nema. Nikakvih, nikakvih. Ba\u0161 nikakvih. Ljudi se ponovo dru\u017ee. Ljudi sara\u0111uju jedni s drugima i smatram da je to jedan, mo\u017eda od najbitnijih napredaka u ovom gradu.\u201c<\/p>\n<p>\u017dene generalno spominju kako nigdje ne izlaze ili kako nemaju gdje iza\u0107i. I Senad to ka\u017ee navode\u0107i kako nema volje ni za \u0161ta, a nema ni gdje, te da nije na kafu oti\u0161ao ve\u0107 tri-\u010detiri godine. Odre\u0111enu sigurnost u javnom prostoru, kao i generalni osje\u0107aj za\u0161tite, dobijaju od zaposlenika\/ca organizacija me\u0111unarodne zajednice. Sti\u010de se utisak kako u javni prostor ne odlaze bez odre\u0111ene pratnje, naj\u010de\u0161\u0107e osobe koja radi u me\u0111unarodnoj zajednici.<\/p>\n<p>Povratnici \u010desto spominju da ne komuniciraju previ\u0161e sa srpskim stanovni\u0161tvom. Sve se svodi na slu\u010dajne susrete i me\u0111usobno \u010destitanje i pozivanje na praznike, \u0161to se u Bosni i Hercegovini smatra obi\u010dajem. Prija\u0161nje komunikacije i srda\u010dnosti kao da vi\u0161e nema, primje\u0107uju to i jedni i drugi, te se \u010dini kao da se \u010desto pre\u0161u\u0107uju neke verbalne provokacije. One se nazna\u010davaju u razgovorima, ali se preko njih prelazi rije\u010dima da to nije ni\u0161ta, da nije ni bitno, te da su to samo slu\u010dajne uvrede koje nisu namijenjene mo\u017eda \u010dak ni njima direktno. Doima se kao da se ubla\u017eavanje odre\u0111enih problema \u010desto \u010dini iz generalnog osje\u0107aja nesigurnosti i nepovjerenja prema istra\u017eiva\u010dicama, \u0161to na neki na\u010din implicira strah i nemogu\u0107nost da govore istinu.<\/p>\n<p>Jedna od mogu\u0107nosti je i poku\u0161aj da se osje\u0107aju bolje, te na taj na\u010din ubje\u0111uju sebe da takve vrste neprijatnosti i nisu toliko stra\u0161ne.<\/p>\n<p>U neformalnim razgovorima sa osobama koje rade u Fo\u010di potvr\u0111eno je da se verbalne provokacije \u010desto upu\u0107uju povratnicima. Muhamed, penzioner, nekoliko puta nagla\u0161ava da ne\u0107e da gleda na neke sitnice, ali da se svaki dan boji. Iako ka\u017ee da su ga kom\u0161ije spasile nekoliko puta kada je imao problema sa zdravljem, navodi situacije i kada su ga kom\u0161ije poku\u0161avale zastra\u0161iti.<\/p>\n<h3><em>\u201cNekad se \u017eivjelo, danas se pre\u017eivljava, ko fol se \u017eivi\u201d <\/em><\/h3>\n<p>Bez obzira na razliku u sje\u0107anju na ratni \u017eivot, ispitanici\/e o \u017eivotu u dana\u0161njoj Fo\u010di uglavnom govore kroz prizmu osjetnoga siroma\u0161tva. Posebno su to elaborirali ispitanici\/e mla\u0111e generacije, suo\u010deni sa generalnim trendom osiroma\u0161enja i nemogu\u0107no\u0161\u0107u dolaska do zaposlenja, ali i penzioneri i sredovje\u010dni ljudi u kojima jo\u0161 uvijek \u017eivi jako sje\u0107anje na Fo\u010du tokom njenog ekonomskog procvata. Jedan od najsna\u017enijih odgovora ponudio je Milan rekav\u0161i: \u201eNekad se \u017eivjelo, danas se pre\u017eivljava, ko fol se \u017eivi\u201c. Ispitanik je tokom cijelog svog intervjua nagla\u0161avao koliko se te\u0161ko \u017eivi, kako su plate izuzetno niske i na kraju rekao: \u201e(&#8230;) tri i po hiljade radi, tri i po hiljade ljudi nezaposleno, pa ti izra\u010dunaj\u201c.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u prijeratnom je razdoblju Fo\u010da u\u017eivala druk\u010diji status koji se ponajvi\u0161e ogledao u ekonomskoj mo\u0107i op\u0161tine.<\/p>\n<p>Fabrike se uspostavljaju kao klju\u010dna mjesta sje\u0107anja i konstituiraju se kao mjesta jakog simboli\u010dkog naboja u sje\u0107anjima sredovje\u010dne i starije generacije Fo\u010daka. Su\u017eivot Bo\u0161njaka i Srba u prijeratnom periodu gradio se kroz zajedni\u010dki rad u fo\u010danskim fabrikama, kakve su: \u201eMagli\u0107\u201c, \u201eFo\u010datrans\u201c, \u201e\u010carapara\u201c, Rudnik u Miljevini, \u201eBrod\u201c i dr. fabrike. One su u li\u010dnim sje\u0107anjima simbol onoga \u0161to obje zajednice nazivaju \u201eljep\u0161im vremenima\u201c i \u201eboljim poretkom\u201c.<\/p>\n<p>Salih kroz sjetu govori o ure\u0111enom ekonomsko-privrednom sistemu:<\/p>\n<p>\u201eMoram da ka\u017eem da je posebno bilo va\u017eno da je Fo\u010da postala jedan jak privredni grad gdje je negdje oko dvanaest i po hiljada tada bilo zaposleno i ostvarivalo svoju egzistenciju.\u201c<\/p>\n<p>Asim svoje sje\u0107anje na prijeratni \u017eivot evocira \u010dinjenicom da je do izbijanja rata imao skoro sve: \u201eRad, bili su ljudi sretni tamo do osamdeset sedme, osme godine.\u201c<\/p>\n<p>Nekada\u0161nji fabri\u010dki gigant \u201eMagli\u0107\u201c simbolizira privrednu mo\u0107 Fo\u010de u sje\u0107anjima ispitanika\/ca obje zajednice. Ova je fabrika zapo\u0161ljavala oko pet, \u0161est hiljada radnika, kako isti\u010du ispitanici. Jednako je va\u017ean simbol u sje\u0107anjima ispitanika\/ca kakav je i Nacionalni spomenik Sutjeska.<\/p>\n<p>Koliko su va\u017eni ovi simboli kao statusi prijeratne Fo\u010de pokazuje se i kroz razgovore s ispitanicima\/ama mla\u0111e generacije u srpskoj zajednici, kao kroz razgovor sa Aleksom, mladim histori\u010darom, koji isti\u010de da se ljudi u Fo\u010di sje\u0107aju perioda osamdesetih kao \u201elijepih godina\u201c:<\/p>\n<p>\u201eTako\u0111er znam da, \u0161to se ti\u010de ekonomske situacije, da je bila dosta bolja. Ovdje je radilo nekoliko fabrika, prije svega ove \u0161umske industrije &#8216;Magli\u0107, &#8216;\u0160ipad Magli\u0107&#8217; koja je upo\u0161ljavala u jednom trenutku po pet hiljada radnika.\u201c<\/p>\n<p>Pored fabrika, va\u017eni toposi sje\u0107anja koji figuriraju kao podsjetnik na egzistencijalno blagostanje zajednice su i mjesta poput hotela \u201eZelengore\u201c, \u201eBrijoni\u201c, Kulturno-sportski centar \u201ePartizan\u201c, Kazneno-popravni dom Fo\u010da, Klini\u010dki centar te druga mjesta.