{"id":140181,"date":"2016-08-25T10:09:15","date_gmt":"2016-08-25T09:09:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama-2\/"},"modified":"2016-08-30T09:22:19","modified_gmt":"2016-08-30T08:22:19","slug":"sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/","title":{"rendered":"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama"},"content":{"rendered":"

\"Terselic_16_dam_110816\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Hvaljena i osporavana voditeljica Documente, Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obja\u0161njava kako je ustanovljeno da je broj civilnih \u017ertava Oluje ne\u0161to manji no \u0161to se do sada mislilo, za\u0161to bi, uz proslavu, trebalo organizirati komemoraciju za te \u017ertve te \u0161to bi i Srbija i Hrvatska trebale napraviti u suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

N<\/span><\/span>ekoliko dana prije obilje\u017eavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u Documenta odr\u017eao je konferenciju za tisak s koje je uputio apel Vladi i predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarovi\u0107 s inicijativom da se 21 godinu nakon Domovinskog rata prona\u0111e na\u010dina za odr\u017eavanje komemoracije za civilne \u017ertve srpske nacionalnosti koje su izgubile \u017eivot tijekom, a osobito u danima nakon akcije Oluja. Nagla\u0161avaju\u0107i da ne \u017eele osporavati Republici Hrvatskoj pravo na proslavu Dana pobjede, aktivisti Documente iznijeli su i nove podatke o broju civilnih \u017ertava koji je, prema njihovim istra\u017eivanjima, manji od 677, kako je svojedobno utvrdio <\/span>HHO<\/span>. Nakon proslave Oluje u Kninu koju su opet okaljali usta\u0161ki pozdravi, crne uniforme i koncert Thompsona na kojem se izvikivalo \u201cza dom spremni\u201d, razgovarali smo s Vesnom Ter\u0161eli\u010d, voditeljicom Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Vesna Ter\u0161eli\u010d je Slovenka, ro\u0111ena u Ljubljani, koja \u017eivi i radi u Zagrebu. Poznata je kao dugogodi\u0161nja aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ljudska prava, \u010diji je rad prepoznat i na regionalnoj i me\u0111unarodnoj razini. Hvaljena i osporavana, Vesna Ter\u0161eli\u010d godinama se zala\u017ee za priznanje statusa civilnim \u017ertvama rata na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, koje su mahom ostale bez ikakve pomo\u0107i ili od\u0161tete dr\u017eave. Suosniva\u010dica je mre\u017ee Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu i njena koordinatorica od 1991. do 1998. Pripadala je i skupini intelektualaca koji su se okupili oko Antiratne kampanje Zagreb tijekom Domovinskog rata. Ostale su zapa\u017eene i njene kritike zbog kr\u0161enja ljudskih prava za vrijeme i nakon akcije Oluja 1995. Za svoje mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj dobila je niz priznanja. S\u00a0Katarinom Kruhonja\u00a0iz\u00a0Centra za nenasilje, mir i ljudska prava Osijek, dobila je Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) 1998., a 2009. i Europsku nagradu Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize);\u00a0Srpsko narodno vije\u0107e\u00a0dodijelilo joj je 2011. Nagradu Diana Budisavljevi\u0107, a predsjednik Republike Hrvatske\u00a0Ivo Josipovi\u0107\u00a02012. uru\u010dio joj je Povelju Republike Hrvatske\u00a0za iznimno i uspje\u0161no poticanje procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Republici Hrvatskoj i regiji. Documentu \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u kojem je Vesna Ter\u0161eli\u010d na \u010delu, osnovalo je sada ve\u0107 davne 2004.\u00a0nekoliko nevladinih udruga: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Gra\u0111anski odbor za ljudska prava i Hrvatski helsin\u0161ki odbor. Nezadovoljni iskustvom pre\u0161u\u0107ivanja ratnih zlo\u010dina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000.,\u00a0aktivisti Documente svojim radom nastoje dati doprinos razvijanju dru\u0161tvenih procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, kao i izgradnji odr\u017eivog mira u Hrvatskoj i \u0161iroj regiji. Od 2006. Documenta radi na izgradnji regionalne koalicije organizacija civilnog dru\u0161tva iz postjugoslavenskih zemalja unutar Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica nakon ratnih sukoba u regiji \u2013 <\/span>REKOM<\/span>.<\/span><\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Nekoliko dana prije obilje\u017eavanja Dana pobjede iza\u0161li ste u javnost s inicijativom da se po\u010dnu odr\u017eavati komemoracije za civilne \u017ertve te vojne akcije, koje su uglavnom bile srpske nacionalnosti. Naglasili ste da pritom ne dovodite u pitanje legitimnost Oluje. Je li mogu\u0107e pomiriti proslavu pobjede s komemoracijom \u017ertvama? I je li itko\u00a0od onih kojima ste se obra\u0107ali \u2013 Vlada ili predsjednica Republike \u2013 odgovorio na tu inicijativu?<\/span><\/strong><\/p>\n

