![\"\"](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/vukovar_1991_ap_main.jpg?itok=y_qMJt3s\")
<\/p>\n<\/p>\n
Opsada Vukovara trajala je 87 dana, grad su postrojbe JNA i paravojnih srpskih snaga razarale sa zemlje, iz zraka i s Dunava, a na dan kad su njegovi stanovnici prognani iz svojih ku\u0107a gradske vizure su bile doslovno neprepoznatljive. Po ulicama su tog 18. studenog 1991. godine jo\u0161 le\u017eali ubijeni Vukovarci, ku\u0107e i stanovi su gorjeli, a me\u0111u ostacima jednoga grada i tisu\u0107a \u017eivota stvorena je tek uska staza kojom su gra\u0111ani nesrpske nacionalnosti otjerani u progonstvo.<\/p>\n
Slu\u017ebeni podaci govore da je tokom tri mjeseca opsade ubijeno i ranjeno 2.299 branitelja grada, ubijeno je i nestalo 2.580 civila, a u masovnim grobnicama prona\u0111eni su posmrtni ostaci 1.333 \u017ertve. Vukovar je svjedo\u010dio i najve\u0107em pokolju ratnih zarobljenika na farmi Ov\u010dara, gdje su JNA i srpske paravojne postrojbe likvidirale 260 vojnika i civila, ve\u0107inom pacijenata vukovarske bolnice. I do 12.000 granata padalo je dnevno na grad, najmanje 7.000 Vukovaraca odvedeno je u logore, a njih 22.156 prognano je iz Vukovara. Sru\u0161ene su 8.272 obiteljske ku\u0107e, ukupno 5.580 stanova je o\u0161te\u0107eno, a ratna \u0161teta u gospodarstvu procijenjena je na milijardu eura.<\/p>\n
Iako nijedna statisti\u010dka brojka ni danas ne mo\u017ee pokazati svu patnju, muke i stradanja koje su pretrpjeli Vukovarci u jesen 1991. godine, nemogu\u0107e je bilo i tada, ali i danas ne postaviti pitanje \u2013 zar se stradanje jednoga grada i njegovih gra\u0111ana na kraju 20. stolje\u0107a nije moglo zaustaviti? I kako su tada\u0161nja Europa, ali i cijeli svijet gledali na prijetnju nadolaze\u0107eg krvavog rata?<\/p>\n
Apeli za zaustavljanje napada i stradanja stizali su tada i iz Vukovara, cijele Hrvatske, ali i onog dijela biv\u0161e dr\u017eave u raspadu koje je hrabro ustalo protiv narastaju\u0107eg zla. No, rat nije zaustavljen. Naprotiv, samo se rasplamsao i pro\u0161irio po Hrvatskoj, potom i na Bosnu i Hercegovinu, godinama kasnije i na Kosovo.<\/p>\n
Pred Dan sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara 1991. godine, kada se obilje\u017eava i 25 godina od pada grada, Al Jazeerinim sugovornicima je postavljeno pitanje o tome je li velikim svjetskim silama, odnosno me\u0111unarodnoj zajednici bilo nemogu\u0107e ne znati \u0161to se doga\u0111a i \u0161to se sprema budu\u0107i da se zlo po\u010delo valjati jo\u0161 1990. godine.<\/p>\n \u201eMe\u0111unarodna zajednica, napose velike sile, znale su \u0161to se zbiva, odnosno, \u0161to se mo\u017ee dogoditi ukoliko se politi\u010dka kriza u biv\u0161oj Jugoslaviji ne rasplamsa do razmjera koje vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107e zaustaviti diplomacijom i politi\u010dkim rje\u0161enjima. Usudio bih se kazati da je ve\u0107 od Titove smrti, a napose od 1986. godine moralo svima biti jasno kakav se rasplet politi\u010dkih, dru\u0161tvenih i ekonomskih odnosa u drugoj Jugoslaviji mo\u017ee o\u010dekivati\u201c, podsje\u0107a demograf Dra\u017een \u017divi\u0107, voditelj vukovarskog Podru\u010dnog centra Instituta dru\u0161tvenih znanosti \u201eIvo Pilar\u201c.