<\/p>\n<p>Iako su dru\u0161tvena preduze\u0107a i fabrike bile jak faktor povezivanja bo\u0161nja\u010dke i srpske zajednice, uo\u010di ratnog sukoba u Fo\u010di tako\u0111er su postale i mjesto konflikta. Naime, afera \u201eFo\u010datrans\u201c<a href=\"#_edn28\" name=\"_ednref28\">[28]<\/a> ispostavlja se kao prva naznaka podjele izme\u0111u Bo\u0161njaka i Srba u Fo\u010di. O aferi ne govori dosta sagovornika, ali je spominju Ilija i Tarik, Srbin i Bo\u0161njak, ro\u0111eni sredinom 70-ih godina. Kod njih afera \u201eFo\u010datrans\u201c figurira kao prvo sje\u0107anje na potencijalni sukob ove dvije zajednice. Tarik isti\u010de da je uvijek postojala jasna etni\u010dka podjela, koja se odvijala kroz tada\u0161nji socijalisti\u010dki sistem i partiju i premo\u0107 u javnim institucijama i funkcijama:<\/p>\n<p>\u201e(&#8230;) kako se primicao rat i kako su se ti doga\u0111aji oko raspleta jugoslavenske te krize primicali, mijenjao se i odnos snaga u gradu i atmosfera u dru\u0161tvu, onda je do\u0161la afera &#8216;Fo\u010datrans&#8217; i odjednom je to vi\u0161e sli\u010dilo na Belfast ili Kosovo, nego na neku tu bosansku idealnu provinciju u kojoj eto svi svakom ostavljaju fild\u017ean vi\u0161ka.\u201c<\/p>\n<p>Ilija upravo aferu \u201eFo\u010datrans\u201c ozna\u010dava kao negativno sje\u0107anje na prijeratni period, odnosno kao naznaku sukoba:<\/p>\n<p>\u201eIako pred sami po\u010detak rata su negativna sje\u0107anja, zbog ovoga incidenta sa Fo\u010datransom i sve, a moj je kom\u0161iluk bio \u010disto bo\u0161nja\u010dki, imali smo problema.\u201c<\/p>\n<p>Danas kada Fo\u010da, kao i ve\u0107ina drugih bh. gradova, prolazi kroz tranziciju obilje\u017eenu propa\u0161\u0107u fabrika, stanovnici Fo\u010de nade pola\u017eu u neke druge mogu\u0107nosti ekonomskog prosperiteta i osiguravanja egzistencije. Ve\u0107ina ispitanika srpske zajednice ekonomski prosperitet Fo\u010de vidi u turizmu, gdje prirodne ljepote fo\u010danskog kraja, planine i rijeke, kao i zna\u010dajna kulturno-historijska mjesta, poput Tjenti\u0161ta, postaju novi generatori ekonomskog razvoja op\u0161tine.<\/p>\n<p>U realnosti, turizam u Fo\u010di je jo\u0161 uvijek nedovoljno razvijen. Iako je fakultetski obrazovan, \u017deljko isti\u010de da nema posao jer je politi\u010dka podobnost jedna od klju\u010dnih referenci za zaposlenje te ka\u017ee da uspijeva honorarno zaraditi kao prevodilac tokom mjeseci turisti\u010dkih posjeta gradu. S druge strane, ispitanici\/e koji imaju bolje zaposlenje, poput Marka i Ilije, smatraju da je \u017eivot danas bolji nego prijeratni, zbog mogu\u0107nosti koje postoje, posebno konzumerizma.<\/p>\n<h3><em>Gora\u017ede i Fo\u010da, izme\u0111u rata, rada i susreta: \u2018\u0160ta bi bili da smo zauzeli Gora\u017ede, ne bi imali gdje raditi!\u2019<\/em><\/h3>\n<p>Ve\u0107ina ispitanika\/ca spominje da danas odre\u0111eni broj radnika\/ca iz Fo\u010de posao pronalazi u susjednom Gora\u017edu, u Federaciji BiH, koja slovi za op\u0107inu s najmanjim brojem nezaposlenih. Iako su u pro\u0161losti ova dva grada imali svojevrsni rivalitet, kako u ratu tako i prije rata, \u0161to nagla\u0161ava Rade, penzioner iz Fo\u010de, danas je ovaj grad s ve\u0107inskim bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom postao na neki na\u010din mjesto egzistencijalnog povezivanja Srba i Bo\u0161njaka, gdje odre\u0111eni broj Srba radi u \u201ePreventu\u201c i \u201eBekti\u201c<a href=\"#_edn29\" name=\"_ednref29\">[29]<\/a>, ali i u nekim manjim firmama.<\/p>\n<p>\u017deljko spominje Gora\u017ede kao industrijsku zonu u kojoj radi nekoliko stotina Fo\u010daka. Tako, uprkos nemogu\u0107nosti da se mladi iz dvije etni\u010dke zajednice upoznaju i \u010de\u0161\u0107e dru\u017ee, jer su obje sredine fakti\u010dki jednonacionalne, Gora\u017ede postaje topos neminovnog susreta kroz osiguravanje ekonomske egzistencije ve\u0107ini stanovnika Fo\u010de. \u017deljko ka\u017ee da se \u010desto \u0161ali sa prijateljima: \u201e\u0160ta bi bilo da smo zauzeli Gora\u017ede, ne bi imali gdje radit.\u201c<\/p>\n<h3><em>Fo\u010da, od \u201cpartizanskog mjesta\u201d do studentskog grada<\/em><\/h3>\n<p>Antifa\u0161isti\u010dko naslije\u0111e Fo\u010de je nesumnjivo jedna od klju\u010dnih ta\u010dki sje\u0107anja na prijeratni \u017eivot, kako na individualnom tako i na zvani\u010dnom planu: ono nije bilo samo narativ o zajedni\u010dkoj historijskoj ulozi u Drugom svjetskom ratu nego je bilo i zalogom izgradnje su\u017eivota u socijalisti\u010dkom poretku. Partizanska olimpijada, Fo\u010danski propisi te Nacionalni park Sutjeska glavne su ta\u010dke sje\u0107anja obje nacionalne zajednice na socijalisti\u010dki period. Kroz evociranje klju\u010dnih antifa\u0161isti\u010dkih mjesta i simbola Fo\u010de, ispitanici\/e srpske i bo\u0161nja\u010dke zajednice ne otkrivaju tek nostalgiju za biv\u0161im poretkom, nego odaju utisak op\u0107eg bezna\u0111a u kojem se nalazi dana\u0161nja Fo\u010da, suo\u010dena sa nepovratno izgubljenim kulturno-historijskim i politi\u010dkim zna\u010dajem koji je u\u017eivala u tada\u0161njoj Republici i \u0161iroj regiji. Ispitanici\/e mla\u0111e generacije smatraju da Fo\u010da u budu\u0107nosti i ne treba biti grad optere\u0107en ovim naslije\u0111em, nego da se status Fo\u010de treba konstituirati u nekim novim simbolima.<\/p>\n<p>Nostalgija za nekada\u0161njom Fo\u010dom primjetna je kod starijih ispitanika\/ca i srpske i bo\u0161nja\u010dke zajednice. Bo\u0161njaci isti\u010du vjeru u ideologiju socijalizma te parole \u201ebratstva i jedinstva\u201c koje su se \u017eivjele bez potrebe da se ime i prezime, kao jak predznak nacionalno-konfesionalne pripadnosti, ikada stavi u prvi plan. Salih, Bo\u0161njak srednje generacije, isti\u010de da nije rije\u010d o \u017ealu za Titom kao personom nego o Titu kao simbolu jednog ure\u0111enog poretka.