Nema odgovora, uostalom, kao i prethodnih godina. Uvjerena sam da je unutar nekoliko uzastopnih dana u kolovozu, u Hrvatskoj mogu\u0107e i proslaviti pobjedu i organizirati dostojanstvenu komemoraciju. No za to nema politi\u010dke volje. Veliki propust svih pro\u0161lih vlada jest \u0161to nisu prona\u0161le primjeren na\u010din za uklju\u010divanje stradanja hrvatskih dr\u017eavljana srpske <\/span>nacionalnosti u slu\u017ebena obilje\u017eavanja i tako nas povezale u razumijevanju okrutnosti rata. Dapa\u010de, politi\u010dkim porukama odaslanim s ceremonijala u Hrvatskoj i u susjednim dr\u017eavama, politi\u010dari nas i ove godine jo\u0161 vi\u0161e razdvajaju. Sve vi\u0161e se su\u017eava prostor za izricanje druga\u010dijeg mi\u0161ljenja, posebice o Oluji, pa je tako ministar unutarnjih poslova Orepi\u0107 zabranio mirno antiratno okupljanje u Zagrebu, a kad je vi\u0161e od stotinu nasilnika na Trgu bana Jela\u010di\u0107a napalo desetak aktivistkinja i aktivista, policija ih nije za\u0161titila. Predsjednica Grabar Kitarovi\u0107 je u Kninu rije\u010di razumijevanja patnje povezala s prijetnjom: \u201cIako mo\u017eemo razumjeti da je Oluja za mnoge izbjegle Srbe te\u0161ko osobno i povijesno iskustvo, nismo i nikad ne\u0107emo prihvatiti da se Oluja mjeri nehrvatskim pa i antihrvatskim mjerilima.\u201d Toliko o Ustavom zagarantiranom pravu na slobodu izra\u017eavanja i okupljanja. Uz takvu podr\u0161ku nasilnici \u0161irom Hrvatske mogu se jo\u0161 slobodnije, vlastitim \u0161akama, upu\u0161tati u tuma\u010denje \u0161to je nehrvatsko ili nedovoljno hrvatsko. Ako se predstavnici institucija Republike Hrvatske ne \u017eele sje\u0107ati \u017ertava, mo\u017eemo to u\u010diniti sami. U spomen na ubijene i nestale srpske civile odnijeli smo cvije\u0107e i svije\u0107e u Uzdolje i Golubi\u0107 i time pokrenuli akciju \u201cSje\u0107anje na sve \u017ertve\u201d na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Od rujna \u0107emo objavljivati imena i prezimena ubijenih i nestalih u zlo\u010dinima po\u010dinjenim 1991. u kojima su ve\u0107inom stradali Hrvati, s fotografijama mjesta stradanja, kao i informacijama o zlo\u010dinima i imenima \u017ertava. Pozivam sve zainteresirane da na svoj na\u010din iska\u017eu \u017ealjenje za \u017ertvama s druge strane ratova i dana\u0161njih sve dubljih politi\u010dkih podjela.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: U Kninu se, o\u010dekivano, uz slu\u017ebenu odr\u017eala i proslava s usta\u0161kim povicima i znakovljem, uz koncert Thompsona koji je financirala Hrvatska radiotelevizija. Kako komentirate takve pojave koje su ve\u0107 postale uobi\u010dajeni folklor i dovele do toga da se u Europi Hrvatsku sve vi\u0161e do\u017eivljava kao zemlju u kojoj se tolerira neofa\u0161izam?<\/span><\/strong><\/p>\n

