{"id":136990,"date":"2015-12-31T14:28:39","date_gmt":"2015-12-31T13:28:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/?p=136990"},"modified":"2016-01-13T11:04:38","modified_gmt":"2016-01-13T10:04:38","slug":"igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/","title":{"rendered":"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju"},"content":{"rendered":"
\"Gradska<\/a>
Photo: Gradska knji\u017enica – KC GRAD<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

REKOM Intervju: Igor \u0160tiks<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Igor \u0160tiks podjednako uspe\u0161no gradi vi\u0161e karijera. Objavio je romane Dvorac u Romagni<\/em> (2000, 2007) i Elijahova stolica<\/em> (2006, 2010). <\/em>Sa Sre\u0107kom Horvatom objavio je politi\u010dki esej Pravo na pobunu \u2013 uvod u anatomiju gra\u0111anskog otpora<\/em> (2010). Odbranio je doktorat u Francuskoj na Institut d’Etudes Politiques de Paris<\/em> i u SAD na Northwestern University<\/em>. Nau\u010dni je saradnik na Edinburgh College of<\/em> Art<\/em>. Bavi se pitanjima dr\u017eavljanstva, urbanim studijama kulture, socijalnim pokretima i anga\u017eovanom umetno\u0161\u0107u. Pored svega toga, \u0160tiks je jedno od najprepoznatljivijih lica nove levice u regionu. Bio je koorganizator festivala Subversive<\/em> u Zagrebu i aktivno je uklju\u010den u rad Otvorenog univerziteta<\/em> u Sarajevu.<\/p>\n

Jedan je od potpisnika pisma podr\u0161ke umetnika i intelektualaca iz regiona<\/a> osnivanju REKOM-a. Iako su teme kojima se bavi u knjigama i predstavama \u010desto u vezi sa preispitivanjem ratnog nasle\u0111a, u ovom intervjuu je, zapravo prvi put, govorio o pro\u0161losti i pomirenju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovarala: Jelena Gruji\u0107 Zindovi\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U sarajevskom ratnom teatru SARTR<\/em> ove godine premijerno je prikazana predstava Bra\u0161no u venama<\/em> reditelja Borisa Lije\u0161evi\u0107a, ra\u0111ena po va\u0161em tekstu. Predstava se bavi i pomirenjem?<\/strong><\/p>\n

Element pomirenja je svakako prisutan. To je osobno pomirenje, sa samim sobom, izme\u0111u pro\u0161log i dana\u0161njeg ja; to je pomirenje izme\u0111u roditelja i djece, na nivou jedne porodice, i pomirenje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, odnosno njezino raspravljanje, tematiziranje sa svim sukobima koji iz toga proizilaze i sa katarzom koju likovi pro\u017eivljavaju. Jasno je da je motiv pomirenja neizbje\u017ean kad jednu porodicu, nakon 20 godina, okuplja upravo ono \u0161to ih je razdvojilo.<\/p>\n

Naravno, ovdje se ne radi o pomirenju izme\u0111u grupa ili o me\u0111unacionalnom pomirenju, predstava nema taj element i likovi su individualizirani, pa je gledatelju ostavljeno da razmi\u0161lja gdje se, zapravo, de\u0161ava ta predstava i, ako ga to ve\u0107 zanima, kojeg su porijekla ti ljudi. Oni su zapravo djeca svog stolje\u0107a. Pro\u0161lost nije samo ne\u0161to \u0161to se dogodilo prije dvadeset godina, pro\u0161lost je i ne\u0161to \u0161to se dogodilo u Drugom svjetskom ratu, ali i ono \u0161to se desilo prije sto godina, u Prvom svjetskom ratu. Zato predstava i po\u010dinje slikom jednog austrougarskog vojnika koji sa 17 godina kre\u0107e na Isto\u010dni front.<\/p>\n

Radi se, dakle, o druga\u010dijem pristupu sukobu i pomirenjima, pogotovo me\u0111u razli\u010ditim generacijama. Sasvim je jasno da u svakoj porodici postoje emotivni razdori, ali i ideolo\u0161ko-politi\u010dki sukobi. U ovoj predstavi vidje\u0107emo \u010dak i razne socioekonomske orijentacije me\u0111u \u010dlanovima jedne te iste porodice. Mislim da ta moja porodica iz predstave reflektira mnoge porodice. U tom smislu, ne \u010dudi \u0161to ljudi na sna\u017ean na\u010din reagiraju na ovu predstavu \u2013 po\u010desto u suzama, ali i sa velikim olak\u0161anjem.<\/p>\n

Mogu li \u010dlanovi jedne porodice da se pomire na ideolo\u0161ko-politi\u010dkom nivou, ako do takvog pomirenja nije do\u0161lo na nivou dru\u0161tva?<\/strong><\/p>\n

Sama rije\u010d pomirenje u sebi sadr\u017ei kona\u010dni ishod i rezultat. To je ne\u0161to \u010demu se mi nadamo, ali mislim da mo\u017eda grije\u0161imo ako ga vidimo kao cilj<\/em>, a ne kao proces, tj. neku vrstu moralnog stremljenja ili usmjerenja.<\/p>\n