<\/p>\n<p>Prema sje\u0107anju Asima, upravo ga je partijski rad i obilazak sela tada\u0161nje op\u0107ine Fo\u010da, u jednoj kriznoj politi\u010dkoj situaciji, uvjerio da u slu\u010daju izbijanja rata sav poredak i vjera u vojni sistem tada\u0161nje Jugoslavije \u201epada u vodu\u201c, odnosno da se ve\u0107 osamdesetih po\u010deo nazirati potencijalni sukob i nacionalne podjele. Iako je znao da \u0107e biti sukoba, Asim tako\u0111er isti\u010de da upravo zbog vjere u takav poredak i su\u017eivot nije mogao pretpostaviti sukobe tih razmjera:<\/p>\n<p>\u201eDa budem po\u0161ten, znao sam da \u0107e biti sukoba, ali ne ovih razmjera koji su bili, da \u0107e biti prljav rat to, ovakav, to nisam mogo zamislit. Zato \u0161to se je dru\u017eilo, \u017eivilo zajedno, pogotovo kroz sva ta obilje\u017eavanja. Po\u010delo partizan&#8217; onaj, Partizanske olimpijade ovdje u Fo\u010di koja je organizovana svake godine, koja je okupljala toliko ljudi, dru\u017eilo se je, pjevalo. Na\u017ealost, je l&#8217; to bilo negdje sakriveno.\u201c<\/p>\n<p>Ispitanici\/e iz srpske zajednice tako\u0111er se sje\u0107aju \u017eivota koji je bio obilje\u017een vjerom u parolu \u201ebratstva i jedinstva\u201c, \u0161to se uprizoruje sje\u0107anjima na zajedni\u010dka dru\u017eenja, su\u017eivot te primjetnim \u017ealom pojedinih ispitanika\/ca starije generacije za nekada\u0161njim kom\u0161ijama Bo\u0161njacima.<\/p>\n<p>\u201eSvi su bojili jaja, i Srbi i Muslimani, svi, sva su djeca bila zadovoljna, zna\u010di, to je do\u017eivljaj, \u0161arena jaja, nisam shvatala simboliku i mo\u017eda sam manja bila, ali znam da smo svi, svi smo nosili jaja.\u201c<\/p>\n<p>Pojedini ispitanici i ispitanice mla\u0111e generacije smatraju da je \u201eovako najbolje\u201c i da se jedine zajedni\u010dke pri\u010de trebaju povesti oko \u201eekonomije i biznisa\u201c.<\/p>\n<p>Individualna sje\u0107anja se ve\u017eu za specifi\u010dna mjesta koja su obilje\u017eila zajedni\u010dki \u017eivot, kao \u0161to su gradske kafane, hoteli, parkovi (Alad\u017eanski park), fabrike te mahale i zgrade u kojima su jedni pored drugih \u017eivjeli Bo\u0161njaci i Srbi.<\/p>\n<p>\u201eMjesto okupljanja, jer je tu bio Alad\u017eanski park, gdje smo sjedili, svirali, i onda iz parka se preselimo do \u0161adrvana i tu sjedimo i zezamo se i tako, \u0161to ka\u017ee Tatjana, mo\u017eda se to protivi (vjerskim propisima, op.a.) i sve, al&#8217; eto, mislim mladost\u2013ludost.\u201c<\/p>\n<p>Ideolo\u0161ka, pa i ekonomska promjena Fo\u010du vi\u0161e ne pozicioniraju kao nekada\u0161nje mjesto \u201ekomunisti\u010dkog hodo\u010da\u0161\u0107a\u201c (Aleksa), nego kao sredinu koja svoj novi kulturni i dru\u0161tveni zna\u010daj gradi kao studentski grad. Ovu \u010dinjenicu posebno isti\u010du ispitanici\/e mla\u0111e generacije.<\/p>\n<p>Va\u017enost ovog koncepta spominje se u gotovo svakom intervjuu, te se ve\u017ee upravo uz spomenute razloge: izgradnju novog imid\u017ea, kao i ekonomski zna\u010daj koji nosi prisustvo studenata u gradu. Istovremeno, stvara se donekle nerealna slika Fo\u010de kao univerzitetskog grada, ali i zna\u010daja grada u \u0161irem kontekstu. Aleksa nekoliko puta nagla\u0161ava da je Fo\u010da sada grad u koji se dolazi po znanje te da se uloga grada promijenila \u2013 iz mjesta zna\u010dajnog po industriji Fo\u010da je postala mjesto gdje se sti\u010de znanje.<\/p>\n<p>Pored \u010dinjenice da priliv odre\u0111enog broja studenata\/ica u tako mali grad ima zna\u010daj za ekonomski \u017eivot grada (iznajmljivanje stanova i sl.), to utje\u010de i na dru\u0161tveni \u017eivot. Nekoliko puta se kroz intervjue spominje Fo\u010da kao mjesto zabave, mjesto gdje mladi dolaze da se zabave i ova se \u010dinjenica navodi kao mogu\u0107nost komunikacije s mladim ljudima iz Federacije koji izlaze u Fo\u010du:<\/p>\n<p>\u201e(&#8230;) Fo\u010de kao mjesto dobrog izlaska, dolaze poznati, dolaze ljudi iz federalnog Gora\u017eda koji ovdje izlaze nave\u010de i taj no\u0107ni \u017eivot u stvari je tamo dosta redukovan i lo\u0161iji.\u201c<\/p>\n<p>\u010cini se kao da svoj prijeratni ekonomski i kulturno-historijski zna\u010daj Fo\u010da danas mijenja univerzitetskim, te Fo\u010daci tako stvaraju privid kvalitetnog \u017eivota, iluziju o tome kako stvari idu nabolje. S druge strane, nasuprot donekle romantiziranom prikazu dana\u0161njeg zna\u010daja Fo\u010de, u razgovorima sa istra\u017eiva\u010dicama gra\u0111ani se \u017eale na medicinsku njegu u gradu, \u0161to ukazuje na \u0161iri utjecaj uru\u0161avanja sistema javnih politika.<\/p>\n<h2><strong>Zaklju\u010dna razmatranja<\/strong><\/h2>\n<p>Od nekada prosperitetnog bosanskohercegova\u010dkog mjesta u kojem je stanovni\u0161tvo bilo zaposleno u lokalnim fabrikama, Fo\u010da je danas grad u kojem malo \u0161ta podsje\u0107a na pro\u0161la vremena. Danas je to skoro \u010dista jednonacionalna sredina u kojoj se gotovo i ne vidi da su tu nekada \u017eivjeli i Bo\u0161njaci, koji su prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine \u010dinili blizu 40% ukupnog broja stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Dominantni narativi su <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski<\/em> i <em>Narativ etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> i oba se kre\u0107u u viktimolo\u0161kim okvirima u kojima nema mjesta za drugog. Razlika me\u0111u njima jeste \u0161to je <em>Odbrambeno-otad\u017ebinski narativ<\/em> vidljivo upisan u funkcionisanje grada, dok se <em>Narativ etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja<\/em> razvija izvan grada i nema svoje nosioce unutar stanovni\u0161tva u gradu, uklju\u010duju\u0107i i povratnike\/ce.