Muzej zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida obiluje bogatom arhivskom gra\u0111om i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istra\u017eivanju doga\u0111aja na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992. – 1995. godina.<\/p>\n
U njegovom sastavu su arhiv i izlo\u017eba Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti, logorima, zlo\u010dinima po\u010dinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedo\u010denja \u017ertava, kao i projekcije filmova – \u201dRat u Bosni i Hercegovini\u201d, \u201dGradovi pod opsadom\u201d, \u201dNjihovim o\u010dima (Svjedoci pravde)\u201d, \u201dKraj neka\u017enjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom\u201d, \u201dZlo\u010din pred Tribunalom” (Prijedor, srednja Bosna, Vi\u0161egrad), i \u201dDubrovnik i zlo\u010din nad kulturnom ba\u0161tinom”.<\/p>\n
Svi sadr\u017eaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.<\/p>\n
Na samom ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godi\u0161njeg \u0160evala Tabakovi\u0107a koji je ubijen u Vi\u0161egradu 1992. godine.<\/p>\n
Ono \u0161to je posebna osobenost vezana za rahmetli Tabakovi\u0107a jeste da je 1942. godine tada kao 25-godi\u0161njak zarobljen od \u010detnika u Vi\u0161egradu, doveden na most Mehmed-pa\u0161e Sokolovi\u0107a, prerezan mu vrat i ba\u010den u Drinu, ali je uspio isplivati i pre\u017eivjeti. Isti scenarij Tabakovi\u0107u se desio pet decenija kasnije, samo \u0161to su ga ovaj puta vezali i bacili u Drinu. Drugi put nije pre\u017eivio. Njegovo tijelo prona\u0111eno je u jezeru Peru\u0107ac.<\/p>\n
Li\u010dni predmeti \u017ertava<\/strong><\/p>\n Ekipa Anadolije uvjerila se i u druge brojne potresne predmete i fotografije koje se nalaze u Muzeju zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida.<\/p>\n Me\u0111u njima su dimije nane Fate \u0110uliman koja je kao 81-godi\u0161nja starica provela dva mjeseca u logorima Gojevi\u0107i, Duhre, te \u0161koli u Gromiljaku i Kiseljaku. U jednoj od soba je i majica dje\u010daka Samira Deli\u0107a, kao i majica logora\u0161a koji je pro\u0161ao strati\u0161ta logora Gabela, Silos i Ljubu\u0161ki, a na kojoj se nalaze potpisi logora\u0161a koji su bili zato\u010deni u tim logorima.<\/p>\n Tu je i komad \u017eice kojom je bio ogra\u0111en logor Su\u0161ica u Vlasenici, poruke upu\u0107ivane posredstvom Me\u0111unarodnog komiteta crvenog krsta, a me\u0111u najpotresnijim su svakako li\u010dni predmeti prona\u0111eni u masovnim grobnicama – nov\u010danici, lijekovi, olovke, klju\u010devi, zdravstvene knji\u017eice, li\u010dne karte, pa \u010dak i dje\u010dija cucla…<\/p>\n U jednoj od soba nalazi se oznaka zloglasnog 10. diverzantskog odreda koji je bio podre\u0111en Glavnom \u0161tabu Vojske RS-a, odnosno direktno komandantu Ratku Mladi\u0107u. O njihovim zvjerstvima najbolje govori podatak da su samo 16. jula 1995. godine na farmi Branjevo i u Domu kulture Pilice za svega nekoliko sati ubili izme\u0111u 1.000 i 1.500 mu\u0161karaca i dje\u010daka nakon pada “za\u0161ti\u010dene sigurnosne zone Srebrenica\u201d.<\/p>\n Pripadnici ovog odreda pravosna\u017eno su osu\u0111eni na preko 100 godina zatvora.<\/p>\n U Muzeju se nalazi i samica u kojoj su prikazane sve strahote kroz koje su prolazili logora\u0161i.<\/p>\n Informacije o genocidu<\/strong><\/p>\n Alija Gluhovi\u0107 iz Organizacionog odbora u razgovoru za Anadoliju kazao je da se na jedinstven na\u010din otvara, odnosno predstavlja Muzej zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida 1992-1995.