Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj pokrenula je potpisivanje peticije Isprika, kojom se poziva dr\u017eavni vrh Hrvatske da se ispri\u010da za zlo\u010dine tijekom i nakon akcije vojno redarstvene akcija “Oluja”. Objavili su Priru\u010dnik za pona\u0161anje politi\u010dara.<\/p>\n
“Pravo vrijeme za ispriku je u trenutku obilje\u017eavanja same akcije u Kninu, 5. kolovoza”, smatra Branka Vierda, koordinatorica programa pravde u Inicijativi.<\/p>\n
“Oni koji se u Hrvatskoj poku\u0161avaju iskreno suo\u010diti sa pro\u0161lo\u0161\u0107u do\u017eivljavaju se kao izdajnici dr\u017eave, a oni koji prodaju jedan oblik mitologiziranog narativa su heroji”, dodaje ona.<\/p>\n
RSE<\/strong>: Nedavno ste objavili Priru\u010dnik za politi\u010dare koji bi se trebali ispri\u010dati \u017ertvama ratnih zlo\u010dina, \u017ertvama Vojno redarstvene akcije “Oluja”. Ima li reakcija iz vrha dr\u017eave, od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107, premijera Andreja Plenkovi\u0107a?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Trenutno nema nikakvih reakcija na na\u0161 Priru\u010dnik. Mi smo Priru\u010dnik uputili predsjednici republike i premijeru, u doista iskrenoj nadi da \u0107e Priru\u010dnik pro\u010ditati i da \u0107e se njime koristiti.<\/p>\n RSE<\/strong>: Isprike moraju biti javne i dostojanstvene, te trebaju biti upu\u0107ene pred \u017ertvama i na mjestima koja su zna\u010dajna za njihova stradanja. Takav javni iskaz mora sadr\u017eavati \u010dinjenice o tome da su u pro\u0161losti po\u010dinjena kr\u0161enja ljudskih prava koja su \u017ertvama nanijela ozbiljnu i nepopravljivu bol te prihva\u0107anje dijela odgovornosti za ono \u0161to je u\u010dinjeno ili je propu\u0161teno u\u010diniti. Da li je to trenutak kada se u Kninu obilje\u017eava obljetnica “Oluje”?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Mi smatramo da je upravo obljetnica “Oluje” trenutak koji treba svakako iskoristiti za ispriku za zlo\u010dine, te masovna i sustavna kr\u0161tenja ljudskih prava koja su se dogodila, kako za vrijeme, tako i nakon Vojno redarstvene akcije “Oluja”. Smatramo da je to najbolji trenutak za uputiti ispriku, upravo radi dru\u0161tvene odgovornosti i odgovornosti prema \u017ertvama.<\/p>\n RSE<\/strong>: Nagla\u0161avate da bi isprikom dr\u017eava pokazala da je spremna priznati \u010dinjenice, preuzeti odgovornost za zlo\u010dine te osigurati da se zlo\u010dine odobrava kako se ne bi ponovili. Za\u0161to onda \u0161utnja?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: To je ono zbog \u010dega se mi aktivno bavimo tim pitanjem. Isprika, kao na\u010din reparacije, kao na\u010din ostvarenja tranzicijske pravde, uporno izostaje. Op\u0107enito, suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, dakle,preuzimanje odgovornosti, priznavanje \u010dinjenica koje su se dogodile tijekom devedesetih, koliko god da one bile traumati\u010dne i te\u0161ke za priznati, moraju se priznati i mora se za njih ispri\u010dati.<\/p>\n Isprika, u tom smislu, predstavlja jednu simboli\u010dku od\u0161tetu, jedan simboli\u010dki \u010din, kojeg bi visoki du\u017enosnici Republike Hrvatske trebali \u010dim prije napraviti, kako bi se na\u0161a dru\u0161tva i na\u0161e dr\u017eave uistinu mogle pomiriti i krenuti ka izgradnji boljeg dru\u0161tva.<\/p>\n RSE<\/strong>: \u0160ute\u0107i o zlo\u010dinima, bez isprike, \u010dini mi se da se Hrvatska pretvara u jednu poprili\u010dno nazadnu zemlju, nedemokratsko dru\u0161tvo u kojoj se zlo\u010din relativizira.<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Tako je. Mi u Inicijativi imamo dojam da postoji strah da \u0107e se, priznavaju\u0107i \u010dinjenicu da su po\u010dinjeni zlo\u010dini od strane pripadnika Hrvatske vojske, od strane pripadnika jedinica pod kontrolom Republike Hrvatske, dovesti u pitanje legitimnost cjelokupne operacije “Oluja”. To nije slu\u010daj.