<\/p>\n<p>Osim promjene stanovni\u0161tva, sam izgled grada je promijenjen. U Alad\u017eanskom parku izgra\u0111en je Hram Svetog Save, na ulazu u grad postavljen je spomenik poginulim vojnicima Vojske Republike Srpske, a mjesta koja su u ha\u0161kim optu\u017enicama prepoznata kao mjesta stradanja Bo\u0161njaka (Partizan, Srednjo\u0161kolski centar, Kazneno-popravni dom) nisu ni na koji na\u010din obilje\u017eena, niti se spominju u zvani\u010dnim narativima. Novi izgled grada korespondira sa zvani\u010dnim narativom o karakteru rata u ovoj zajednici, okarakterisanim kao odbrambeno-otad\u017ebinski, u kojem se njeguje kult \u017ertve i nepravde po\u010dinjene nad srpskim stanovni\u0161tvom. U takvoj atmosferi nema mjesta za druga sje\u0107anja, a i spomenika i gra\u0111evina koji su podsje\u0107ali na bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo skoro da i nema. Osim spomenika, tome svjedo\u010di i Spomen soba u Muzeju Stare Hercegovine u kojem nema niti jednog dokumenta o stradanju Bo\u0161njaka. Ovo ne mo\u017eemo tretirati kao neki ekskluzivni fenomen zajednice, ve\u0107 mo\u017eemo zaklju\u010diti da zvani\u010dna politika slijedi matricu koja je prisutna u oba bh. entiteta, u kojima i nema mjesta za one koji nisu dominantno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n<p>Nostalgija za pro\u0161lim vremenom, primjetna kod generacija srednje i starije dobi, uglavnom se odnosi na nostalgiju za boljim i sretnijim \u017eivotom u kojem ljudi nisu strepili za egzistenciju.<\/p>\n<p>U kontekstu siroma\u0161tva, ekonomske i socijalne nestabilnosti i politi\u010dke manipulacije, gra\u0111ani\/ke Fo\u010de priklanjaju se strategijama \u0161utnje i revizionizma kako bi se uklopili u etni\u010dke narative. Slu\u017ebena politika sje\u0107anja u gradu uklopljena je u narative ideolo\u0161kog, politi\u010dkog i religijskog, koji se ponajbolje prikazuje kroz odnos prema naslije\u0111u iz Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Etnifikacija antifa\u0161isti\u010dkog pokreta, ali i antifa\u0161izacija \u010detni\u010dkog pokreta samo su neki od prisutnih narativa o Drugom svjetskom ratu i pogoduje u\u010dvr\u0161\u0107ivanju <em>Odbrambeno-otad\u017ebinskog narativa<\/em> koji srpsko stanovni\u0161tvo predstavlja kao \u017ertvu koja uvijek mora biti na oprezu od neprijatelja. U narativima o proteklom ratu, opet, dominiraju etnocentri\u010dni diskursi koji se grade na viktimizaciji, simbolici \u017ertve i generalnoj relativizaciji zlo\u010dina. Sve ove kvalifikacije prisutne su u iskazima obje strane \u2013 niti jedna strana ne pokazuje spremnost da prepozna u narativima, ali ni u \u010dinovima komemoracija i obilje\u017eavanja zlo\u010dina one po\u010dinjene nad drugom stranom.<\/p>\n<p>Prisutnost pravoslavne vjerske zajednice u gradu, simbolika i ikonografija koja obilje\u017eava svako javno mjesto svjedo\u010di o upisivanjima zvani\u010dnih etni\u010dko-religioznih narativa u svakodnevni \u017eivot grada. Vjersko je danas u Fo\u010di neodvojivo od politi\u010dkog. Stanovni\u0161tvo ovakvo stanje konstantno pravda vlastitom projekcijom stanja u Federaciji.<\/p>\n<p>U gradu ne postoje nevladine organizacije koje bi otvarale alternativni politi\u010dki prostor. Mla\u0111e stanovni\u0161tvo koje ne pamti ni \u017eivot u SFRJ niti posljednji rat spremno prihvata nametnute narative i ve\u0107ina ih ne pokazuje \u017eelju da se dodatno informi\u0161e. Alternativnih narativa skoro da nema. Jedini takav koji smo uspjele dobiti bio je iskaz koji nam je dala jedna ispitanica. Tokom intervjua ispitanica je jasno artikulisala strah da govori u javnom prostoru, koji je jednak strahu koji smo primijetile u iskazima povratnika\/ca. Hrabrost ovakvog iskaza je zna\u010dajna, ali primje\u0107ujemo da je prostor u kojem se daje, iako nije privatni, poku\u0161an da se svede na minimum javnog (jednako kako su to radili i povratnici\/e), te je veoma zna\u010dajno da takav iskaz daje \u017eena \u2013 ovdje gledamo na \u017eenu kao na nekoga ko djeluje sa periferije dru\u0161tva i nema mogu\u0107nost da funkcioni\u0161e iz centra, niti je to imala u ratu. Smatramo da u ovakvoj strukturi Fo\u010de takav iskaz mo\u017ee da artikuli\u0161e jedino neko ko je u potpunosti skrajnut u dru\u0161tvu i ko nije mogao imati zna\u010dajniju ulogu tokom rata.<\/p>\n<p>Nedostatak koncenzusa o pro\u0161losti u BiH prenio se i na procese obilje\u017eavanja sje\u0107anja u Fo\u010di. To se o\u010dituje ne samo kroz razli\u010dite datume obilje\u017eavanja Bitke na Sutjesci, ve\u0107 i kroz potpuno odvojene komemorativne prakse, nepominjanje mjesta zlo\u010dina, komemoracija ili spomenika koji obilje\u017eavaju stradanje druge strane.<\/p>\n<p>Iako priznanja o zlo\u010dinima po\u010dinjenim nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom eksplicitno nema, smatramo da je iskaz o ljudima sa strane koji su do\u0161li u lokalnu zajednicu i po\u010dinili zlo\u010dine zna\u010dajan. O zlo\u010dinima se ne govori otvoreno, ali je i ovo na neki na\u010din priznanje da su se zlo\u010dini ipak dogodili.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina stanovni\u0161tva je optere\u0107ena egzistencijalnim problemima, tako da je otvaranje radnih mjesta u susjednom Gora\u017edu uveliko olak\u0161alo i problem stanovnika\/ca Fo\u010de kada je tra\u017eenje posla u pitanju. Iako ovo za neke od sugovornika\/ca predstavlja mogu\u0107i na\u010din ponovnog spajanja stanovni\u0161ta, \u010dini nam se da je nepovjerenje jednih prema drugima uzrokovano ratom jo\u0161 uvijek dominantno, te ve\u0107ina i nije pretjerano raspolo\u017eena za zbli\u017eavanje i sklapanje prijateljstva, ve\u0107 ovo smatra kao \u0161ansom za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n<h2>Bilje\u0161ke<\/h2>\n<p><a href=\"#_ednref1\" name=\"_edn1\">[1]<\/a> <em>Walking interview<\/em> je relativno novi metod koji nije u\u010destalo zastupljen u dostupnim istra\u017eiva\u010dkim radovima na\u0161eg konteksta. Podrazumijeva presijecanje