Autor:\u00a0Boris Paveli\u0107<\/p>\n
Predsjednica Republike dr\u017ei kako svaka \u017ertva zaslu\u017euje pijetet, ka\u017eu nam iz Ureda na Pantov\u010daku, no dodaju da je \u00bbovo pitanje dijelom Berlinskog procesa, u kojem ne sudjeluje predsjednica Republike, ve\u0107 predsjednik Vlade\u00ab te nas upu\u0107uju \u00bbna Vladu RH, u \u010dijem je ono djelokrugu\u00ab<\/p>\n
Nakon \u0161to je njezin prethodnik Ivo Josipovi\u0107 aktivno podupirao osnivanje regionalne komisije za utvr\u0111ivanje ratnih \u017ertava REKOM, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 odbija podr\u0161ku toj inicijativi, a odgovornost prebacuje na Vladu. To se mo\u017ee zaklju\u010diti iz reakcije predsjedni\u010dina ureda na otvoreno pismo kojim su zagovaratelji REKOM-a iz Hrvatske i Srbije pozvali predsjednicu da, poput predsjednika Josipovi\u0107a, imenuje osobnoga izaslanika koji bi sudjelovao u izradi me\u0111udr\u017eavnog sporazuma o REKOM-u.<\/p>\n
Zagovaratelji REKOM-a \u017darko Puhovski, Vesna Tere\u0161eli\u010d i Nata\u0161a Kandi\u0107 poslali su protekloga tjedna otvoreno pismo predsjednici Republike u kojemu podsje\u0107aju da je vi\u0161e od dvije tisu\u0107e organizacija civilnog dru\u0161tva s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, me\u0111u kojima i udruge ratnih stradalnika, 2008. godine iniciralo osnivanje REKOM-a.<\/p>\n
\u00bbKako bi REKOM neposredno pridonio pomirenju, inicijativa mora dobiti suglasnost dr\u017eava, i to prije svega kroz potpisivanje me\u0111uvladinih sporazuma. Predstoje\u0107i sastanak na vrhu zemalja zapadnog Balkana u Londonu u srpnju 2018. prilika je za to\u00ab, ka\u017eu aktivisti u otvorenome pismu, te pozivaju predsjednicu \u00bbda se pridru\u017ei predsjednicima Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije te bo\u0161nja\u010dkom \u010dlanu Predsjedni\u0161tva BiH i imenuje osobnoga izaslanika za pisanje Sporazuma o osnivanju REKOM-a\u00ab. Autori otvorenog pisma podsje\u0107aju kako su \u00bbidentitet i okolnosti smrti najmanje 10.000 \u017ertava u ratu na podru\u010dju Hrvatske ve\u0107 utvr\u0111eni\u00ab, pa \u00bbnema nijednog razloga da \u017ertve rata u Hrvatskoj ne dobiju regionalno priznanje i ne budu ‘zajedni\u010dke \u017ertve’\u00ab.<\/p>\n
Na\u0161 je list zatra\u017eio reakciju predsjednice Republike na to pismo, i ona glasi ovako: \u00bbPredsjednica Republike dr\u017ei kako svaka \u017ertva zaslu\u017euje pijetet te kako se povijesna istina o zlo\u010dinima i \u017ertvama zlo\u010dina mora utvrditi, jer je ona zalog za budu\u0107nost. Polaze\u0107i od \u010dinjenice kako je ovo pitanje dijelom Berlinskog procesa, u kojem ne sudjeluje predsjednica Republike ve\u0107 predsjednik Vlade, upu\u0107ujemo vas na Vladu RH, u \u010dijem je ono djelokrugu\u00ab.<\/p>\n
Takav odgovor nije zadovoljio autore otvorenog pisma. Osniva\u010dica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nata\u0161a Kandi\u0107 za na\u0161 je list kazala kako \u00bbpredsjednici dr\u017eava igraju vrlo va\u017enu, \u010dak povijesnu ulogu\u00ab u osnivanju REKOM-a.<\/p>\n
\u00bbPotrebna nam je kontinuirana podr\u0161ka kakvu smo nekad imali. Ne vidimo nijedan razlog da ta podr\u0161ka prestane, i vrlo nam je stalo da hrvatska predsjednica u tome bude aktivna\u00ab. \u00bbI dalje \u0107emo nastojati da hrvatsku predsjednicu uvjerimo da je pravna podr\u0161ka koju smo iz Hrvatske imali bila vrlo duboko pravno promo\u0161ljena. Upravo su izaslanici predsjednika svojom pravnom analizom presudno utjecali da statut REKOM-a na kraju bude prihva\u0107en, i da se otklone neosnovane primjedbe\u00ab, kazala nam je Nata\u0161a Kandi\u0107.<\/p>\n