Danas su iz Koalicije za REKOM uputili apel liderima zapadnog Balkana u vezi sa osnivanjem REKOM-a u kome, izme\u0111u ostalog, Koalicija za REKOM poziva lidere post-jugoslovenskih zemalja da ne propuste istorijsku \u0161ansu da sa \u0161to je mogu\u0107e manjim zaka\u0161njenjem sa\u010dine popis ratnih \u017ertava.<\/p>\n
Objavljivanje imena ratnih \u017ertva je barem djelimi\u010dna garancija neponavljanja zlo\u010dina i temelj izgradnje mira i pomirenja. Uklju\u010divanje procesa REKOM u program Berlinskog procesa mo\u017ee da otkloni prepreke nastale alarmantnim udaljavanjem lidera zapadnog Balkana od obaveze suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, saop\u0107eno je, a pismo prenosimo u cjelosti:<\/p>\n
“Po\u0161tovani lideri zemalja, nasljednica nekada\u0161nje SFRJ<\/p>\n
Obra\u0107amo vam se u ime regionalne koalicije koja se zala\u017ee za osnivanje Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim povredama ljudskih prava na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ, u periodu 1991-2001. godine (REKOM). Peticiju za osnivanje REKOM-a je potpisalo 580.000 gra\u0111ana iz svih post-jugoslovenskih zemalja. Ideja je izgra\u0111ena u konsultativnom procesu civilnog dru\u0161tva i u dijalogu sa vladama i predsjednicima dr\u017eava u regionu.<\/p>\n
Osniva\u010dki akt, Izmjene statuta REKOM-a, koji su sa\u010dinili zvani\u010dni izaslanici za REKOM1, Koalicija za REKOM je prihvatila u cijelini na Desetoj skup\u0161tini, 14. novembra 2014. godine. Bilo je o\u010dekivano da se postigne politi\u010dki sporazum o osnivanju REKOM-a. Me\u0111utim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ proces uspostavljanja tranzicione pravde u ozbiljnoj krizi. Nema vi\u0161e politi\u010dke volje za procesuiranjem po\u010dinilaca ratnih zlo\u010dina; dr\u017eavne institucije nisu postale djelotvorne i nezavisne, a dijalog o pro\u0161losti nije postao prioritet u regionalnoj suradnji.<\/p>\n
Pravo na istinu je ozbiljno ugro\u017eeno. Jedan od razloga slabog napretka je svakako i nedovoljno jasna i podsticajna podr\u0161ka Evropske unije. Hap\u0161enje i predaja ha\u0161kih optu\u017eenika, Ante Gotovine, Radovana Karad\u017ei\u0107a, Ratka Mladi\u0107a i Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, postignuto je zahvaljuju\u0107i politici uslovljavanja koju je EU primenjivala u pregovorima sa zemljama kandidatima za \u010dlanstvo u EU. Me\u0111utim, u vezi sa pravom na istinu, EU finansijski podr\u017eava projekte civilnog dru\u0161tva, ali ne u\u010destvuje u komunikaciji izme\u0111u vlada i civilnog dru\u0161tva, niti su pregovori o pridru\u017eivanju EU u vezi s napretkom u otkrivanju i kazivanju istine o pro\u0161losti.<\/p>\n
Dobrodo\u0161ao je poziv komesara Savjeta Evrope za ljudska prava koji je u izve\u0161taju \u201cNestale osobe i \u017ertve prisilnih nestanaka u Evropi\u201d, objavljenom 22. februara 2017. godine, pozvao dr\u017eave nasljednice biv\u0161e Jugoslavije da preuzmu odgovornost za osnivanje REKOM-a i da osiguraju da informacije koje se nalaze u dr\u017eavnim i bezbjednosnim arhivama budu dostupne javnosti. Me\u0111utim, taj apel nema potrebnu snagu da deblokira politi\u010dki dio procesa REKOM-a.<\/p>\n
Rezultati koji obavezuju<\/strong><\/p>\n Jedan od osnovnih zadataka REKOM-a, utvr\u0111en Izmjenama statuta REKOM-a, jeste popis civila i vojnika koji su izgubili \u017eivot u vezi sa ratom, kao i dokumentiranje mjesta zato\u010denja tokom ratova.<\/p>\n Koalicija za REKOM, uporedo sa zagovaranjem osnivanja REKOM-a, sprovodi empirijsko istra\u017eivanje ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih i mjesta zato\u010denja u BiH, kako bi podr\u017eala mandat REKOM-a i pomogla Komisiji u dokumentiranju pojedina\u010dnih sudbina \u017ertava i mjesta zato\u010denja.<\/p>\n Do kraja 2016. godine Koalicija za REKOM je potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili \u017eivot u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, a na osnovu 56.000 dokumenata, me\u0111u kojima je oko 17.000 izjava svjedoka i \u010dlanova porodica. Dokumentirano je 630 logora i mjesta zato\u010denja u BiH, u kojima je bilo zato\u010deno preko 170.000 ljudi, najvi\u0161e civila.<\/p>\n Koalicija za REKOM je izgradila Bazu podataka o ljudskim gubicima koju je tim eksperata za povrede ljudskih gubitaka u vrijeme oru\u017eanih sukoba2, nakon dvogodi\u0161nje analize, u februaru 2015. godine, ocijenio najpouzdanijom bazom podataka o ratnim \u017ertvama.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010dko dokumentacioni centar i Fond za humanitarno pravo izdali su Bosansku knjigu mrtvih sa imenima 96.000 \u017ertava u ratu u BiH, a Ha\u0161ki tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 \u017ertava ratnih zlo\u010dina \u2013 ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u me\u0111uvremenu obavljen zna\u010dajan dio posla, a da popis preostalih \u017ertava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu dr\u017eave nasljednice nekada\u0161nje SFRJ, i da na taj na\u010din neposredno doprinesu javnom priznanju \u017ertava.<\/p>\n Koalicija za REKOM poziva lidere post-jugoslovenskih zemalja da ne propuste istorijsku \u0161ansu da sa \u0161to je mogu\u0107e manjim zaka\u0161njenjem sa\u010dine popis ratnih \u017ertava. Objavljivanje imena ratnih \u017ertva je barem djelimi\u010dna garancija neponavljanja zlo\u010dina i temelj izgradnje mira i pomirenja. Uklju\u010divanje procesa REKOM u program Berlinskog procesa mo\u017ee da otkloni prepreke nastale alarmantnim udaljavanjem lidera zapadnog Balkana od obaveze suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. D\u017eenana Karup Dru\u0161ko, BiH
\nJavni zagovara\u010di Inicijative REKOM:<\/p>\n
\nDr. prof. Zdravko Grebo, BiH
\nDino Mustafi\u0107, BiH
\nDr. prof. \u017darko Puhovski, Hrvatska
\nDr. prof. \u017didas Daskalovski, Makedonija
\nAdriatik Kelmendi, Kosovo
\nDu\u0161ko Vukovi\u0107, Crna Gora
\nDr. Dinko Gruhonji\u0107, Srbija
\nNata\u0161a Kandi\u0107, Srbija”<\/p>\n