nekoliko metodolo\u0161kih pristupa, kao kombinaciju polustrukturiranog intervjua i medija, fotografije ili video materijala, te nagla\u0161eno kori\u0161tenje prostora kao glavnog elementa crpljenja informacija o sagovorniku\/ci i interakciji sa njegovim okru\u017eenjem. Andrew Clark i Nick Emmel <a href=\"http:\/\/eprints.ncrm.ac.uk\/1323\/1\/13-toolkit-walking-interviews.pdf\">http:\/\/eprints.ncrm.ac.uk\/1323\/1\/13-toolkit-walking-interviews.pdf<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref2\" name=\"_edn2\">[2]<\/a> Snowball metoda je tehnika prikupljanja uzorka u kojoj ispitanici\/ce koji\/e su ve\u0107 obuhva\u0107eni istra\u017eivanjem regrutuju druge u\u010desnike\/ce. Ova metoda se koristi kada je te\u0161ko prona\u0107i mogu\u0107e u\u010desnike\/ce, ukoliko npr. pripadaju marginaliziranim populacijama te naj\u010de\u0161\u0107e funkcionira preko preporuke ili posredstvom ve\u0107 ostvarenih kontakata. Vi\u0161e informacija o ovoj metodi mo\u017eete na\u0107i na <a href=\"http:\/\/research-methodology.net\/sampling-in-primary-data-collection\/snowball-sampling\/\">http:\/\/research-methodology.net\/sampling-in-primary-data-collection\/snowball-sampling\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref3\" name=\"_edn3\">[3]<\/a> Ispitanici\/e su se sami\/e izjasnili\/e o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref4\" name=\"_edn4\">[4]<\/a> Tako\u0111er, Velikonja pravi podjelu na \u010detiri nostalgije, a osnovna se odnosi na li\u010dne i kolektivne, gdje se li\u010dne \u201enikada u potpunosti ne poklapaju s kolektivnim\u201c (2010: 34).<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref5\" name=\"_edn5\">[5]<\/a> Vidjeti posebno Bar-On, D. (1989), Legacy of Silence: Encounters with Descendants of the Third Reich, Cambridge, MA: Harvard University Press.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref6\" name=\"_edn6\">[6]<\/a> Sli\u010dan koncept razvija i Ralf \u0110ordano (2000) u svome tekstu, \u201eDruga krivica, ili kakav je teret biti Nemac\u201c, <em>Re\u010d, \u010casopis za knji\u017eevnost i kulturu i dru\u0161tvena pitanja<\/em> 57: 79-91, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.b92.net\/casopis_rec\/57.3\/pdf\/24.pdf\">http:\/\/www.b92.net\/casopis_rec\/57.3\/pdf\/24.pdf<\/a> \u0110ordano ovdje razvija koncept \u201ekolektivnih afekata\u201c kojima poku\u0161ava da objasni pona\u0161anje znatnog broja Nijemaca u prvih dvadeset godina nakon Drugog svjetskog rata. Afektima ih naziva jer se radi se o \u201e&#8230;nagloj, nereflektovanoj reakciji koja ne mo\u017ee da prevlada prvi trenutak straha\u201c. Kolektivni afekti su: umanjivanje broja \u017ertava, mi nismo ni\u0161ta znali, nismo mi izmislili koncentracione logore, Hitler je radio i dobre stvari, i drugi su \u010dinili zlo\u010dine, dosta sa optu\u017ebama, ko \u0107e to sve da plati, barem se znao red, to se mora jednom zaboraviti, treba ve\u0107 jednom prekinuti sa tim i sl.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref7\" name=\"_edn7\">[7]<\/a> Asman 2011: 217.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref8\" name=\"_edn8\">[8]<\/a> Ibid, str. 224.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref9\" name=\"_edn9\">[9]<\/a> Ibid, str. 231<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref10\" name=\"_edn10\">[10]<\/a> Pogledati preliminarne rezultate popisa stanovni\u0161tva dostupne na: <a href=\"http:\/\/www2.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/popis\/saopstenja\/Preliminarni_rezultati_popisa_SAOPSTENJE-final.pdf\">http:\/\/www2.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/popis\/saopstenja\/Preliminarni_rezultati_popisa_SAOPSTENJE-final.pdf<\/a> kao i <a href=\"http:\/\/www.opstinafoca.rs.ba\/demografija\/\">http:\/\/www.opstinafoca.rs.ba\/demografija\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref11\" name=\"_edn11\">[11]<\/a> [11] Zna\u010dajan podatak je i taj da je maloljetnih korisnika socijalne za\u0161tite u 2014. godini registrovano 4.070 (ibid., str. 157) a punoljetnih 1.848 (ibid. str. 164).<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref12\" name=\"_edn12\">[12]<\/a> Vi\u0161e informacija dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en\">http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref13\" name=\"_edn13\">[13]<\/a> Milorad Krnojelac, Dragoljub Kunarac, Radomir Kova\u010d, Zoran Vukovi\u0107, Dragan Zelenovi\u0107, Biljana Plav\u0161i\u0107 i Mom\u010dilo Kraji\u0161nik, vid. vi\u0161e na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/sentencing-judgement-kunarac-kovac-and-vukovic-foca-case\">http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/sentencing-judgement-kunarac-kovac-and-vukovic-foca-case<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref14\" name=\"_edn14\">[14]<\/a> Radovan Stankovi\u0107, Jasko Gazdi\u0107, Ne\u0111o Samard\u017ei\u0107, Ra\u0161evi\u0107 Mitar, Miodrag Nika\u010devi\u0107, Gojko Jankovi\u0107, Veselin \u010can\u010dar, Tripkovi\u0107 Novica, Savo Todovi\u0107, Zoran Pljevalj\u010di\u0107, Ranko Stevanovi\u0107, vid. vi\u0161e na: <a href=\"http:\/\/warcrimesmap.ba\/\">http:\/\/warcrimesmap.ba\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref15\" name=\"_edn15\">[15]<\/a> O zna\u010daju i ulozi Tjenti\u0161ta vidjeti kod Kara\u010di\u0107a (2012: 17-89).