Kako bismo svi mi i Europa trebali do\u017eivjeti mar\u0161iranje HOS<\/span>-ovaca u crnim ko\u0161uljama u slu\u017ebenoj povorci, uz uzvikivanje usta\u0161kog pozdrava? Kako mo\u017eemo tuma\u010diti pljesak prolaznika? A kako shvatiti to \u0161to policija nije podnijela prijavu, kao \u0161to nije reagirala i na stotine takvih pozdrava u prosvjednom mar\u0161u na Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije u sije\u010dnju ove godine? Je li mogu\u0107a neka druga interpretacija nego toleriranje neprihvatljivog, i to u zemlji gdje je po\u010dinjen genocid nad \u017didovima, Srbima i Romima? Jedino su se trgnuli i podnijeli prijavu zbog klicanja \u201cza dom spremni\u201d na koncertu Thompsona.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: U isto vrijeme u Srbiji se odr\u017eavaju parastosi, Hrvatsku se optu\u017euje za progon 200 gra\u0111ana srpske nacionalnosti, ministar vanjskih poslova Srbije proziva Hrvatsku kao dr\u017eavu koja podr\u017eava usta\u0161luk, a rehabilitiran je i Dra\u017ea Mihajlovi\u0107; kako to komentirate?<\/span><\/strong><\/p>\n

Toleriranjem neprihvatljivog u Hrvatskoj neprekidno dajemo povoda za razumljive reakcije u Srbiji, a srpske institucije neprihvatljivim rehabilitacijama \u010detnika i neodmjerenim govorima neprekidno daju povoda nama. Njihova isklju\u010divost neprekidno hrani na\u0161u, na\u0161e usta\u0161ovanje hrani njihovo \u010detnikovanje. A politi\u010dari se stalno hvale stupnjem civiliziranosti, poput premijera Vu\u010di\u0107a nakon obilje\u017eavanja Oluje: \u201cNa tom na\u0161em veli\u010danstvenom i najmanje \u010detiri puta ve\u0107em skupu od njihova najve\u0107eg skupa, nije bilo paljenja zastave, govora mr\u017enje, ru\u017enih rije\u010di\u201d, umjesto da zrelo i samokriti\u010dno pogledaju odgovornost za stanje u vlastitoj zemlji. Jer nije dovoljno da se ne pale zastave i ne \u0161iri govor mr\u017enje samo tog, ve\u0107 i svih drugih dana.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Na konferenciji za tisak objavili ste da je civilnih \u017ertava u Oluji bilo manje nego \u0161to je zabilje\u017eio <\/span>HHO<\/span>. Koliko to\u010dno i za\u0161to je do\u0161lo do pogre\u0161ke? Je li se radilo o ljudima koji su povjerovali Tu\u0111manovu pozivu da ostanu u svojim domovima jer im se ni\u0161ta ne\u0107e dogoditi i imate li podatke o njihovoj dobi i statusu u tzv. <\/span>SAO<\/span> Krajini?<\/span><\/strong><\/p>\n