<\/p>\n – Ovaj Muzej \u0107e poku\u0161ati pa pru\u017ei sve relevantne informacije i \u010dinjenice o genocidu na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, odnosno zlo\u010dinu protiv \u010dovje\u010dnosti koji se desio na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Ljudi okupljeni oko Organizacionog odbora Muzeja, odnosno ljudi entuzijasti vo\u0111eni \u010dinjenicom da do sada u Bosni i Hercegovini nismo imali jedan ovakav Muzej gdje bi mogli na jednom mjestu imati sve relevantne \u010dinjenice, odnosno i dokaze koji su kori\u0161teni u Ha\u0161kim optu\u017enicama na jednom mjestu do\u0161li su upravo na ideju da sve skupa to, zajedno sa dokumentima, fotografijama, video i audio snimcima objedine u jednu cjelinu, odnosno u jedan Muzej. Svi posjetioci Muzeja ujedno \u0107e mo\u0107i da vide postavku MKSJ. Muzej \u0107e poku\u0161ati da kroz svoje sadr\u017eaje pomogne i istra\u017eiva\u010dima protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida, te da im u\u010dini informacije koje su umnogome nedostupne i dokumente dostupnim kako bi na najbolji mogu\u0107i i \u0161to objektivniji na\u010din imali pravu sliku o zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti i genocidu koji se desio na ovome tlu Evrope, a koji je jedan od najte\u017eih i najgorih u istoriji, naveo je Gluhovi\u0107.<\/p>\n Naglasio je da iza projekta ne stoje dr\u017eavne institucije ve\u0107 da je to projekat pojedinaca, entuzijasta. Naveo je da Muzej nije napravljen kao muzej sa najsavremenijom opremom, specijalnim efektima, svjetle\u0107im vitrinama…<\/p>\n Filmovi Ha\u0161kog tribunala<\/strong><\/p>\n – Imamo za cilj da poka\u017eemo sve relevantne \u010dinjenice posjetiocima. Ovo je napravljeno sa najmanjim ulaganjima. Ja se iskreno nadam da \u0107e mnogi gra\u0111ani, turisti, a i mnogi istra\u017eiva\u010di genocida posjetiti ovaj Muzej i vidjeti \u0161ta on zaista nudi i kakve su njegove prednosti. Prave\u0107i ovu postavku, odnosno objedinjuju\u0107i sve te relevantne \u010dinjenice \u0161to se ti\u010du zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida morali smo u\u010di me\u0111u ljude koji su pre\u017eivjeli taj zlo\u010din i genocid, i uz njihovu dobru namjeru dobili smo mnoge predmete koji su autenti\u010dni, koji su izva\u0111eni iz odre\u0111enih grobnica sa njihovim najmilijim, kao i odre\u0111ene predmete koji poti\u010du iz vremena logora, i mjesta gdje su oni mu\u010deni, pa tako da svi posjetioci u Muzeju koji tu budu zaista \u0107e mo\u0107i da vide sve te predmete i svi predmeti u Muzeju su op\u0107enito autenti\u010dni i poti\u010du iz tog perioda, rekao je Gluhovi\u0107.<\/p>\n Pored fotografija i predmeta, napominje Gluhovi\u0107, Muzej ima i vi\u0161e projekcija dokumentarnih filmova koji govore o zlo\u010dinu i genocidu 1992-1995.<\/p>\n – Tu je i postavka filmova Ha\u0161kog tribunala koji govore o svim presudama, zlo\u010dincima i njihovim zlo\u010dinima i svi posjetioci \u0107e to imati priliku ovdje u Muzeju da vide, a \u010dak i da uzmu CD i snimke doga\u0111anja kako bi mogli koristiti za njihovo daljnje sitra\u017eivanje, odnosno upoznavanje sa svim relevantnim \u010dinjenicama zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida, navodi Gluhovi\u0107.<\/p>\n 1.000 sati video materijala<\/strong><\/p>\n Organizacioni odbor koji je okupljen oko osnivanja i pokretanja Muzeja, navodi, vodio je ra\u010duna o tome da se de\u0161avanja u BiH u najte\u017eem periodu 1992- 1995. godine doma\u0107im, ali i stranim posjetiocima predstave doga\u0111aji o kojima se, jo\u0161 uvijek, malo zna.<\/p>\n – Mi \u010desto mo\u017eemo vidjeti da i mediji u prethodnom periodu su \u010desto izvje\u0161tavali o tome da nema ba\u0161 svih relevantnih \u010dinjenica o u\u010dinjenom zlo\u010dinu i genocidu, ali sada kada pogledate ovaj Muzej. Vidjet \u0107ete da je tu poredana svaka pri\u010da vezana za zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti i genocid, naravno uz Ha\u0161ke optu\u017enice, kompletan proces koji je vo\u0111en u Ha\u0161kom tribunalu uz sve druge dokumente, dokaze i predmete koji govore o tom zlo\u010dinu \u0107e imati priliku da se vide u Muzeju, rekao je Gluhovi\u0107.