<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref16\" name=\"_edn16\">[16]<\/a> Vid. vi\u0161e na: http:\/\/www.blic.rs\/vesti\/republika-srpska\/jabuka-zlocin-bez-kazne-prosle-24-godine-a-niko-nije-odgovarao\/p5qkqpq;<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref17\" name=\"_edn17\">[17]<\/a> Povodom bombardovanja oglasio se i Republi\u010dki odbor SUBNOR-a Srpske. Iako se smatra da je SUBNOR\/SABNOR kohezivni faktor me\u0111u razdvojenim nacijama u Bosni i Hercegovini, upravo ovo saop\u0161tenje slu\u017ei kao dokaz da su se i SUBNOR i SABNOR odavno nacionalno svrstali. U saop\u0161tenju je navedeno da su masakr na Markalama o\u010digledno po\u010dinili muslimani da bi sprije\u010dili zapo\u010deti mirovni proces, te da vjeruju da ovaj zlo\u010din nisu po\u010dinile snage Vojske Republike Srpske, jer i sami znaju da se sa polo\u017eaja ove vojske ne mogu ga\u0111ati Markale. \u010clanovi SUBNOR-a smatraju da je ovaj napad zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti i ljudskih prava, te zavr\u0161avaju sa: \u201eMi, borci NOR-a, pru\u017eamo svestranu podr\u0161ku Vojsci RS da zajedno sa na\u0161im narodom izdr\u017ei i ove i budu\u0107e neprijateljseke napade.\u201c (<em>Glas srpski<\/em>, vid. vi\u0161e na 1. septembar 1995., str. 2)<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref18\" name=\"_edn18\">[18]<\/a> Pogledati Oslobo\u0111enje iz septembra 1995. godine<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref19\" name=\"_edn19\">[19]<\/a> Broj upisanih studenata\/ica u \u0161kolsku 2013\/2014. bio je 1.704, dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/bilteni\/godisnjak\/2015\/31ops_2015.pdf\">http:\/\/www.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/bilteni\/godisnjak\/2015\/31ops_2015.pdf<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref20\" name=\"_edn20\">[20]<\/a> \u201eMonografija poginulih boraca i civila Odbrambeno-otad\u017ebinskog rata u op\u0161tini Fo\u010da 1991-1995\u201c promovisana je 8. januara 2015. godine, dan uo\u010di obilje\u017eavanja Dana Republike Srpske. U monografiji su navedena imena boraca fo\u010danske brigade, fotografije, li\u010dni i podaci o mjestu i vremenu pogibije, te imena civila srpske nacionalnosti koji su poginuli u ovom periodu.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref21\" name=\"_edn21\">[21]<\/a> To nam je u intervjuima potvrdila i ve\u0107ina ispitanika\/ca srpske nacionalnosti.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref22\" name=\"_edn22\">[22]<\/a> Vid. vi\u0161e na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en.pdf\">http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en.pdf<\/a>, str. 5.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref23\" name=\"_edn23\">[23]<\/a> Vid. vi\u0161e na: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/jermesetice\/posts\/229435087222775\">https:\/\/www.facebook.com\/jermesetice\/posts\/229435087222775<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref24\" name=\"_edn24\">[24]<\/a> Vid. vi\u0161e na: <a href=\"http:\/\/058.ba\/2013\/10\/uklonjena-nelagalno-postavljena-spomen-ploca\/\">http:\/\/058.ba\/2013\/10\/uklonjena-nelagalno-postavljena-spomen-ploca\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref25\" name=\"_edn25\">[25]<\/a> Zdravko Krsmanovi\u0107 je obna\u0161ao funkciju na\u010delnika Fo\u010de u dva mandata. \u0160iroj javnost je poznat kao na\u010delnik koji je imao druga\u010diju retoriku od svojih prethodnika; govorio je javno o ratnim zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima\/Bo\u0161njakinjama Fo\u010de i bio je veoma dobro prihva\u0107en me\u0111u pripadnicima bo\u0161nja\u010dke zajednice iz Fo\u010de, \u0161to uklju\u010duje i one koji se nisu vratili u grad.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref26\" name=\"_edn26\">[26]<\/a> Pogledati presude Dragoljubu Kunarcu, Radomiru Kova\u010du i Zoranu Vukovi\u0107u dostupne na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/judgement-trial-chamber-ii-kunarac-kovac-and-vukovic-case\">http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/judgement-trial-chamber-ii-kunarac-kovac-and-vukovic-case<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ednref27\" name=\"_edn27\">[27]<\/a> Vidjeti knjigu <em>Konfesija u ratu<\/em> (2004) autora Ivana Cvitkovi\u0107a<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref28\" name=\"_edn28\">[28]<\/a> Rije\u010d je o radni\u010dkoj pobuni s kraja 80-ih godina unutar jednog preduze\u0107a koja se uglavnom interpretira kao pobuna koja je nagovijestila raskol izme\u0111u radnika Srba i Bo\u0161njaka. S obzirom na nedostatak informacija o pomenutom doga\u0111aju, ne mo\u017eemo dati uvid u konkretnije razloge same pobune, pa ni naznake sukoba. Prema nekim nalazima, sukob u ovom preduze\u0107u je po\u010deo zbog nepravilnosti rada menad\u017ementa, da bi poslije bio iskori\u0161ten za etni\u010dki sukob me\u0111u radnicima i radnicama.<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref29\" name=\"_edn29\">[29]<\/a> Prevent i Bekto precisa su dvije fabrike koje imaju svoje pogone u Gora\u017edu, i svaka od firmi zapo\u0161ljava vi\u0161e od 400 radnika, \u0161to ih u ekonomskoj realnosti dana\u0161nje BiH \u010dini jednim od ve\u0107ih poslodavaca, posebno u okolini Fo\u010de.<\/p>\n<h2><strong>Bibliografija: <\/strong><\/h2>\n<p>Asman, Alaida (2002), <em>Rad na nacionalnom pam\u0107enju, <\/em>Beograd: Biblioteka XX vek.<\/p>\n<p>Asman, Alaida (2011), <em>Duga senka pro\u0161losti<\/em>, Beograd: XX vek.<\/p>\n<p>Assman, Jan (2008), <em>Kulturno pam\u0107enje<\/em>, Zenica-Tuzla: Vrijeme &amp; Nam.<\/p>\n<p>Bar-On, D. (1989), <em>Legacy of Silence: Encounters with Descendants of the Third Reich<\/em>, Cambridge, MA: Harvard University Press.<\/p>\n<p>Clark, Andrew, Emmel, Nick (2010), \u201eUsing Walking Interviews\u201c, <em>Realites<\/em>, (internet), dostupno na: <a href=\"http:\/\/eprints.ncrm.ac.uk\/1323\/1\/13-toolkit-walking-interviews.pdf\">http:\/\/eprints.ncrm.ac.uk\/1323\/1\/13-toolkit-walking-interviews.pdf<\/a> (pristupljeno 29. septembra 2016).<\/p>\n<p>Cvitkovi\u0107, Ivan ( 2004), <em>Konfesija u ratu<\/em>, Sarajevo: Svjetlo rije\u010di.