<\/p>\n Prvi korak ka suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, svakako mora biti priznanje i preuzimanje odgovornosti od strane najvi\u0161ih du\u017enosnika na\u0161e dr\u017eave da su zlo\u010dini po\u010dinjeni.<\/p>\n RSE<\/strong>: Zagovarate istinu i jasno utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratu u biv\u0161oj Jugoslaviji, nagla\u0161avate da svi zlo\u010dini iz pro\u0161losti trebaju biti prepoznati i imenovani te da dostojanstvo \u017ertva mora biti obnovljeno i da patnje \u017ertava moraju biti prepoznate i obe\u0161te\u0107ene kroz reparacije i kazneni progon po\u010dinitelja. Da li su dr\u017eave u regiji shvatile va\u0161u poruku?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Vjerujemo da jesu. Isprika je samo jedna od sastavnih dijelova politika i na\u010dina na koji mi poku\u0161avamo zagovarati ostvarivanje tranzicijske pravde, kako Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj, tako i uredi Inicijative mladih za ljudska prava u cijeloj regiji.<\/p>\n Svi se bavimo istom misijom, istim ciljem, a to je uspostavljanje pomirenja me\u0111u na\u0161im dr\u017eavama, u nadi da se doga\u0111anja i monstruoznosti, po\u010dinjeni tijekom devedesetih, vi\u0161e nikada ne ponove.<\/p>\n RSE<\/strong>: Odnos prema \u017ertvama \u010dini mi se sve je lo\u0161iji kako godine prolaze. U Hrvatskoj kada se progovori o srpskim \u017ertvama “Oluje”, onaj koji na to uka\u017ee, smjesta se progla\u0161ava komunistom ili jugoslavenom, \u010detnikom\u2026 I odmah se postavlja protupitanje – za\u0161to nema isprike onih koji su po\u010dinili zlo\u010dine u Vukovaru, \u0160kabrnji, za genocida u Srebrenici. Otkud ta lako\u0107a etiketiranja i izostanka osje\u0107aja za ljudsku patnju i \u017ertvu?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Sla\u017eem se sa Vama u potpunosti. Mi, kao Inicijativa mladih, se jako \u010desto susre\u0107emo sa tim, pogotovo u ovim periodima, kada tra\u017eimo ispriku, ne samo za zlo\u010dine po\u010dinjene za vrijeme i nakon redarstvene akcije “Oluja”, nego i za zlo\u010dine po\u010dinjene u Ahmi\u0107ima i Meda\u010dkom d\u017eepu.<\/p>\n Mi ne tra\u017eimo ispriku samo za zlo\u010dine i kr\u0161enje ljudskih prava za vrijeme i nakon “Oluje”, nego i za preuzimanje kompletne odgovornosti za sve ono \u0161to se doga\u0111alo od strane Republike Hrvatske, u naj\u0161irem smislu, za vrijeme ratova devedesetih. Vlada takav dominantan narativ da se oni, koji se poku\u0161avaju su\u0161tinski i iskreno suo\u010diti sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, do\u017eivljavaju kao izdajnici dr\u017eave. Oni koji prezentiraju nekakav tip mitologiziranog narativan, su heroji.<\/p>\n Mi poku\u0161avamo, vrlo uporno, vrlo sustavno, zagovarati da \u017ertve i po\u010dinitelji ne trebaju biti procjenjivani na temelju njihove nacionalne pripadnosti. Zlo\u010din je zlo\u010din, a \u017ertva je \u017ertva. Ono \u0161to nekoga \u010dini \u017ertvom je patnja i nanesena tragedija, a ne to koje je etni\u010dke pripadnosti.<\/p>\n RSE<\/strong>: Da li dio toga poti\u010de i iz one pri\u010de da se u Domovinskom ratu, kada se brani domovina, ne mo\u017ee po\u010diniti ratni zlo\u010dini?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Naravno da se ne mo\u017eemo slo\u017eiti sa time da se u obrambenom ratu ne mo\u017ee po\u010diniti zlo\u010din. Me\u0111unarodno humanitarno pravo i me\u0111unarodno ljudsko pravo su vrlo egzaktni i vrlo jasni. \u010cinjenice, koje koristimo u argumentacijama za na\u0161e stavove, su utvr\u0111ene sudskim presudama. Mi smo aktivno pratili rad Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju i presude koje je taj sud donosio.<\/p>\n Nastavili smo pratiti rad Mehanizma, nakon \u0161to je Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju prestao sa radom. Vrlo precizno promatramo \u010dinjenice, koje su utvr\u0111ene, i o njima govorimo. Vjerujemo da dr\u017eavne institucije i predstavnici vlasti nedovoljno prenose ono \u0161to je utvr\u0111eno pred Me\u0111unarodnim kaznenim sudom.