![](\"http:\/\/www.cropix.hr\/include\/image.php?width=200&image=\/var\/www\/clients\/client1\/web2\/private\/media\/mi\/2016-12-12\/zrtve_rata_rekom19-121216.jpg\")
<\/p>\nFond za humanitarno pravo Beograd (FHP), Documenta – Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Udru\u017eenje Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje, Fond za humanitarno pravo – Kosovo i Centar za demokraciju i tranziciju razgovarali su u Zagrebu o procesu suo\u010davanja pro\u0161lo\u0161\u0107u na podru\u010dju Zapadnog Balkana i potrebi formiranja REKOM-a.<\/p>\n
<\/p>\n
Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/strong> iz Documente istaknula je kako je dana\u0161nje zajedni\u010dko regionalno okupljanje predstavnika civilnih udruga i prezentacija podataka u zagreba\u010dkom Hotelu Dubrovnik, podr\u0161ka zajedni\u010dkom suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na postjugoslavenskom prostoru te procesuiranju ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih od 1991. do 1995.<\/p>\n “Ono \u0161to nam nedostaje je politi\u010dka podr\u0161ka, kako inicijativi za REKOM, tako i dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih kao i torture, seksualnog zlostavljanja onih koji su bili u zato\u010deni\u0161tvu”, kazala je Ter\u0161eli\u010d.<\/p>\n Upozorila je kako sve vlade biv\u0161ih jugoslavenskih republika imaju zadatak ovo dokumentirati, ali kako to uporno ne \u010dine u dostatnoj mjeri.<\/p>\n Nata\u0161a Kandi\u0107<\/strong> iz FHP-a upozorila je kako je isti problem nedostatka politi\u010dke podr\u0161ke u istra\u017eivanju \u017ertava rata prisutan i u Srbiji.<\/p>\n Kandi\u0107 je kazala kako je do sada potvr\u0111en identitet vi\u0161e od 22.000 stvarnih \u017ertava rata, oko 7.000 \u017ertava rata u Hrvatskoj potvr\u0111eno je empirijskim istra\u017eivanjem, kao i 13.000 \u017ertava koje su izgubile \u017eivot u ratu na Kosovu.<\/p>\n Pozvala je na osnivanje regionalne komisije, koje je inicirala Angela Merkel, a koje bi trebali potpisati lideri zapadnog Balkana, a onda i zemlje iz biv\u0161e Jugoslavije, sada \u010dlanice EU.<\/p>\n “Na\u0161 zadatak je da se na samitu u Parizu potpi\u0161e deklaracija o osnivanju REKOM-a”, poru\u010dila je Kandi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n U slu\u010daju Ora\u0161je bilo je 28 optu\u017eenih Bo\u0161njaka i Hrvata<\/strong><\/p>\n <\/p>\n D\u017eenana Karup Dru\u0161ko<\/strong> ispred Udru\u017eenje Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje prezentirala je 600 mjesta zato\u010denja i logora u kojima su bili zato\u010deni dr\u017eavljani BiH.<\/p>\n Poseban akcent Karup Dru\u0161ko stavila je na Ora\u0161je, zbog medijske pra\u0161ine koja se digla oko nedavnih uhi\u0107enja, koncentriraju\u0107i se na dva dokumentirana mjesta zato\u010denja, zbog koji se vodi istraga u BiH i zbog koji je nedavno uhi\u0107eno 10 pripadnika HVO-a.<\/p>\n Ta dva mjesta zato\u010denja su Srednjo\u0161kolski centar i Osnovna \u0161kola u Donjoj Mahali u kojima je bilo zato\u010deno oko 600 ljudi iz Ora\u0161ja i okoline, a dio ih je bio iz Bosanskog Broda.<\/p>\n “Zbog zlo\u010dina po\u010dinjenih na tim ljudima, 9. decembra je izre\u010dena presuda protiv Mate Baoti\u0107a koji je bio jedan od upravnika mjesta zato\u010denja, a protiv drugog upravnika Pere Vinceti\u0107a vodi se postupak pred Sudom BiH”, ka\u017ee Karup Dru\u0161ko.<\/p>\n Karup Dru\u0161ko je istaknula kako su dvojica spomenutih bila u grupi osumnji\u010denih od kojih je deset uhi\u0107enih.<\/p>\n Isti\u010de da je sporni predmet “Ora\u0161je” 1994. godine formirala srpska policija u Br\u010dkom, koji je nakon rata proslije\u0111en Ora\u0161ju, Kantonalnom tu\u017eiteljstvu u Posavini, i to tu\u017eiteljima koji su, napomenula je, hrvatske nacionalnosti. Taj predmet nikada nije bio predan Haa\u0161kom sudu, ali je 2010. predan Tu\u017eiteljstvu BiH na ocjenu, tu\u017eiteljici Hrvatici.