Na\u0161e istra\u017eivanje jo\u0161 nije zaklju\u010deno pa ne mo\u017eemo objaviti kona\u010dne podatke, ali mo\u017eemo potvrditi da je prete\u017eno rije\u010d o starijim \u017eenama i mu\u0161karcima srpske nacionalnosti, kao \u0161to je vidljivo iz izvje\u0161taja Hrvatskog helsin\u0161kog odbora, \u010dije istra\u017eivanje o \u017ertvama u tijeku i nakon Oluje ostaje daleko najrelevantnije. No broj 677, koji se navodi u izvje\u0161taju HHO<\/span>-a, odnosi se i na sve \u017ertve ubijene u narednom razdoblju, sve do kraja 1999. godine. To je va\u017eno imati u vidu da se ne brkaju stvari jer je va\u017eno razdvojiti \u017ertve koje su ubijene u samoj vojnoj akciji i one \u017ertve koje su ubijene nakon prestanka svih vojnih aktivnosti, nakon uspostave potpune hrvatske kontrole. HHO<\/span>-ovim istra\u017eiva\u010dima nisu bili dostupni svi dana\u0161nji izvori pa neke stvari tada nisu mogli utvrditi. Stvar je \u010disto metodolo\u0161ke prirode, a ne svjesne manipulacije. Do sada smo utvrdili dvadesetak problemati\u010dnih slu\u010dajeva, ali istra\u017eivanje u Dalmaciji i Lici jo\u0161 nije gotovo. Iako se veliki broj \u017ertava utvr\u0111enih od HHO<\/span>-a odnosi na \u017ertve ubojstava, odnosno ratnih zlo\u010dina, odre\u0111en broj \u017ertava je ranjen ili poginuo tijekom granatiranja tih podru\u010dja. Budu\u0107i da se Documentina metodologija bazira na provjeri \u010dinjenica najmanje triju neovisnih izvora, za neke od navedenih \u017ertava jednostavno nismo mogli prona\u0107i svjedoke ubojstva iako smo razgovarali s ljudima u selima iz kojih su \u017ertve. Nadalje, u nekoliko slu\u010dajeva svjedoci su nam eksplicitno naveli da su osobe koje su navedene kao \u017ertve u stvari umrle prirodnom smr\u0107u ili su njihov nestanak prijavili svjedoci koji nisu znali \u0161to se s njima dogodilo, a kasnije se ispostavilo da su osobe \u017eive. Ostaje \u010dinjenica da broj \u017ertava ne\u0107e zna\u010dajno odudarati jer postoje i neke \u017ertve koje smo mi utvrdili, a nisu bile na popisu HHO<\/span>-a. Ono na \u010demu mi insistiramo jest da se popis \u017ertava temelji na dokumentima\/izvorima i da bude apsolutno javno provjerljiv te da tako mo\u017eemo otkloniti prijepore oko brojeva.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: \u010cak je i kardinal Kuhari\u0107 ve\u0107 krajem kolovoza 1995. osudio zlo\u010dine nad civilima u Oluji. Za\u0161to <\/span>HDZ<\/span> ne \u017eeli priznati da su se oni dogodili? O\u010dekujete li od novog vodstva <\/span>HDZ<\/span>-a, na \u010delu s Andrejem Plenkovi\u0107em, promjenu u stavu prema tom pitanju?<\/span><\/strong><\/p>\n

Ne prestajem o\u010dekivati i \u017eeljela bih vjerovati da je promjena stava mogu\u0107a, no bojim se da nije jako izgledna. Za funkcioniranje pluralisti\u010dke demokracije u Hrvatskoj priznavanje patnje upravo tih \u017ertava podjednako je va\u017eno kao priznavanje patnje ubijenih u Vukovaru, \u0160kabrnji i drugim mjestima stradanja Hrvata, u srpskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: U prepucavanju izme\u0111u hrvatske i srpske, a onda i politike Bosne i Hercegovine, uvijek najgore prolaze civilne \u017ertve, koje podjednako zaboravljaju sve dr\u017eave koje su bile uklju\u010dene u sukob. Koliko tih \u017ertava ima, prema va\u0161im istra\u017eivanjima, i postoje li \u0161anse da ti ljudi dobiju neko obe\u0161te\u0107enje ili priznanje statusa civilne \u017ertve rata?<\/span><\/strong><\/p>\n