<\/p>\n RSE<\/strong>: Za\u0161to to rade institucije vlasti u regije?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: To je poku\u0161aj kompenzacije i svojevrsnog natjecanja tko \u0107e se prvi ispri\u010dati i tko \u0107e prvi priznati. Mislimo da takav put, takav na\u010din i pristup u su\u0161tinskom suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i kreiranju dobrog i zdravog dru\u0161tva, ne mo\u017ee biti naslonjen na metodu tko \u0107e prvi, a tko \u0107e se drugi ispri\u010dati.<\/p>\n Hrvatska se treba baviti sobom, u tom smislu, a ne biti optere\u0107ena time \u0161to \u0107e napraviti druge dr\u017eave, ili da njena odluka o visini od tome kako \u0107e reagirati dr\u017eave u susjedstvu.<\/p>\n RSE<\/strong>: U analizama me\u0111unarodnih organizacija za za\u0161titu ljudskih prava i danas se upozorava da svi odgovorni za zlo\u010dine nisu privedeni pravdi. S time se odugovla\u010di u gotovo svim dr\u017eavama regije. Da li se time ko\u010di normalizacija odnosa i suo\u010davanja sa zlo\u010dinom koje su po\u010dinili pojedinci iz odre\u0111enog naroda,a ne cijeli narod?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Upravo je tako, u Hrvatskoj, ali u pravu ste kada ka\u017eete da je takva situacija u cijeloj regiji. Ne postoji su\u0161tinsko suo\u010denje sa vlastitim gre\u0161kama po\u010dinjenim 90-ih godina, ni politi\u010dki, ni u kazneno-popravnom smislu.<\/p>\n Smatram da je iznimno va\u017eno podizati kaznene prijave, voditi kaznene postupke i utvrditi individualnu krivnju za po\u010dinjenje ratnih zlo\u010dina. Ukoliko krivnja bude utvr\u0111ena za pojedinca, dominantan narativ koji vlada, da su cijeli narodi sudjelovali u ratu i bili takvih namjera i takvih nastojanja, \u0107e se pokazati kao pogre\u0161an. Ukoliko postoje pravomo\u0107ne presude, ne mogu postojati krivnje naroda za zlo\u010dine koji su se doga\u0111ali, nego su to individue, konkretne osobe, u konkretnim zapovjednim lancima, koji su za to odgovorni. Zato trebaju snositi odgovornost.<\/p>\n RSE<\/strong>: Koliki je broj onih, koji su privedeni pravdi u dr\u017eavama regije, da ne govorimo o onim najvi\u0161im razinama, koji su zavr\u0161ili na Ha\u0161kom sudu?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Taj konkretan podatak nemamo, ali smo se bavili podacima vezanim za kaznene presude u predmetima za kaznena djela po\u010dinjena za vrijeme i nakon Vojno redarstvene akcije “Oluja”. Kako za to, tako i za ve\u0107inu zlo\u010dina koji su po\u010dinjeni, postoje razli\u010diti izvori, koji ne nude jednake rezultate. Jedni su nalazi dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, jedni su nevladinih organizacija, koje se bave prou\u010davanjem i pra\u0107enjem te statistike.<\/p>\n Broj procesuiranih za vrijeme i nakon akcije “Oluja” je vi\u0161e 3.700 osoba. Ne\u0161to manje od njih 2.400 je osu\u0111eno, \u0161to zvu\u010di ozbiljno i \u0161to svakako jeste jedan ozbiljan broj. Problem je \u0161to su te pravomo\u0107ne presude bile kvalificirane kao djela kra\u0111e, razbojni\u0161tva i sli\u010dno, a nisu imale kontekst ratnog zlo\u010dina. Upravo na takav na\u010din pravosu\u0111e pru\u017ea dojam da se radi o nekim pojedina\u010dnim incidentima, a ne o sustavnom kr\u0161enju ljudskih prava i ratnim zlo\u010dinima.<\/p>\n RSE<\/strong>: Kakav je Va\u0161 odnos prema “Oluji”?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Mi kao organizacija u svom radu, poku\u0161avamo zagovarati procese pomirenja i mirnog rje\u0161avanja sporova. Bilo kakav tip ratnih aktivnosti, koji uzrokuje neizmjerne gubitke, nikada nije dobro u rje\u0161avanju sukoba.<\/p>\n RSE<\/strong>: Negiranja zlo\u010dina, prisutno je u dr\u017eavama regije. Bili smo svjedoci da su poslanica Srpske radikalne stranke (SRS), Vjerica Radeta, kao i lider te stranke, Vojislav \u0160e\u0161elj, na najgnusniji na\u010din vrije\u0111ali \u017ertve i porodice \u017ertava javnim negiranjem genocida u Srebrenici. Bilo je poziva da se to procesuira, ali nisam vidjela neke rezultate. Umjesto toga, aktivisti i aktivistice Inicijative mladih su nov\u010dano ka\u017enjeni zbog toga \u0161to se usprotivili da na tribini u Be\u0161ki govori osu\u0111en ratni zlo\u010dinac Veselina \u0160ljivan\u010danin.