U \u017eelji da s javno\u0161\u0107u podijeli zabrinutost u vezi blokade procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u od strane donositelja politi\u010dkih odluka, Koalicija za REKOM \u0107e danas u Novinarskom domu odr\u017eati konferenciju za novinare.<\/p>\n
Na konferenciji \u0107e govoriti Nata\u0161a Kandi\u0107, Fond za humanitarno pravo Beograd, Dino Mustafi\u0107, kazali\u0161ni redatelj iz Sarajeva, \u017darko Puhovski, politi\u010dki analiti\u010dar i Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n
Inicijativa REKOM je jedina civilna inicijativa koja je okupila premijere i predsjednike dr\u017eava u regiji oko ideje da zajedni\u010dki pokrenu komisiju koja \u0107e izraditi popis civila i vojnika koji su izgubili \u017eivot ili nestali u vezi sa ratovima na podru\u010dju nekada\u0161nje SFRJ.<\/p>\n
Javni zagovara\u010di Inicijative za formiranje Regionalne komisije za \u010dinjenice o \u017ertvama ratova na prostoru biv\u0161e Jugoslavije (REKOM) nedavno su odaslali apel iderima postjugoslavenskih dr\u017eava da ne propuste “povijesnu \u0161ansu” da sa\u010dine popis \u017ertava ratova iz devedesetih godina pro\u0161loga vijeka.<\/p>\n
“Objavljivanje imena ratnih \u017ertava je barem djelomi\u010dna garancija da se zlo\u010dini ne\u0107e ponoviti i temelj je za izgradnju mira i pomirenja”, navodi se u apelu koji je bio upu\u0107en sudionicima nedavno odr\u017eanog samita lidera zemalja regije u Sarajevu.<\/p>\n
Javni zagovara\u010di Inicijative za REKOM ocjenili su da je u posljednje vrijeme na djelu “alarmantno udaljavanje” lidera zapadnog Balkana od obaveze suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n
Oni su podsjetili da je peticiju za osnivanje REKOM-a potpisalo 580.000 gra\u0111ana iz svih postjugoslavenskih zemalja, kao i da je sama ideja o osnivanju REKOM-a izgra\u0111ena u konzultacijskom procesu civilnog dru\u0161tva i u dijalogu sa vladama i predsjednicima dr\u017eava u regiji.<\/p>\n
“Bilo je o\u010dekivano da se postigne politi\u010dki sporazum o osnivanju REKOM-a. Me\u0111utim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ proces uspostavljanja tranzicijske pravde u ozbiljnoj krizi. Nema vi\u0161e politi\u010dke volje za procesuiranjem po\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina, a dr\u017eavne institucije nisu postale djelotvorne i nezavisne, dok dijalog o pro\u0161losti nije postao prioritet u regionalnoj suradnji”, navodi se u apelu.<\/p>\n
Dodaje se da je Koalicija za REKOM potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili \u017eivot u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, i to na osnovu 56.000 dokumenata, medju kojima je oko 17.000 izjava svjedoka i \u010dlanova obitelji.<\/p>\n
Dokumentirano je 630 logora i mjesta zato\u010denja u Bosni i Hercegovini, u kojima je bilo zato\u010deno vi\u0161e od 170.000 ljudi, najvi\u0161e civila, navodi se u tekstu apela.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dko-dokumentacijski centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda izdali su “Bosansku knjigu mrtvih”, sa imenima 96.000 \u017ertava u ratu u BiH, a Ha\u0161ki tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 \u017ertava ratnih zlo\u010dina, navodi se u apelu.<\/p>\n
“Svi ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u me\u0111uvremenu obavljen zna\u010dajan dio posla, a da popis preostalih \u017ertava i druge zadatke REKOM-a trebaju preuzeti dr\u017eave nasljednice nekada\u0161nje SFRJ, i na taj na\u010din neposredno doprinesu javnom priznanju \u017ertava”, pi\u0161e u apelu.<\/p>\n
Javni zagovara\u010di Inicijative REKOM su D\u017eenana Karup Dru\u0161ko, Dino Mustafi\u0107 i Zdravko Grebo iz BiH, \u017darko Puhovski iz Hrvatske, Adriatik Keljmendi sa Kosova, Nata\u0161a Kandi\u0107 i Dinko Gruhonji\u0107 iz Srbije, \u017didas Daskalovski iz Makedonije, Du\u0161ko Vukovi\u0107 iz Crne Gore.<\/p>\n