<\/p>\n Po njegovim rije\u010dima, \u201e\u010dak su i neprofesionalni analiti\u010dari imali dovoljno indicija i argumenata da pretpostave kamo vodi Memorandum SANU, ukidanje autonomija Vojvodine i Kosova, otvoreno zagovaranje velikosrpskog projekta i novih zapadnih granica srpske dr\u017eave na crti Virovitica \u2013 Karlovac \u2013 Ogulin \u2013 Karlobag te govor Slobodana Milo\u0161evi\u0107a na Gazimestanu 1989. godine, a kamoli velike obavje\u0161tajne agencije najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta\u201c.<\/p>\n \u201eDrugo je pitanje: \u0161to su velike sile sa svojim znanjem i informacijama htjele u\u010diniti, i koje su svoje vlastite interese \u017eeljele ostvariti\u201c, primje\u0107uje \u017divi\u0107.<\/p>\n Antropologinja Svetlana Slap\u0161ak re\u0107i \u0107e kako velikim silama \u201enije bilo nemogu\u0107e, nego nisu hteli da znaju\u201c.<\/p>\n \u201eOsamostaljene su predugo vukli za nos, a da je Evropa tada odlu\u010dno stupila kao faktor o\u010duvanja Jugoslavije kao konfederacije i dela evropske zajednice, ne bi bilo rata. Treba ra\u010dunati i sa neverovatnom ignorancijom koja je za zapadne politi\u010dare postala standard, jedini koji se po\u0161tuje. Stereotipi, kao plemena koja se ve\u010dno bore, netrpeljivost i sli\u010dne la\u017ei bili su odli\u010dna ‘argumentacija’ da se ne uradi ni\u0161ta\u201c, podsje\u0107a Slap\u0161ak.<\/p>\n Za one koji su ne\u0161to radili, a misli na diplomate iz Italije i Njema\u010dke, smatra da su \u201eradili su samo za svoju afirmaciju i li\u010dnu korist\u201c. \u201eNisu imali \u0161pijune? U tome slu\u010daju govorimo o vrhunskoj neprofesionalnosti. Ma naravno da su ih imali, pitanje je samo kakvog kvaliteta i da li su ih hteli slu\u0161ati\u201c, ukazuje Slap\u0161ak.<\/p>\n Sarajevski novinar Boro Konti\u0107 primje\u0107uje kako je \u201enajve\u0107i domet me\u0111unarodne zajednice tog vremena bilo pitanje da li \u0107e Jugoslavija pre\u017eivjeti, odnosno kako se pona\u0161ati dok bude trajala dezintegracija jugoslovenskog prostora\u201c.<\/p>\n \u201eVukovar ili bilo koji drugi grad bili su neprimjetljive ta\u010dke na tom obzoru\u201c, ka\u017ee Konti\u0107.<\/p>\n Svaki se rat mo\u017ee zaustaviti ili sprije\u010diti ako postoji politi\u010dka volja za tim, smatra \u017divi\u0107, ali i ka\u017ee da su me\u0111unarodna zajednica, a napose zapadnoeuropske dr\u017eave bile potpuno nespremne za bilo kakvu intervenciju. Raspadom blokovske podjele svijeta, tj. uru\u0161avanjem socijalisti\u010dkog bloka, i druga Jugoslavija je izgubila svoju \u201eneutralnu\u201c geopoliti\u010dku i geostrategijsku ulogu, \u0161to demokratska Europa nije prepoznala, dodaje.<\/p>\n \u201eKatastrofa se mogla sprije\u010diti da su ‘veliki’ to \u017eeljeli i da me\u0111u njima nije bilo, unato\u010d proklamiranom jedinstvu, velikih razlika u poimanju nove podjele geopoliti\u010dkih interesa u svijetu, u godinama kada je jedna velika svjetska sila (SSSR) gubila tlo pod nogama\u201c, konstatira \u017divi\u0107.