<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Tu se otvara prostor za puno intenzivniju i ozbiljniju raspravu o slobodi govora i o govoru mr\u017enje kao takvom, koji se vodi i u Hrvatskoj. Mislim da bi se o tome trebalo sna\u017enije progovoriti, ali rije\u0161iti i na pravnoj onsovi. Govor mr\u017enje je vi\u0161e nego prisutan u zemljama na\u0161e regije, pogotovo ako govorimo o ovome \u0161to ste spomenuli, a to je negiranje ratnih zlo\u010dina, negiranje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i negiranje genocida. To je ono sa \u010dime se mi susre\u0107emo i u Hrvatskoj.<\/p>\n Svjedo\u010dili smo situaciji, nakon posljednje pravomo\u0107ne presude Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, u predmetu Prli\u0107 i drugi. Nakon te presude, mogli smo po centru grada Zagreba, vidjeti slike Slobodana Praljka u maksimalno afirmativnom tonu. afirmativnom tonu. Te slike nisu maknute.<\/p>\n Dakle, ne postoji jasna i nedvosmislena \u017eelja institucija Republike Hrvatske da osudi, na svim razinama, na kojima ona mo\u017ee, institucionalno i politi\u010dki, zlo\u010dine koji su po\u010dinjeni.<\/p>\n RSE<\/strong>: Zanimljivo je da su mladi ljudi nov\u010dano ka\u017enjeni zato \u0161to su “remetili javni red i mir”, a \u010dinjenica je da su se usprotivili tome da na jednoj tribini govori osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac.<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Svjesni smo toga. Koliko sam se stigla pozabaviti samom izrekom presude, lako je tuma\u010diti da se radi o nemogu\u0107nosti davanja prava govoru osobi koja je osu\u0111ena za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n Takve presude nikako ne doprinose pravdi, ni istinskom suo\u010davanja sa onim \u0161to se dogodilo, niti tome da mo\u017eemo o\u010dekivati da politi\u010dari i najvi\u0161i dr\u017eavni du\u017enosnici propagiraju ono \u0161to nam je su\u0161tinski bitno.<\/p>\n RSE<\/strong>: Za mene je to bila cini\u010dna i besramna presuda Vi\u0161eg prekr\u0161ajnog suda u Rumi. Da li se sla\u017eete s tim?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Sla\u017eem se sa Vama. Vjerujem da \u0107e kolege \u017ealiti, pa \u0107emo vidjeti kako \u0107e izgledati daljnji razvoj postupka.<\/p>\n RSE<\/strong>: U javnom prostoru govor mr\u017enje prema drugima, druga\u010dijem svjetonazoru, naciji\u2026 sve je stra\u0161niji, prelazi okvire dobrog ukusa\u2026 evo i ispod va\u0161eg poziva da se potpi\u0161e peticija Isprika mo\u017ee se sva\u0161ta pro\u010ditati. Kako se nosite s tim?<\/em><\/p>\n Vierda<\/strong>: Na\u017ealost, te\u0161ko mi je to re\u0107i, ali mi smo navikli na takvo pona\u0161anje. To nas ne obeshrabruje. Postoji veliki broj ljudi koji zaista podr\u017eava na\u0161 rad. Svjesni smo da ovo, \u010dime se mi bavimo, je na nekoj razini riskantno, ali mi smo istinski zagovaratelji ljudskih prava, neovisno o tome koliko to te\u0161ko bilo. Predano \u0107emo nastaviti raditi ovo \u0161to radimo.<\/p>\n Komentari na na\u0161im stranicama, na inboxima na\u0161ih osobnih Facebook profila i prijetnje koje mi redovno dobivamo, nisu krivnja pojedinaca, nego ud\u017ebenika i obrazovnog procesa. U ud\u017ebenicima se ne predvi\u0111aju i ne navode \u010dinjenice, vezane za ratove devedesetih, koje su se doista doga\u0111ale.<\/p>\n Mi smo se bavili prou\u010davanjem osnovno\u0161kolskih i srednjo\u0161kolskih ud\u017ebenika povijesti. Dok se u obrazovnom sustavu i politi\u010dki ne uspostavi jedno su\u0161tinsko priznavanje svega onoga \u0161to se doga\u0111alo devedesetih, bilo nama to na \u010dast, ili na sram, ovakve stvari i takvi komentari \u0107e se doga\u0111ati i bit \u0107e ih sve vi\u0161e.<\/p>\n