Ivo Josipovi\u0107: Od pomirenja smo dalje nego prije deset godina<\/strong><\/p>\nBiv\u0161i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi\u0107 kazao je da je klju\u010dna rije\u010d budu\u0107nosti u regiji pomirenje. Iako budu\u0107a zbivanja ne ovise isklju\u010divo od toga, pomirenje ljudi, politika i dr\u017eava bitno \u0107e utjecati i jedan je od va\u017enijih faktora, kazao je.<\/p>\n
Ponosan sam na svoje aktivnosti jer sam uspio pridobiti ljude koji su ozbiljno razmi\u0161ljali o pomirenju, ali na\u017ealost nisam dobio podr\u0161ku drugih politi\u010dara, ni lijevih ni desnih, kazao je Josipovi\u0107 i dodao da je gesta pijeteta vrlo va\u017ena.<\/p>\n
Podr\u017eao je proces tra\u017eenja nestalih, ali je kazao da je klju\u010dna politi\u010dka volja, koje danas nema ni u jednoj od tri dr\u017eave – Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Politika pomirenja nije nastavljena nakon mene i danas je pomirenje dalje nego prije pet ili deset godina jer politi\u010dke elite te sukobe koriste za unutra\u0161nje potrebe, kao i razmirice koje potpiruju sa susjednim dr\u017eavama, kazao je.<\/p>\n
Ne treba zanemariti \u017eelju dijela elita da se istina nikad ne sazna, jer njihova povijest nije \u010dista, kazao je Josipovi\u0107.<\/p>\n
On je rekao da je potrebna popuno jasna politi\u010dka volja, te \u017eelja da se prona\u0111e svaka nestala osoba, kao i puno komplementarnih aktivnosti od kojih neke ne\u0107e ovisiti o djelovanju vlada.<\/p>\n
Posebno je va\u017eno formiranje mladih ljudi, obrazovni sustavi ne daju dovoljno alata mladim ljudima da se formiraju tako da budu osobe sklone pomirenju i normalnim odnosnima izme\u0111u naroda i dr\u017eava, kazao je.<\/p>\n
Pogre\u0161na je nacionalisti\u010dka dogma da dobar Hrvat, Srbin ili Bo\u0161njak mora mrzite druge. Ispravno je da je to onaj koji se bori za dobre i plemenite odnose me\u0111u ljudima i dr\u017eavama, zaklju\u010dio je Josipovi\u0107.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/recom.link\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/25299868_10155795155075535_5976457400413495412_o-300x200.jpg\")
<\/p>\n
Puhovski: Za pomirenje treba raditi s ve\u0107inom<\/strong><\/p>\nAnaliti\u010dar \u017darko Puhovski slo\u017eio se da procesi pomirenja slabe i ocijenio da okretanje prema manjima, premda je to nu\u017ena liberalna politika, ne\u0107e dati rezultate, jer je za pomirbu potrebna ozbiljna ve\u0107ina.<\/p>\n
Ta ozbiljna ve\u0107ina danas je podlo\u017ena nacionalisti\u010dkim politikama, \u0161to je vidljivo po brojim pokazateljima, poput onoga da ve\u0107ina u Hrvatskoj te\u0161ko osu\u0111uju usta\u0161e, rekao je Puhovski.<\/p>\n
Upozorio je da se i danas o \u017ertvama govori u obliku tisu\u0107a na ovoj ili onoj strani i dodao da trebao po\u0107i ne samo od to\u010dnog broja nego i to\u010dnog imena i prezimena svake osobe i da treba istra\u017eiti okolnosti stradanja svake konkretne osobe.<\/p>\n
Nacionalizam pru\u017ea mobilizaciju emocija i svaka politika se postavlja u ulogu takmaca, koji je vi\u0161e stradao u regiji, kazao je Puhovski i dodao da je jedan broj politi\u010dara upleten u ratne zlo\u010dine i da se od njih se ne mo\u010de o\u010dekivati da se suo\u010de s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n
Nata\u0161a Kandi\u0107: Treba nova politiku uvjetovanja pristupa EU<\/strong><\/p>\nNata\u0161a Kandi\u0107 iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda podr\u017eala je stav da o \u017ertvama treba govoriti imenom i prezimenom, ali je izrazila \u017ealjenje da se time najvi\u0161e bave organizacije civilnog dru\u0161tva, koje rade ono \u0161ti bi trebale dr\u017eave.<\/p>\n