Mi se mo\u017eemo deklarativno i performativno pomiriti, ali to ne\u0107e razrije\u0161iti ono \u0161to je dovelo do toga da se sukob uop\u0107e i dogodi, niti \u0107e anulirati ono \u0161to se dogodilo. U tom smislu, na individualnom nivou, prihva\u0107anje \u010dinjenica, njihovo osvjetljavanje iz raznih uglova i davanje prilike brojnim glasovima da u\u0111u u dominantne interpretacije o onome \u0161to se desilo jeste put ka nekoj vrsti pomirenja, opet bez iluzije da \u0107emo jednog dana mo\u0107i sjesti i re\u0107i \u2013 evo, sada je proces pomirenja kona\u010dno zavr\u0161io.<\/p>\n

Mo\u017eemo li pomirenje shvatiti, zapravo, kao sinonim za skup vrednosti i normi po kojima neko odlu\u010di da \u017eivi nakon sukoba, a neko drugi ne?<\/strong><\/p>\n

Poku\u0161ao bih izbje\u0107i normativnu definiciju i umjesto toga propitati sam pojam pomirenja.<\/p>\n

Mislim da ne\u0107emo dosti\u0107i nijedan stupanj pomirenja, niti \u0107e se taj proces odvijati na pozitivan na\u010din za pojedince i dru\u0161tva, ako ga stavimo u dru\u0161tveno-politi\u010dko-ekonomski vakuum i izoliramo, pa ka\u017eemo ‘evo, ako grupa X prihvati ono \u0161to su njeni pripadnici radili grupi Y i deklarativno ka\u017ee da je to tako, a grupa Y prihvati tu gestu, time \u0107emo ostvariti pomirenje izme\u0111u dvije grupe’. \u017dalosno je da pomirenje vidimo isklju\u010divo kao pomirenje me\u0111u \u201enarodima\u201c. Narodi nikada nisu bili u ratu, pa se stoga ni ne mogu miriti; jer oni ne postoje kao \u017eiv organizam koji voli ili mrzi, ve\u0107 kao politi\u010dka i pravna fikcija. Uostalom, \u0161to \u0107emo s dru\u0161tvima poput argentinskog ili \u010dileanskog u kojima je brutalno cijepanje politi\u010dke zajednice obavljeno po ideolo\u0161kom principu i kroz fa\u0161isti\u010dku diktaturu? Kako se onda Argentinci i \u010cileanci \u201emire\u201c spram balkanskih naroda? Da li su to razli\u010diti procesi? Kako odrediti tko mo\u017ee i smije govoriti u ime cijelih naroda? Predsjednici, premijeri? U \u017eelji da imitiraju Willie Brandta<\/strong> dobili smo seriju farsi\u010dnih izvinjenja predsjednika i premijera bez ikakve te\u017eine.<\/p>\n

Uzmimo primjer Njema\u010dke. \u010cinjenica je da je dana\u0161nja Njema\u010dka taj proces zapo\u010dela trideset godina nakon Drugog svjetskog rata. \u010cinjenica je i da ga konstantno retori\u010dki ponavlja. Sve to ne zna\u010di da je \u017eiv odnos Njema\u010dke prema tome. To po meni zna\u010di da je odre\u0111enim setom performativa, uglavnom dr\u017eavnih i socijalnih, te izgradnjom spomenika, taj problem gurnut u stranu. A gdje to vidimo? Dovoljno je vidjeti odnos prema izbjeglicama danas, pa \u0107emo vidjeti da uzroci koji su doveli do holokausta nisu adresirani na pravi na\u010din, niti su eliminirani iz dru\u0161tva. Isto tako, proces u Ju\u017enoj Africi nije se zavr\u0161io pomirenjem. Radilo se o jednom politi\u010dkom dogovoru, o performativnim vje\u017ebama koje su izvedene kako bi se smirila crna\u010dka ve\u0107ina, a koja se ponovo na\u0161la pod vla\u0161\u0107u jedne nove elite, i dalje u enormnom siroma\u0161tvu i sa kontinuiranim posljedicama onoga \u0161to je bio aparthejd. Razumijem \u017eelju da se na\u0111u pozitivni primjeri, njih i u Latinskoj Americi, i u Njema\u010dkoj, i u Ju\u017enoj Africi, i u Ruandi svakako ima. Ali vidim opasnost da se zapravo igramo pomirenja, a da se ne bavimo samom sr\u017ei \u2013 odakle sukob, kako je organiziran, kako je do\u017eivljen, tko je od svega profitirao, na koji na\u010din se mobiliziraju aktualni politi\u010dki narativi, za\u0161to se ponovo pojavljuje negiranje ili relativizacija zlo\u010dina i koje politi\u010dke i dru\u0161tvene funkcije danas to ima? Dakle, pomirenje nije i ne mo\u017ee biti samo zagledanost u pro\u0161lost, ve\u0107 i u sada\u0161njost dru\u0161tava u kompleksnim procesima pribli\u017eavanja, u slu\u010daju pozitivnijeg ishoda, ili, u suprotnom, novih sukobljavanja.<\/p>\n