Za sada ne vidim politi\u010dku volju. U ratovima od 1991. do 2001. ubijeno je i nestalo vi\u0161e od 130.000 osoba. Broj \u017ertava drugih te\u0161kih povreda ljudskih prava od svih koji su pre\u017eivjeli silovanje ili torturu u logoru, vi\u0161estruko je ve\u0107i. Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi i priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku civilnim \u017ertvama, no za to za sada nema volje.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Svojedobno su civilne \u017ertve rata, oni koji su izgubili svoje najbli\u017ee, tu\u017eili Republiku Hrvatsku i izgubili spor. \u0160to je bilo s parni\u010dnim tro\u0161kovima?<\/span><\/strong><\/p>\n

Zakoni o odgovornosti za \u0161tetu, koji su dali nadu civilnim \u017ertvama, usvojeni su 2003., u vrijeme socijaldemokratsko liberalne koalicije. U sudskoj praksi pokazalo se da imaju ugra\u0111enu gre\u0161ku jer je ve\u0107ina \u017ertava ratnog zlo\u010dina izgubila parni\u010dne postupke i morala platiti visoke tro\u0161kove. Ve\u0107ina \u017ertava odlu\u010dila se na tu\u017ebu tek kad su vidjeli da nema kaznenog progona ratnih zlo\u010dina u kojima su stradali njihovi najbli\u017ei. U kona\u010dnici im je Republika Hrvatska pokazala svoje najru\u017enije lice: nije ni kaznila zlo\u010dince ni osigurala obe\u0161te\u0107enje, a jo\u0161 ih je i kaznila naplatom parni\u010dnih tro\u0161kova. U kampanji \u201c\u017drtve su predugo \u010dekale\u201d upozorili smo na njihovu sudbinu, tra\u017ee\u0107i usvajanje zakona kojim bi se priznala prava svih civilnih \u017ertava.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Kako u tom kontekstu ocjenjujete odluku Vrhovnog suda kojom je su\u0111enje Branimiru Glava\u0161u vra\u0107eno na po\u010detak zbog, navodno, proceduralne gre\u0161ke?<\/span><\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to javnosti treba nagla\u0161avati jest da Branimir Glava\u0161 nije oslobo\u0111en optu\u017ebi za ratne zlo\u010dine. U dono\u0161enju odluke Vrhovni sud nije odstupio od svoje zakonom utvr\u0111ene uloge, ali je u promi\u0161ljanju o zna\u010daju pogre\u0161ke, koja u kona\u010dnici ne mo\u017ee utjecati na visinu kazne, trebao uzeti u obzir u kojoj \u0107e mjeri predstoje\u0107e ponovljeno su\u0111enje iscrpljivati \u017ertve, pravosu\u0111e i javnost. Osim prava, mogao je imati u vidu i pravdu.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: A kako komentirate \u010dinjenicu da Vojislav \u0160e\u0161elj slobodno \u0161e\u0107e Srbijom i predstavlja tre\u0107u politi\u010dku snagu u srpskom parlamentu?<\/span><\/strong><\/p>\n

Katastrofalna pogre\u0161ka Tribunala, koji je prvo pustio \u0160e\u0161elja da bi ga nakon toga, neshvatljivom odlukom sudskog vije\u0107a, nepravomo\u0107no oslobodio krivnje za ratnohu\u0161ka\u010dku politiku koja je za posljedicu imala protjerivanje desetina tisu\u0107a ljudi i ubojstva njih gotovo 905, kao i razaranja cijelih sela i vjerskih objekata, mu\u010denja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, samo hrane nespremnost na prihva\u0107anje odgovornosti za ratne zlo\u010dine u Srbiji. Posebno zabrinjava \u0161to su bira\u010di u Srbiji u velikom broju glasali ba\u0161 za one koji su devedesetih vodili rat.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Kako je sa su\u0111enjima u Srbiji i kako u tom kontekstu komentirate njihov Zakon o univerzalnoj nadle\u017enosti za ratne zlo\u010dine na tlu biv\u0161e Jugoslavije?<\/span><\/strong><\/p>\n