Podsjetila je da je EU pokrenula mnoge procese oko pomirenja i regionalne suradnje. Ti su procesi tek po\u010deli davati rezultate kad je EU po\u010dela primjenjivati strategiju uvjetovanja prema zemljama koje \u017eele u\u0107i u EU, te je dovela do izru\u010denja najvi\u0161e pozicioniranih osumnji\u010denika za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n
Nakon zatvaranja Ha\u0161kog suda \u010dini se da EU nema neku jasnu politiku, osim \u0161to podr\u017eava projekte civilnog dru\u0161tva koji vode pomirenju, kazala je Nata\u0161a Kandi\u0107 i dodala da bi EU trebala formulirati novu politiku uvjetovanja pristupa u zajednicu civiliziranih zemlja svima u regiji koji te\u017ee \u010dlanstvu u Europskoj uniji.<\/p>\n
Hrvatska i Slovenija kao \u010dlanice EU mogu pomo\u0107i u uspostavljanju standarda na kojima \u0107e po\u010divati regionalni pristup u suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, kazala je Nata\u0161a Kandi\u0107.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/recom.link\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/25182218_10155795177215535_7351264899660556181_o-300x200.jpg\")
<\/p>\n
\u017drtve Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije<\/strong><\/p>\nPrije predstavljanja rezultata, Vesna Ter\u0161eli\u010d je kazala da je u bazi Documente do sada registrirano 16080 \u017ertava rata, te da je obra\u0111eno oko 70 posto podru\u010dja Hrvatske.<\/p>\n
Kazala je da istra\u017eivanja imaju kontinuitet s radom Hrvatskog helsin\u0161kog odbora, da je u njima sudjelovao veliki broj ljudi, organizacija, \u017eupnika, braniteljskih udruga i drugih, te dodala da se ne\u0107e ostvariti o\u010dekivanja da Documenta taj rad zaokru\u017ei do 2020. godine.<\/p>\n
Imali smo financijsku pomo\u0107 norve\u0161ke i \u0161vicarske vlade kao i EU, ali ne i hrvatske vlade, premda je ovo posao koji je trebala napraviti hrvatska vlada u suradnji sa hrvatskim znanstvenim institucijama, kazala je.<\/p>\n
Koordinatorica istra\u017eivanja Documente Nives Jozi\u0107 rekla je da je cilj toga posla stvaranje poimeni\u010dnih popisa svih poginulih i nestalih s njihovim osnovnim identifikacijskim podacima te na\u010dinima stradanja, u znak sje\u0107anja na sve gra\u0111anke i gra\u0111ane koji su smrtno stradali tijekom rata, te zaustavljanje politi\u010dkih i ideolo\u0161kih manipulacija \u017ertvama rata.<\/p>\n
U istra\u017eivanju koje zapo\u010delo 2009. prikupljeno oko 26500 dokumenata i obavljeni razgovori sa 6890 \u010dlanova obitelji i poznavatelja \u017ertava.<\/p>\n
S podru\u010dja Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije stradale su 2224 osobe od kojih 1007 Hrvata i 1000 Srba, 197 nepoznatih, 4 Muslimana \/Bo\u0161njaka, 3 Jugoslavena te po jedan Rom, Albanac i Slovenac.<\/p>\n
Me\u0111u stradalima je 1634 mu\u0161karaca ili 74 posto i 581 \u017eena ili 26 posto.<\/p>\n
Vremenski, najvi\u0161e ih je stradalo 1991., njih 1025, te 1995., njih 703.<\/p>\n
Po mjestu, najvi\u0161e ih je stradalo na podru\u010dju op\u0107ine Petrinja (516), op\u0107ine Glina (474) i op\u0107ine Sisak (261).<\/p>\n
Me\u0111u stradalnicima je 55 posto civila i 38 posto vojnika i policajaca.<\/p>\n
Po etni\u010dkoj pripadnosti civilnih \u017ertava, najvi\u0161e je Hrvata, 689, Srba je 417, a za 118 osoba ne znaju se podaci o etni\u010dkoj pripadnosti, kazala je Nives Jozi\u0107.<\/p>\n
(Hina)<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/recom.link\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/25299682_10155795154625535_7810111803259529380_o.jpg\")
<\/a><\/strong><\/p>\n