<\/p>\n<p>\u0110ordano, Ralf (2000), \u201eDruga krivica, ili kakav je teret biti Nemac\u201c, <em>Re\u010d, \u010casopis za knji\u017eevnost i kulturu i dru\u0161tvena pitanja<\/em> 57: 79-91, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.b92.net\/casopis_rec\/57.3\/pdf\/24.pdf\">http:\/\/www.b92.net\/casopis_rec\/57.3\/pdf\/24.pdf<\/a><\/p>\n<p>\u201eFo\u010da na meti artiljerije\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 12. april 1992., str. 1.<\/p>\n<p>Halbwachs, Maurice (s.a.) (1980), <em>The Collective Memory, <\/em>Harper Colophon Books.<\/p>\n<p>Izdanja <em>Glasa srpskog<\/em>, septembar 1995.<\/p>\n<p>\u201eJabuka \u2013 zlo\u010din bez kazne\u201c (2016), <em>Blic<\/em>, 23. juli, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/vesti\/republika-srpska\/jabuka-zlocin-bez-kazne-prosle-24-godine-a-niko-nije-odgovarao\/p5qkqpq\">http:\/\/www.blic.rs\/vesti\/republika-srpska\/jabuka-zlocin-bez-kazne-prosle-24-godine-a-niko-nije-odgovarao\/p5qkqpq<\/a><\/p>\n<p>Kara\u010di\u0107, Darko, Banjeglav, Tamara, Govedarica, Nata\u0161a (2012), <em>Re:vizija pro\u0161losti<\/em>, Sarajevo: NUB BiH.<\/p>\n<p>\u201eKazniti odgovorne za stravi\u010dan zlo\u010din u Jo\u0161anici\u201c (2013), <em>Glas srpske<\/em>, 25. maj, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.glassrpske.com\/drustvo\/panorama\/Kazniti-odgovorne-za-stravican-zlocin-u-Josanici\/lat\/120171.html\">http:\/\/www.glassrpske.com\/drustvo\/panorama\/Kazniti-odgovorne-za-stravican-zlocin-u-Josanici\/lat\/120171.html<\/a><\/p>\n<p>Kulji\u0107, Todor (2002), <em>Prevladavanje pro\u0161losti: uzroci i pravci promene slike istorije krajem XX veka<\/em>, Beograd: Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Srbiji.<\/p>\n<p>Kulji\u0107, Todor (2005), <em>Kultura se\u0107anja<\/em>, Beograd: \u010cigoja \u0161tampa.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (2001), \u201eFacts About Fo\u010da\u201c, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en.pdf\">http:\/\/www.icty.org\/x\/file\/Outreach\/view_from_hague\/jit_foca_en.pdf<\/a> (pristupljeno 16. novembra 2016).<\/p>\n<p>Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (2002), \u201ePresuda o kazni u predmetu Kunarac, Kova\u010d i Vukovi\u0107\u201c, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/sentencing-judgement-kunarac-kovac-and-vukovic-foca-case\">http:\/\/www.icty.org\/en\/press\/sentencing-judgement-kunarac-kovac-and-vukovic-foca-case<\/a> (pristupljeno 16. novembra 2016).<\/p>\n<p>Moll, Nicolas (2012), <em>Fragmented memories in a fragmented country: memory competition and political idenity building in today&#8217;s Bosnia and Herzegovina<\/em>, Sarajevo: Centar Andre Malraux.<\/p>\n<p>Mrki\u0107, Vlado (1992), \u201eFo\u010danski nokturno\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 19. april, str. 3.<\/p>\n<p>Republi\u010dki zavod za statistiku Republike Srpske (2013), <em>Popis stanovni\u0161tva, doma\u0107instava i stanova u BiH 2013. godine na teritoriji Republike Srpske: Preliminarni rezultat, <\/em>(internet) dostupno na:\u00a0 <a href=\"http:\/\/www2.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/popis\/saopstenja\/Preliminarni_rezultati_popisa_SAOPSTENJE-final.pdf\">http:\/\/www2.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/popis\/saopstenja\/Preliminarni_rezultati_popisa_SAOPSTENJE-final.pdf<\/a> (pristupljeno 15. oktobra 2016).<\/p>\n<p>Republi\u010dki zavod za statistiku Republike Srpske (2015), <em>Godi\u0161njak 2015: Pregled po op\u0161tinama i gradovima<\/em>, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/bilteni\/godisnjak\/2015\/31ops_2015.pdf\">http:\/\/www.rzs.rs.ba\/static\/uploads\/bilteni\/godisnjak\/2015\/31ops_2015.pdf<\/a> (pristupljeno 15. oktobra 2016).<\/p>\n<p>\u201eStradanje nedu\u017enog naroda\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 17. april 1992., str. 1.<\/p>\n<p>Tepi\u0107, Jasmina (2012), <em>Da li inicijative za sje\u0107anje imaju ulogu u borbi protiv kulture \u0161utnje kojom se odr\u017eava neka\u017enjivost u Bosni i Hercegovini?,<\/em> Utrecht: Impunity Watch.<\/p>\n<p>Tucakovi\u0107, \u0160emso (1992a), \u201ePregovara\u010di nisu stigli\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 12. april, str. 4.<\/p>\n<p>Tucakovi\u0107, \u0160emso (1992b), \u201eIzbjeglo 10.000 ljudi\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 13. april, str. 1.<\/p>\n<p>Tucakovi\u0107, \u0160emso (1992c), \u201eZa\u0107utalo oru\u017eje\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 16. april, str. 2.<\/p>\n<p>Tucakovi\u0107, \u0160emso (1992d), \u201eGrad u kojem nema \u017eivota\u201c, <em>Oslobo\u0111enje<\/em>, 18. april, str. 3.<\/p>\n<p>\u201eUklonjena nelegalno postavljena spomen-plo\u010da u Fo\u010di\u201c (2013), <em>SRNA<\/em>, 26. oktobar, (internet) dostupno na: <a href=\"http:\/\/058.ba\/2013\/10\/uklonjena-nelagalno-postavljena-spomen-ploca\/\">http:\/\/058.ba\/2013\/10\/uklonjena-nelagalno-postavljena-spomen-ploca\/<\/a><\/p>\n<p>Velikonja, Mitja (2010), <em>Titostalgija<\/em>, Beograd: Biblioteka XX vek.<\/p>\n<h3><strong>Intervjui (imena su pseudonimi) i drugi neobjavljeni izvori:<\/strong><\/h3>\n<p>Intervju: Edin (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 28. mart 2015..<\/p>\n<p>Intervju:\u00a0Petar\u00a0(2016):\u00a0Intervju\u00a0sa\u00a0autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim\u00a0timom.\u00a0Fo\u010da, 08. oktobar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju:\u00a0Zdravko\u00a0(2016):\u00a0Intervju\u00a0sa\u00a0autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim\u00a0timom.