Nevladine organizacije Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i Fond za humanitarno pravo iz Beograda te druge organizacije iz dr\u017eava regije, predstavili su rezultate istra\u017eivanja o broju poginulih u ratovima na prostorima biv\u0161e SFRJ 90-ih godina. Naglasili su pritom potrebu politi\u010dke volje kako bi se ustrojila jedinstvena komisija (REKOM) koja bi istra\u017eila zlo\u010dine u tim ratovima te dokumentirala svaku \u017ertvu.<\/p>\n
Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/strong> iz Documente rekla je da je ovaj njihov zajedni\u010dki napor potpora za zajedni\u010dko suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u te za uspostavu REKOM-a, regionalne komisije za dokumentiranje \u017ertava ratova na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Po\u017ealila se na nedostatak politi\u010dke volje vlada postjugoslavenskih zemalja, kako u dokumentiranju sudbine \u017ertava, tako i po\u010dinjenih ratnih zlo\u010dina, te torture i seksualnog zlostavljanja od 1991. do 2001. Podsjetila je da vlade imaju obavezu dokumentirati sudbine zato\u010denih i nestalih te pozvala hrvatsku Vladu da objavi podatke o ubijenima u Domovinskom ratu. Ocijenila je da su udruge obavile svoj dio posla, ali da svoj dio posla nije obavilo Ministarstvo branitelja i hrvatska vlada, kao ni institucije vlada u Srbiji, BIH i Kosovu.<\/p>\n Nata\u0161a Kandi\u0107<\/strong> iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo tako\u0111er je ukazala na potrebu politi\u010dke volje i potpore dodav\u0161i da ona traje koliko jedan mandat predsjednika ili premijera neke zemlje. Mi nismo \u010dekali potporu novih politi\u010dara ve\u0107 radili na dokumentiranju \u017ertava ratova, rekla je.<\/p>\n Naglasila je da je empirijskim istra\u017eivanjima potvr\u0111en identitet oko 22.000 \u017ertava ratnih sukoba na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije od \u010dega je oko 7.000 u Hrvatskoj. Osim identiteta potvr\u0111ene su i okolnosti smrti tih \u017ertava, dodala je. Kada se tome pridodaju podaci Haa\u0161kog suda ve\u0107 danas je potvr\u0111en identitet oko 30 tisu\u0107a \u017ertava ratova 90-ih, kazala je. I ona se zauzela za ustroj REKOM-a \u010dije bi osnivanje inicirale dr\u017eave sa zapadnog Balkana, a kasnije i one dr\u017eave koje su u me\u0111uvremenu postale \u010dlanice EU-a, izvijestila je.<\/p>\n Naglasila je da je taj proces pokrenula njema\u010dka kancelarka Angela Merkel i istaknula da bi se takav dokument o osnivanju REKOM-a mogao potpisati u srpnju ili kolovozu 2017.<\/p>\n D\u017eenana Karup Dru\u0161ko<\/strong> iz udruge Tranzicijska pravda, odgovrnost i sje\u0107anje iz BIH iznijela je detalje vezane u nedavna uhi\u0107enja pripadnika HVO-a u Ora\u0161ju. Na podru\u010dju HVO-a Ora\u0161je postojala su dva mjesta koja su kori\u0161tena kao logori u kojima je bilo oko 6000 zato\u010denika i u kojima je zabilje\u017eeno da je bilo i zlostavljanja i silovanja, kazala je. Naglasila je da je i Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo RH 2014. godine istra\u017eivalo taj predmet te da je imalo kontakte s Tu\u017eila\u0161tvom BiH na temelju Sporazuma o me\u0111unarodnoj pravnoj pomo\u0107i.<\/p>\n Izvijestila je i da je Tu\u017eila\u0161tvo BiH dobilo oko 600 dokumentara od DORH-a i istaknula da je u po\u010detku bilo 28 osoba na popisu osumnji\u010denih te da nije jasno kako je s 28 taj broj pao na 10 pripadnika HVO-a, isklju\u010divo Hrvata.\u00a0 Za\u0161to se nestala ta imena zna samo nadle\u017eni tu\u017eitelj, dodala je.<\/p>\n (Objavljeno na HRT 12. 12. 2016.)<\/a><\/p>\n <\/p>\n