<\/p>\n Avdo Huseinovi\u0107, novinar, publicista i istra\u017eiva\u010d rekao je da se odmah kada su ga informisali o ideji priklju\u010dio i dao podr\u0161ku projektu.<\/p>\n – Kada mi se grupa mladih ljudi javila sa idejom da \u017eele u Sarajevu pokrenuti ovakav Muzej sa velikim simpatijama sam se pridru\u017eio i dao podr\u0161ku. I ranijih godina su postojale razne ideje da se ne\u0161to uradi po tom pitanju, ali je sve ostalo na nekim idejama, bez kona\u010dne realizacije. I ranije sam podr\u017eavao mnoge nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dke projekte. Ali, bez razmi\u0161ljanja sam pristupio, pridru\u017eio se ovoj ideji prvenstveno sa ogromnim brojem dokumentacije \u0161to pisane, \u0161to video sadr\u017eaja, va\u017ene dokumentacije koja je kori\u0161tena pred sudovima za ratne zlo\u010dine, prvenstveno Sudom BiH. Kada god imam priliku da prezentujem svoje radove ukazujem ljudima na jednu \u010dinjenicu: Ja kao pojedinac raspola\u017eem sa preko 1.000 sati video materijala koji svjedo\u010di o agresiji na RBiH, koji svejdo\u010di o odbrani BiH, o genocidu, zlo\u010dinima, ratnim zlo\u010dinima i van granica BiH. Ali, ka\u017eem da to ne pripada samo meni, da to treba postati ne\u0161to \u0161to \u0107e ostati u amanet ljudima koji dolaze poslije nas. Nemogu\u0107e je na\u0107i VHS snimke koji su pravljeni 1992. i do kojih sam ja putem sretnih okolnosti dolazio, do va\u017enih dokumenata, fotografija, naredbi. Drago mi je da je u Sarajevu grupa mladih ljudi \u017eeljnih da kultura sje\u0107anja bude definitvno u gradu, ka\u017ee Huseinovi\u0107.<\/p>\n Da se ne zaboravi<\/strong><\/p>\n Govoriti o va\u017enosti Muzeja je, ka\u017ee suvi\u0161no. Dr\u017eava, glavni grad BiH, ovaj narod, navodi Huseinovi\u0107, je do\u017eivio najve\u0107u strahotu na kraju 20. vijeka na evropskom tlu i ne ostaviti jedan tu\u017eni spomenar generacijama i svim dobronamjernim ljudima cijelog svijeta bio bi jedan veliki grijeh, zlo\u010din prema \u017ertvama koje su ubijene tokom svih tih te\u0161kih godina.<\/p>\n – Na\u0161a je du\u017enost da svi u svojim mogu\u0107nostima podr\u017eimo ovakav projekat i ja \u010destitam ljudima koji su sve ovo pokrenuli. Apsolutno im stojim na raspolaganju sa svim svojim kapacitetima, i onim ljudima koji mene podr\u017eavaju svih ovih godina, ka\u017ee Huseinovi\u0107.<\/p>\n Da se ne zaboravi, ka\u017ee Huseinovi\u0107, to je uvijek ona neka finalna poruka, da zaborav jednog velikog zlo\u010dina otvara put prema nekom novom.<\/p>\n – Mene je posebno odu\u0161evila ideja da u dijelu ovog Muzeja deponujemo jedan dokumentacioni centar s posebnom namjerom da tu deponujemo dokumentaciju sa kojom ja raspola\u017eem. Mnogi ljudi, na\u0161i istomi\u0161ljenici, prijatelji, saveznici, govore o neka\u017enjenim ratnim zlo\u010dinima i o neka\u017enjenim ratnim zlo\u010dincima. Veliki broj zlo\u010dina je morao po\u010diniti veliki broj zlo\u010dinaca. Veliki broj zlo\u010dinaca jo\u0161 uvijek je na slobodi i zadatak je i nas budu\u0107i da smo jo\u0161 u snazi, a i ljudi koji dolaze poslije nas da vr\u0161imo stalni pritisak na tu\u017eila\u0161tva da zlo\u010dinci dobiju zaslu\u017eenu kaznu, navodi Huseinovi\u0107.<\/p>\n Ka\u017ee kako svake sedmice dobije jedan poziv \u0161to ljudi iz inozemstva koji poha\u0111aju razne visoke \u0161kole u svijetu ,bave se izu\u010davanjem doga\u0111aja na prostoru biv\u0161e Jugosdlavije, \u0161to ljudi sa na\u0161ih prostora, raznih istra\u017eiva\u010da koji imaju \u017eelju da u odre\u0111enim segmentima daju svoje doprinose \u0161irenju istine.