Su\u0111enja za ratne zlo\u010dine u Srbiji su va\u017ena jer \u017ertve i javnost o\u010dekuju pravdu, bez obzira na sporost postupaka i selektivnost u optu\u017eivanju, jer se jo\u0161 uvijek izbjegava teretiti zapovjednike. Nikako ne bismo trebali zaboraviti da bez regionalne nadle\u017enosti pravosu\u0111a Republike Srbije, ne bi bilo mogu\u0107e procesuiranje zlo\u010dina u Sotinu, Belom Manastiru i na Ov\u010dari, u postupcima pred Vi\u0161im sudom u Beogradu koji su okon\u010dani jo\u0161 uvijek nepravomo\u0107nim presudama, upravo na temelju dokaza koje je DORH<\/span> ustupio Tu\u017eila\u0161tvu za ratne zlo\u010dine Republike Srbije. Budu\u0107i da po\u010dinitelji zlo\u010dina \u017eive u Srbiji, zakon je omogu\u0107io njihov progon. Kad bi bilo politi\u010dke volje, problem sa zakonom bi se mogao rije\u0161iti sporazumno, utvr\u0111ivanjem primarne nadle\u017enosti hrvatskog pravosu\u0111a za sve dr\u017eavljane RH<\/span> s prebivali\u0161tem u RH<\/span>. Tako bi se otklonila mogu\u0107nost koje se boje mnogi u Hrvatskoj. Nema razloga da se postupak protiv nekoga tko \u017eivi u Hrvatskoj vodi u Srbiji.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: \u010cini se da je jedini napredak postignut Zakonom o \u017ertvama ratnog zlo\u010dina silovanja, donesen za vrijeme vlade Zorana Milanovi\u0107a. Zanimljivo je kako je u trenutku kada je Zakon izglasavan, <\/span>HDZ<\/span> napustio Sabornicu. Tko je najzaslu\u017eniji za taj Zakon i ima li on neke pozitivne efekte i na ostale zemlje u regiji?<\/span><\/strong><\/p>\n

Zakon je u javnosti dobio potporu zahvaljuju\u0107i zalaganju samih pre\u017eivjelih, udruge \u017dene u Domovinskom ratu, \u017eenskih organizacija za ljudska prava, Ureda predsjednika RH<\/span> i Ureda Ujedinjenih naroda za razvoj, a u proceduri usvajanja zbog ustrajnosti Ministarstva branitelja koje je vodio Predrag Mati\u0107. Nisu ga pokolebali prosvjedi veterana i opstrukcije iz drugih parlamentarnih stranaka. U kratkom vremenu nakon usvajanja zakona rije\u0161en je veliki broj zahtjeva zahvaljuju\u0107i iznimno u\u010dinkovitom radu Povjerenstva, koje vodi Marijana Senjak. Iako to nema direktan utjecaj na \u017eene i mu\u0161karce koji su pre\u017eivjeli silovanje u drugim zemljama, ipak daje vjetar u le\u0111a svima koji se bore za zakonsko reguliranje svog prava na obe\u0161te\u0107enje i podr\u0161ku.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Documenta je pratila i sudske procese protiv po\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina. Kakve su konkretne brojke nakon toliko godina i kakav je omjer Srba i Hrvata?<\/span><\/strong><\/p>\n

