{"id":144176,"date":"2017-05-26T00:00:00","date_gmt":"2017-05-25T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/newRecom\/profesor-puhovski-o-rekom-u-4\/"},"modified":"2020-02-25T19:51:54","modified_gmt":"2020-02-25T18:51:54","slug":"profesor-puhovski-o-rekom-u-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/profesor-puhovski-o-rekom-u-4\/","title":{"rendered":"Profesor Puhovski o REKOM-u"},"content":{"rendered":"

Javni zagovara\u010d Koalicije za REKOM profesor \u017darko Puhovski:<\/p>\n

“Nevjerovatno koliki strah od \u010dinjenica postoji. Mi smo do\u017eivjeli i u odnosu na Drugi svjetski rat i odnosu na ovaj sad rat koji je relativno nedavno zavr\u0161io da se manipulira brojkama. Recimo, u Jasenovcu je u stru\u010dnim \u010dasopisima objavljen broj \u017ertava od 350 do milion i 200 tisu\u0107a. Dakle, to je naprosto skandalozno. Mo\u017eete re\u0107i ne znamo da li je 55.000 ili 60.000, ali to su cifre koje se pojavljuju u stru\u010dnoj literaturi, barem se tvrdi da je stru\u010dna literatura. Mi smo htjeli upravo izbje\u0107i to i omogu\u0107iti da se o \u017ertvama iz ovih ratova govori poimeni\u010dno. Dakle, ne u \u0111uture. Mi sad znamo da je ubijeno izme\u0111u 125.000 i 130.000 u ovim ratovima na tlu biv\u0161e Jugoslavije, najvi\u0161e (gotovo 100.000 u Bosni i Hercegovini). Imamo imena za otprilike 30.000 i to su napravile nevladine organizacije “doista krvavim radom, bez dr\u017eavne pomo\u0107i, \u010desto puta protiv dr\u017eavne intervencije, \u010dak su policije znale zaustavljati. U jednom trenutku kad je Ivo Josipovi\u0107 bio predsjednik Hrvatske \u010dinilo se da smo postigli jedan dosta dobar konsenzus, svi predstavnici dr\u017eava su pregledali Statut i dali primjedbe, te su primjedbe prihva\u0107ene i onda je Josipovi\u0107 izgubio izbore i nova predsjednica vi\u0161e nije bila zainteresirana. U Srbiji u ovom trenutku nisu zainteresirani, Crna Gora je bila najsuradljivija, ali je naprosto premalo Crna Gora da bismo odatle ne\u0161to napravili. Sad opet moramo i\u0107i ispo\u010detka, jer kad god se s nekim dogovorimo, do\u0111u izbori kod ovih ili kod onih i moramo po\u0107i ispo\u010detka. Ja na\u017ealost nisam ba\u0161 jako optimisti\u010dan u ovom trenutku, a to je velika \u0161teta jer time stvaramo novu mogu\u0107nost za manipuliranje ili ono \u0161to bih ja nazvao postjugoslavensko prvenstvo u \u017ertvoslovlju – ko ima vi\u0161e \u017ertava”<\/em>.<\/p>\n

“Dio ideje Evropske unije je bio da se zaboravi Drugi svjetski rat. Oni su po\u010deli sa Zajednicom za ugljen i \u010delik. Oni su polazili od zaborava pro\u0161losti i to im se \u010dini jednostavnije nego da se po tome kopa. Oni nemaju naro\u010diti sluh za te probleme, jer oni misle – Ako se kod nas to nekako zaboravilo, pa valjda \u0107e i kod vas. I valjda ho\u0107e, ali \u0107e cjena biti jako visoka, jer \u0107emo stalno \u017eivjeti u manipulativnoj i krivoj slici o pro\u0161losti. Potrebno je i neophodno suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ali to je moje mi\u0161ljenje koje nije naro\u010dito pro\u0161ireno<\/em>“.<\/p>\n

Upitan koliko mo\u017ee biti pogubno za ove prostore da je ve\u0107ini va\u017enije egzistencijalno pitanje nego suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, profesor Puhovski ka\u017ee:<\/strong><\/p>\n

“To je relativno dobro ako imamo situaciju kao u Njema\u010dkoj nakon Drugog svjetskog rata gde je ekonomija stalno dobro, dobro, dobro, pa ste mogli nekako zaboraviti. \u010cim do\u0111e mala kriza vra\u0107aju se ovi duhovi iz pro\u0161losti ko dio opravdanja za sukobe. \u0160ta su nama Srbi, \u0161ta smo mi Srbima, Muslimani.. i to kriza zao\u0161trava, a krize se stalno ponavljaju. To je logika tr\u017ei\u0161ne ekonomije koju su svi izabrali i cijena \u0107e biti ne\u0161to vi\u0161a nego negdje drugde, jer \u0107emo imati nere\u0161jene ra\u010dune iz pro\u0161losti<\/em>“.<\/p>\n

\n