<\/p>\n \u201eLjudske i materijalne \u017ertve nisu se ticale nikoga, a SAD i Evropa su mirno \u010dekale da se Jugoslavija uru\u0161i u krvi i plamenu. Katastrofa Vukovara, pre toga Dubrovnika, pa kona\u010dno Sarajeva \u2013 sve je to moglo da se primiri u satima, ne danima intervencije, odgovaraju\u0107om diplomatskom akcijom. I za\u0161to se, uostalom, nije pojavila jugoslovenska partizanska gerila da \u0161titi celu zemlju\u201c, pita Slap\u0161ak.<\/p>\n Dugogodi\u0161nji urednik i voditelj Dnevnika Televizije Beograd, a danas novinar Radija Slobodna Europa, Omer Karabeg dobro se sje\u0107a atmosfere koja je u Srbiji vladala mjesecima uo\u010di pada Vukovara. Tada je, kao i veliki broj kolega iz Televizije Beograd koji su se usprotivili hu\u0161kanju i \u0161irenju mr\u017enje, bio sklonjen iz informativnog programa.<\/p>\n \u201eBila su to stra\u0161na vremena u kojima je novinarstvo palo na najni\u017ee grane. Mnogi od novinara, koji su \u0161irili mr\u017enju i hu\u0161kali na rat i ubijanje, ne samo da nikada nisu snosili konsekvence, nego su neki od njih danas na \u010delu pojedinih novinskih ku\u0107a u Srbiji\u201c, ukazuje Karabeg.<\/p>\n Podsje\u0107a i na klju\u010dne teme koje su zaokupljale medije u Srbiji, pa se prisje\u0107a kolega koji su \u201esvako ve\u010de pri\u010dali o navodnim usta\u0161ama koji brane Vukovar, izmi\u0161ljenoj aferi o 40 zaklanih srpskih beba, ogrlicama od prstiju srpske djece koje nose branioci Vukovara i o juna\u0161tvu vojnika JNA koji su opsjedali Vukovar\u201c.<\/p>\n \u201eKada je Vukovar pao, novine su iza\u0161le sa ogromnim naslovima ‘Vukovar oslobo\u0111en’ i izvje\u0161tajima o velikoj pobjedi JNA i porazu usta\u0161a. U samom Vukovaru su organizovani koncerti na kojima su pjevale tada\u0161nje folk zvijezde\u201c, prisje\u0107a se Karabeg.<\/p>\n Danas je potpuno jasno kako je Vukovar tek bio jedan od po\u010detnih \u010dinova krvavog raspada Jugoslavije, koji \u0107e kasnije u Sarajevu, ali i drugdje u Bosni i Hercegovini, dobiti jo\u0161 katastrofalnije razmjere. Na pitanje kako je Sarajevo, te ratne jeseni 1991. godine, promatralo ono \u0161to se doga\u0111a u Vukovaru, Konti\u0107 odgovara kako je \u201enesumnjivo bilo pojedinaca koji su u stradanju Vukovara osjetili bojazan i za Sarajevo, ali generalno, za ve\u0107inu to je bio rat koji se de\u0161ava ‘negdje drugdje’\u201c.<\/p>\n \u201eAli je zato bilo puno navija\u010da, onih koji su podr\u017eavali napad JNA i srpskih paravojski, kao i onih koji su to vidjeli kao zlo\u010din, agresiju i najavu u\u017easnih doga\u0111aja. U Sarajevu se nije vidjela tragedija Vukovara i ovdje su u to vrijeme jo\u0161 uvijek organizovani koncerti za mir, emitovane poruke za mirno razrje\u0161enje i vjerovalo se kako \u0107e nas ta po\u0161ast mimoi\u0107i\u201c, prisje\u0107a se Konti\u0107.<\/p>\n \u201eObrazac ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dina genocida koje su po\u010dinile srpske vojne i paravojne postrojbe u BiH, od Prijedora do Srebrenice, uspostavljen je u djelima genocida koje su po\u010dinile snage JNA i srpskih paravojski u Vukovaru i na Ov\u010dari. Razlika je samo u broju \u017ertava, ali na\u010dini i akteri po\u010dinjenja zlo\u010dina te osobito njihova prikrivanja (primarne, sekundarne i tercijarne masovne grobnice) i izbjegavanja odgovornosti, potpuno su isti\u201c, tvrdi \u017divi\u0107.