<\/p>\n U prvoj prijavi bila je optu\u017eena 61 osoba sa podjednakim brojem Bo\u0161njaka i Hrvata, tada\u0161njih pripadnika HVO-a. Proces je odobren protiv 28 osoba, dok je protiv 33 ni\u017ee rangirane osobe predmet vra\u0107en Posavini.<\/p>\n “Prvi \u010dovjek DORH-a zapitao se otkuda od 28 osoba u optu\u017enici sada da se pojavi samo 10 osoba i to Hrvata”, ka\u017ee Karup Dru\u0161ko.<\/p>\n Ona je rekla da je istraga vo\u0111ena zajedni\u010dki, a o svemu je 2014. godine tu\u017eitelj, po nacionalnosti Srbin, obavijestio bh. ministra pravde koji je od Hrvatske zatra\u017eio me\u0111unarodnu pravnu pomo\u0107. U julu 2014. upu\u0107en je dopis DORH-u, a ve\u0107 u septembru iste godine Tu\u017eiteljstvo BiH je dobilo oko 600 stranica dokumenata iz Hrvatske.<\/p>\n “Istraga je u toku, a onda se izda nalog za hap\u0161enje deset pripadnika HVO-a koji su samo Hrvati. Ili je na osnovi dokumentacije dostavljene iz Hrvatske nedostajalo dokaza protiv Bo\u0161njaka ili je tu\u017eitelj na svoju ruku skinuo ta druga imena”, ka\u017ee Karup Dru\u0161ko.<\/p>\n Upozorila je kako je istraga ra\u0111ena dvije godine, te kako hap\u0161enje nisu trebala biti ura\u0111ena na datum 1. novembra, na katoli\u010dki blagdan, jer su takvi datumi, ka\u017ee, puno osjetljiviji nego u Hrvatskoj.<\/p>\n “Nemogu\u0107e je od 28 ljudi da se poka\u017ee da nijedan Bo\u0161njak ne treba da se hapsi jer je to izazvalo potpuno nepotrebno dizanje tenzija izme\u0111u Hrvatske i BiH”, poru\u010dila je Karup Dru\u0161ko.<\/p>\n <\/p>\n Zlo\u010dini na Baniji<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Slaven Ra\u0161kovi\u0107<\/strong>, koordinator istra\u017eiva\u010dkog programa Documente, danas je po prvi put prezentirao rezultate istra\u017eivanja ljudskih gubitaka sa podru\u010dja Banije. Iako istra\u017eivanje jo\u0161 nije zavr\u0161eno, izneseni su najve\u0107i zlo\u010dini po\u010dinjeni na tom podru\u010dju. Predstavljena su dva zlo\u010dina po\u010dinjena nad hrvatskim civilima 1991. godine. U 11. mjesecu 1991. dogodio se zlo\u010din u Kostri\u0107ima, u op\u0107ini Kostajnica, gdje su u jednom danu pobijeni svi mje\u0161tani toga sela zate\u010deni u svojim ku\u0107ama. Rije\u010d je o ukupno 16 osoba.<\/p>\n “Sve osobe ubijene su iz neposredne blizine, a nakon toga sve su ku\u0107e zapaljene zajedno sa posmrtnim ostacima tako da se te osobe jo\u0161 vode nestalima”, kazao je Ra\u0161kovi\u0107.<\/p>\n Ra\u0161kovi\u0107 je izjavio kako su hrvatska sela sa podru\u010dja Gline u drugoj polovici 1991. godine do\u017eivjela ponajte\u017ea stradanja u ratu u Republici Hrvatskoj gdje je u dva do tri mjeseca ubijeno preko 250 hrvatskih civila. Posebno je predstavljen zlo\u010din u selu Jo\u0161evica pored Gline gdje je u jednom danu ubijena 21 osoba.<\/p>\n “To je izvr\u0161ila specijalna diverzantska jedinica koja je sve mje\u0161tane ubila u ku\u0107ama iz blizine malokalibarskim vatrenim oru\u017ejem s prigu\u0161iva\u010dima tako da susjedi ne bi znali \u0161to se doga\u0111a. Nekoliko osoba je pre\u017eivjelo sakriv\u0161i se na tavanima tako da imamo svjedo\u010danstva”, kazao je Ra\u0161kovi\u0107.<\/p>\n Za oba ova zlo\u010dina nitko od po\u010dinitelja nije kazneno odgovarao iako su istrage pokrenute, nitko od po\u010dinitelja nije dostupan hrvatskom pravosu\u0111u.<\/p>\n <\/p>\n![](\"http:\/\/www.cropix.hr\/include\/image.php?width=200&image=\/var\/www\/clients\/client1\/web2\/private\/media\/mi\/2016-12-12\/zrtve_rata_rekom6-121216.jpg\")
<\/p>\n![](\"http:\/\/www.cropix.hr\/include\/image.php?width=200&image=\/var\/www\/clients\/client1\/web2\/private\/media\/mi\/2016-12-12\/zrtve_rata_rekom15-121216.jpg\")
<\/p>\n