<\/p>\n Na jednoj adresi<\/strong><\/p>\n – Evo imat \u0107emo jednu adresu gdje \u0107e svi ti ljudi dolaziti, gdje \u0107e vrlo lako mo\u0107i na\u0107i sve \u0161to im treba, da se ne moramo sastajati po kafanama i da im donosim materijale da se to prebacuje sa laptopa. Sretan sam da \u0107e Istra\u017eiva\u010dko dokumentacioni centar biti ne\u0161to \u0161to \u0107e itekako koristiti i godinama iza nas, kada nas ne bude bilo, stava je Huseinovi\u0107.<\/p>\n Jasmin Me\u0161kovi\u0107 predsjednik Saveza logora\u0161a u BiH podr\u017eao je projekat, ka\u017ee u jednoj mjeri u kojoj je to bio u mogu\u0107nosti.<\/p>\n – Naravno i ja li\u010dno podr\u017eavam ovaj projekat. Ovo je nu\u017eno potrebno BiH. Ovdje se na jedan poseban na\u010din do\u017eivljava onaj period najte\u017ei za BiH, a to je period agresije, period 1992-1995. godina. Pored fotografija, predmeta, mo\u017ee se osjetiti miris masovne grobnice: kada vidi\u0161 krvi, kada mo\u017ee\u0161 dota\u0107i d\u017eemper u kojem je osoba strijeljana, ubijena na ulici, u logoru, u ku\u0107i. To je poseban do\u017eivljaj koji treba svaki gra\u0111anin do\u0107i da do\u017eivi, ovu atmosferu, da do\u017eivi ovaj Muzej. Mene kao \u010dovjeka ohrabruje da ima toliko hrabrih entuzijasta da su ovo pokrenuli, ove aktivnosti ne tra\u017ee\u0107i pare od dr\u017eave, grade\u0107i ne\u0161to. Ovo je hrabrost. Vjerujem da \u0107e u narednom periodu svi oni koji mogu podr\u017eati ovakav projekat, da \u0107e na\u0107i na\u010dina. Treba jasno i glasno kazati da ovo nije Muzej Bo\u0161njaka, Muzej Srba, nije Muzej Hrvata. Ovo je muzej zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida 1992- 1995 za BiH, ka\u017ee Me\u0161kovi\u0107.<\/p>\n Najte\u017ei trenuci\u00a0<\/strong><\/p>\n Tu se, veli Me\u0161kovi\u0107, ne mo\u017ee vidjeti svijetle\u0107a vitrina, ne mo\u017eete vidjeti spektar ili zvu\u010dni efekat koji \u0107e uljep\u0161avati Muzej, jer njega ne treba u su\u0161tini ni\u0161ta uljep\u0161avati.<\/p>\n – Svaki predmet je posebna pri\u010da, svaki predmet je iz nekog dijela BiH. Ohrabruje \u0161to je Ha\u0161ki tribunal ustupio gra\u0111u, svoje predmete, svoja svjedo\u010denja. To svemu daje ozbiljnost. Naravno, svaki predmet ima pri\u010du vlasnika tog predmeta: vidjeti, opipati d\u017eemper, vidjeti majicu djeteta koje ju je nosilo, dimije koje je nana nosila. To je ne\u0161to gdje svaki posjetilac osjeti situaciju posljednjih trenutaka osobe koja je to pre\u017eivljavala. Ovo nije Muzej pojedina\u010dnih sudbina, ovo je muzej sudbina BiH, rekao je Me\u0161kovi\u0107.<\/p>\n Navodi da to nije samo Muzej logora\u0161a, ali u njemu se nalazi samica ura\u0111ena pribli\u017eno u elementima samica kroz koje su prolazili logora\u0161i.<\/p>\n – Vidi se polo\u017eaj logora\u0161a, \u0107ebe, kanta za nu\u017edu, posuda iz koje su jeli. Krv na podu. Svaki \u010dovjek, pojedinac koji do\u0111e u Muzej mo\u017ee u roku minute pro\u0107i svu neizvjesnost, muku, patnju, torturu kroz koju su prolazili logora\u0161i. Mo\u017ee se u jednom danu pro\u0107i kroz sudbinu \u010ditavu istoriju BiH u najte\u017eim trenucima, a to su trenuci 1992-1995. godine, navodi Me\u0161kovi\u0107.<\/p>\n Muzej zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti u genocida 1992.-1995. nalazi se na adresi Ferhadija 17, a radno vrijeme je svakim danom od 9 do 22 sata, prenosi Anadolija.<\/p>\n <\/p>\n\r\n\t
![\"1371433317985425837157511037539911n\"](\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/13714333_1798542583715751_1037539911_n.jpg\")
\r\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\r\n\t\t\t\t<\/li>\r\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t