<\/p>\n Kada svijet nije kaznio po\u010dinitelje zlo\u010dina u Vukovaru, kao i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske, nastavlja, \u201eotvoren je bio put za realizaciju monstruoznih politika i zlo\u010dina u Bosni i Hercegovini\u201c.<\/p>\n Rat u Hrvatskoj bio je va\u017ena tema svjetskih medija, podsje\u0107a \u017divi\u0107, a slika o razaranju i stradanju Vukovara, Dubrovnika, Osijeka, Gospi\u0107a, Pakraca i drugih mjesta u Hrvatskoj oti\u0161la je u svijet. Stoga je siguran da je ta slika \u201ebarem malo pomogla da se istina o ratu i agresiji probije do onih koji su imali politi\u010dku mo\u0107 i interesa u odre\u0111enom trenutku vi\u0161e se anga\u017eirati na mirnom rje\u0161enju sukoba\u201c.<\/p>\n Po njemu, Vukovar i Dubrovnik su postali simboli stradanja i kataklizme, \u201enakon \u010dega vi\u0161e nije bilo nikakve dileme, pa i za me\u0111unarodnu zajednicu, da je na djelu agresija i teritorijalna ekspanzija Srbije na ra\u010dun Hrvatske\u201c.<\/p>\n \u201eRazlika izme\u0111u medija i politike bila je izrazita: mediji su shvatili \u0161ta se doga\u0111a u Dubrovniku, i premda su ve\u0107inom bili slepi za lokalni pacifizam, protivljenje ratu i antinacionalisti\u010dke opozicije, ipak su delovali br\u017ee i stvarali javno mnenje\u201c, napominje Slap\u0161ak.<\/p>\n No tolerancija koju su imali prema Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u, primje\u0107uje, bio je \u201eproblem ukr\u0161tanja naracija u samim\u00a0 medijima \u2013 od levi\u010darskih zabluda do starih simpatija za Srbe u Prvom svetskom ratu i, jo\u0161 jednom, ignorantskog nerazumevanja Jugoslavije, koja je mogla biti jedini uspe\u0161an rezultat odnosno subjekt tranzicije \u2013 pa nije, jer tranzicija uop\u0161te nije smela biti uspeh, nego osnova za novu kolonizaciju\u201c.<\/p>\n \u201eUni\u0161tena industrija od Be\u010da do Libije, kulturna kolonizacija, dejtonska brljotina koja je od Bosne i Hercegovine na\u010dinila dana\u0161nji u\u017eas, sa sve Republikom Srpskom, revizija istorije za politi\u010dku dobit u novom deljenju karata, neproduktivni papirni kapitalizam, neoliberalizam, poni\u0161tavanje pameti na svakom koraku, masivno i masovno zaglupljivanje narodnih masa, samostalno izvedeno uru\u0161avanje autoriteta Ha\u0161kog suda \u2013 sve to govori o planu u koji je jugoslovenski rat odli\u010dno i funkcionalno upao. Bo\u017ee, kakve smo budale bili\u201c, ka\u017ee Slap\u0161ak.<\/p>\n <\/p>\n
\nMorali su znati<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/vukovar_prognani_epa_inset.jpg?itok=UU67EYzm\")
<\/p>\n
\n‘Nisu imali \u0161pijune? Naravno da jesu’<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/vukovar_1991_epa_inset.jpg?itok=nwZ2SPgR\")
<\/p>\n
\nKrv i plamen<\/strong><\/p>\n
\nAtmosfera hu\u0161kanja i govora mr\u017enje<\/strong><\/p>\n
\nNavija\u010da zla je uvijek bilo<\/strong><\/p>\n
\nVa\u017ena tema svjetskih medija<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/vukovar_jna_epa_inset.jpg?itok=CPn8-q79\")
<\/p>\n