Prema podacima DORH<\/span>-a, vi\u0161e od 3550 osoba osumnji\u010deno je za ratni zlo\u010din, od \u010dega su vi\u0161e od osamdeset posto bili pripadnici srpskih jedinica i JNA<\/span>. Prema podacima prikupljenim od sudova, vi\u0161e od 97 posto pravomo\u0107no osu\u0111enih pred sudovima u Republici Hrvatskoj bili su pripadnici srpskih jedinica i JNA<\/span>, a tek ne\u0161to vi\u0161e od dva posto pripadnici hrvatskih postrojbi.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Hrvatska je vodila pravedan i obrambeni rat u kojem su, na\u017ealost, s hrvatske strane tako\u0111er po\u010dinjeni ratni zlo\u010dini. Hrvatska se te\u0161ko suo\u010dava s tom \u010dinjenicom. No \u010dini se da Srbija, koja je bila agresor, a osobito slu\u017ebena politika, nikada to ne\u0107e iskreno priznati? Ili ipak vjerujete da bi to neka budu\u0107a srpska vlada morala u\u010diniti, ako zbog ni\u010deg drugog, onda zbog ulaska u <\/span>EU<\/span>?<\/span><\/strong><\/p>\n

Svaki rat prate ratni zlo\u010dini i svaka zemlja te\u0161ko se s njima suo\u010dava. Uz agresiju, rat je imao i elemente gra\u0111anskog rata, jer su se osim JNA<\/span> i srpskih jedinica, jedni protiv drugih na dvije razli\u010dite strane rata borili i dr\u017eavljani Hrvatske. Dodatnim istra\u017eivanjima i protokom vremena mogu\u0107e je, ali ne i nu\u017eno, kriti\u010dnije sagledavanje svih nijansi proteklih ratova. Ne ulijeva mi optimizam \u0161to se Srbija, pa i Hrvatska, vi\u0161e bavi revizionizmom i poricanjem \u010dinjenica iz Drugog svjetskog rata, pora\u0107a i socijalisti\u010dke Jugoslavije, nego historiografijom. Ne vidim ni veliki interes Europske unije za na\u0161e interpretacije pro\u0161log nasilja. Samo se ufam u snagu nekih novih generacija i njihovu otvorenost. Ako \u0107e im obrazovni sustavi dopustiti izrastanje u znati\u017eeljne stvaratelje, mogli bi s vremenske distance, uz solidnu dokumentaciju, sagledati vi\u0161eslojna ratna zbivanja. To \u0107e mo\u0107i samo ako popuste politi\u010dka kontrola, prisila \u201csamo jedne istine\u201d i pam\u0107enje samo \u201cna\u0161ih \u017ertava\u201d.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Kako je na va\u0161 rad utjecala politika koju je u posljednjih \u0161est mjeseci vodila sada ve\u0107 biv\u0161a vlada na \u010delu s Tihomirom Ore\u0161kovi\u0107em?<\/span><\/strong><\/p>\n

Kao i na javne i nezavisne neprofitne medije te kulturnjake, organizacije civilnog dru\u0161tva i gra\u0111anske inicijative koje je iz temelja potresla restriktivna politika usmjerena na gu\u0161enje slobode izra\u017eavanja i stvaranja. Trebat \u0107e godine da bi se popravili \u0161tetni utjecaji tog udara na pluralisti\u010dku demokraciju.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Kako ocjenjujete rad <\/span>HRT<\/span>-a kao javnog servisa i pra\u0107enje doga\u0111aja u posljednje vrijeme?<\/span><\/strong><\/p>\n

Zabrinjavaju smjenjivanja kompetentnih novinara i urednika te posljedi\u010dno munjevito uru\u0161avanje kvalitete rada HRT<\/span>-a. Informativni program srozao se na razinu devedesetih, a tre\u0107i programi televizije i radija, gdje su do vala \u010distki prostor imali ljudi svih generacija koji razmi\u0161ljaju, izgubili su kriti\u010dku o\u0161tricu. Nedopustivo je da je zbog sudjelovanja u timu filma \u201c15 minuta \u2013 Masakr u Dvoru\u201d, \u010diji je fokus na danskim vojnicima koji nisu pravovremeno i primjereno reagirali na smaknu\u0107e devetero psihijatrijskih bolesnika i invalida u zgradi osnovne \u0161kole u Dvoru na Uni, otkaz dobio novinar HTV<\/span>-a Sa\u0161a Kosanovi\u0107.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Koliko ste vi osobno, a onda i Documenta, izlo\u017eeni prijetnjama i napadima ekstremista koji su sve glasniji na politi\u010dkoj sceni u Hrvatskoj i mo\u017eete li svoju situaciju usporediti s utjecajem sli\u010dnih udruga u Srbiji?<\/span><\/strong><\/p>\n