\u00a0Fo\u010da, 16. oktobar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Kemal (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 16. oktobar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Marko (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 16. oktobar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Salih (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 16. oktobar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Senad (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 28. novembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Milan (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom. Fo\u010da 28. novembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Amira (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da 28. novembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Zehra (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 28. novembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: \u017deljko (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom. Fo\u010da 28. novembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Dragana (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 29. decembar 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Milena (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 29. decembar, 2015.<\/p>\n<p>Intervju: Ana (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 17. januar, 2016. Intervju: Aleksa (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 17. januar 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Asim (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: \u0110or\u0111e (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Ilija (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Marija (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Muhamed (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Rade (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 23. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Tarik (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Sarajevo, 7. februar 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Tatjana (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Fo\u010da, 17. januar, 2016.<\/p>\n<p>Intervju: Ibrahim (2016): Intervju sa autorskim\/istra\u017eiva\u010dkim timom.\u00a0Sarajevo,\u00a017. mart 2016.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Autroke: Elmaja Bav\u010di\u0107, Belma Buljuba\u0161i\u0107, Jasna Kovo","protected":false},"author":116,"featured_media":168087,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1789],"tags":[1746,1630],"class_list":["post-146380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-memorijalizacija","tag-foca","tag-memorijalizacija"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v25.6 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Autroke: Elmaja Bav\u010di\u0107, Belma Buljuba\u0161i\u0107, Jasna Kovo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-11-29T23:00:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-04-05T00:37:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"720\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"488\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"mihajlo\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"mihajlo\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"86 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/\",\"name\":\"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg\",\"datePublished\":\"2018-11-29T23:00:00+00:00\",\"dateModified\":\"2020-04-05T00:37:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/c0862c436fe4eedec04aac0a2fb07530\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg\",\"width\":720,\"height\":488},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/c0862c436fe4eedec04aac0a2fb07530\",\"name\":\"mihajlo\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fdf797cd3492e4836264e464108a55ee?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fdf797cd3492e4836264e464108a55ee?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"mihajlo\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/mihajlo\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"Autroke: Elmaja Bav\u010di\u0107, Belma Buljuba\u0161i\u0107, Jasna Kovo","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2018-11-29T23:00:00+00:00","article_modified_time":"2020-04-05T00:37:35+00:00","og_image":[{"width":720,"height":488,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"mihajlo","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"mihajlo","Est. reading time":"86 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/","name":"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg","datePublished":"2018-11-29T23:00:00+00:00","dateModified":"2020-04-05T00:37:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/c0862c436fe4eedec04aac0a2fb07530"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/82_big-8.jpg","width":720,"height":488},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/mjesto-poricanja-zaborava-i-sutnje-kultura-sjecanja-u-foci-4\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mjesto poricanja, zaborava i \u0161utnje: Kultura sje\u0107anja u Fo\u010di"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/c0862c436fe4eedec04aac0a2fb07530","name":"mihajlo","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fdf797cd3492e4836264e464108a55ee?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fdf797cd3492e4836264e464108a55ee?s=96&d=mm&r=g","caption":"mihajlo"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/mihajlo\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146380"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/116"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=146380"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":178780,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/146380\/revisions\/178780"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/168087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=146380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=146380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=146380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}