Javni napadi na za\u0161titnike ljudskih prava u Hrvatskoj nalik su na one u Srbiji, gdje su najvi\u0161e na udaru \u017eene koje vode Fond za humanitarno pravo, Helsin\u0161ki odbor, \u017dene u crnom\u2026 Ohrabruju nasilnike na ulici na verbalne, a ponekad i fizi\u010dke napade.<\/p>\n

NACIONAL<\/span>: Kako komentirate kritiku na ra\u010dun iskori\u0161tavanja djece u Srbu, koja su \u010ditala neke pjesme u kojima se veli\u010da Tita. \u0160to mislite o reakciji pravobraniteljice?<\/span><\/strong><\/p>\n

Ne dovode\u0107i u pitanje pravo djece na sudjelovanje u proslavama, smatram da ih treba uklju\u010divati s velikim oprezom. Podr\u017eavam rije\u010di pravobraniteljice \u201cDjeci, sukladno njihovim pravima, treba omogu\u0107iti slobodno sudjelovanje u svim onim aktivnostima koje ih raduju, koje su usmjerene razvoju njihovih najvi\u0161ih potencijala, ali bez ikakvog utjecaja ili interesa politi\u010dkih stranaka\u201d, koje ne bi trebalo primijeniti samo na zbivanja u Srbu, nego na apsolutno sve dru\u0161tvene i politi\u010dke procese. Za djecu u Kninu i cijeloj Hrvatskoj najva\u017enije je ostvariti pravo na kvalitetno obrazovanje, \u0161to ne\u0107e biti mogu\u0107e bez reforme obrazovanja. Kvalitetnije obrazovanje pomoglo bi im u odupiranju ne\u017eeljenim politi\u010dkim utjecajima u mladosti i zrelijoj dobi, kao i u prevladavanju sada\u0161nje krize.<\/p>\n

(Objavljeno u Nacionalu, 20.08.2016.<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"  Hvaljena i osporavana voditeljica Documente, Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obja\u0161njava kako je ustanovljeno da je broj civilnih \u017ertava… ","protected":false},"author":8,"featured_media":140176,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[426],"tags":[],"class_list":["post-140181","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rekom-u-medijima-bhsc"],"acf":[],"yoast_head":"\nSve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"  Hvaljena i osporavana voditeljica Documente, Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obja\u0161njava kako je ustanovljeno da je broj civilnih \u017ertava...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2016-08-25T09:09:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-08-30T08:22:19+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1920\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1176\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Recom Editor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Recom Editor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/\",\"name\":\"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg\",\"datePublished\":\"2016-08-25T09:09:15+00:00\",\"dateModified\":\"2016-08-30T08:22:19+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg\",\"width\":1920,\"height\":1176},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\",\"name\":\"Recom Editor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Recom Editor\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"  Hvaljena i osporavana voditeljica Documente, Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obja\u0161njava kako je ustanovljeno da je broj civilnih \u017ertava...","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2016-08-25T09:09:15+00:00","article_modified_time":"2016-08-30T08:22:19+00:00","og_image":[{"width":1920,"height":1176,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Recom Editor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Recom Editor","Est. reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/","name":"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg","datePublished":"2016-08-25T09:09:15+00:00","dateModified":"2016-08-30T08:22:19+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Terselic_16_dam_110816.jpg","width":1920,"height":1176},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/sve-postjugoslavenske-zemlje-trebale-bi-priznati-patnju-pruziti-podrsku-zrtvama\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sve postjugoslavenske zemlje trebale bi priznati patnju i pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3","name":"Recom Editor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","caption":"Recom Editor"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140181"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140181"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140181\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":140196,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140181\/revisions\/140196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/140176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}