Utisak je da predstavnici i lokalnih i evropskih institucija izjedna\u010duju regionalnu saradnju i proces pomirenja.<\/strong><\/p>\n

U poslednjih deset, petnaest godina desilo nam se ne\u0161to \u0161to ba\u0161 i nismo sasvim primijetili. Bilo kakav odnos spram pro\u0161losti treba po\u010divati na \u010dinjenicama koje su, doista, u velikoj mjeri i utvr\u0111ene, ali u politici \u010dinjenice samo pod odre\u0111enim okolnostima imaju te\u017einu koju smo im mi sami namijenili. Ovdje se desilo da su manevrima politi\u010dkih elita, desnice, intelektualnih elita i medija, \u010dinjenice relativizirane. Vi\u0161e nikoga ne mo\u017eete zgroziti \u010dinjenicom, ni\u0161ta se ne de\u0161ava otkri\u0107em nove masovne grobnice. U svakoj od postjugoslavenskih dr\u017eava i sredina imate simplificirane narative o patnji vlastitog naroda i relativizaciji zlo\u010dina koje su po\u010dili pripadnici tog istog naroda. Tu je bitka na propagandnom nivou izgubljena. Ni danas, dvadeset godina nakon rata, nismo u situaciji da se \u010dinjenice o ratovima uzimaju sa onom te\u017einom koju one zaista imaju, i da se to onda sna\u017eno reflektira i na samo dru\u0161tvo. Moramo se, najprije, suo\u010diti s tim da na\u0161i napori na objavljivanju onoga \u0161to se dogodilo nisu bili adekvatni i moramo poku\u0161ati shvatiti za\u0161to smo izgubili tu bitku. Postojao je, po\u010detkom dvehiljaditih godina, prostor za neku vrstu zna\u010dajnije intervencije, pa \u010dak i politi\u010dke, koja bi nas dovela do konkretnijeg rezultata koji bi morao biti upravo to \u2013 priznanje onoga \u0161to se dogodilo, ka\u017enjavanje ratnih zlo\u010dinaca i smje\u0161tanje te traume devedesetih u dru\u0161tveno-politi\u010dki kod razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja. Danas, dvadeset godina kasnije, mi moramo razumjeti za\u0161to se to nije<\/em> dogodilo, tj. za\u0161to je \u201etrauma devedesetih\u201c itekako prisutna, ali kao gorivo za nastavak istih politika koje su do te traume i dovele.<\/p>\n

\u0160ta vi mislite, zbog \u010dega se to nije dogodilo?<\/strong><\/p>\n

Na stranu lo\u0161e strategije me\u0111unarodnih institucija, kao i lokalnih NVO, na stranu vrlo upitni rezultati Ha\u0161kog tribunala, u smislu presuda i u smislu simboli\u010dkih pobjeda na tom frontu, mislim da smo zaboravili shvatiti \u2012 dozvolite da ponovim \u2012 da se ti procesi ne de\u0161avaju u socioekonomskom i politi\u010dkom vakuumu. Na socioekonomskom frontu vi imate populacije koje su nakon 2000. godine jo\u0161 dodatno osiroma\u0161ile i doista se bave isklju\u010divo vlastitim pre\u017eivljavanjem, a ne suo\u010davanjem sa devedesetima na svakodnevnom nivou. Ako i obra\u0107aju pa\u017enju, do\u017eivljavaju to ne kao priliku za politi\u010dku katarzu i promjenu, ve\u0107 kao dodatno poni\u017eenje. A na politi\u010dkom nivou, dozvolili smo jednu vrstu retori\u010dke, narativne manipulacije koja je uspjela da ideolo\u0161ki neutralizira onaj \u017eeljeni efekt koji je to institucionalno suo\u010davanje s \u010dinjenicama trebalo da ima.<\/p>\n

Ipak, nerazre\u0161ena trauma pro\u0161losti se ne mo\u017ee izbe\u0107i, ona stalno izbija na povr\u0161inu. Politi\u010dari su odnos prema pro\u0161losti svojim izjavama dodatno aktuelizovali ove godine koju su obele\u017eile brojne godi\u0161njice stradanja \u0161irom regiona. <\/strong><\/p>\n

Politi\u010dke elite tvrde<\/em> da su zainteresirane za pomirenje, a da mu pritom ne daju adekvatan sadr\u017eaj. Dru\u0161tva se tim poslom vi\u0161e i ne bave. Imamo skoro pa povu\u010dene frontalne pozicije kada se radi o dominantim narativima u svakom od pojedina\u010dnih postjugoslavenskih etnofragmentiranih dru\u0161tava. Svaka grupa u regionu je uspjela da izgradi svoj narativ kojim je umirila veliku ve\u0107inu svojih pripadnika, a to je da je ta grupa bila najve\u0107a \u017ertva. U Hrvatskoj, ve\u0107ina ljudi misli da nema s \u010dim da se suo\u010dava, da je ta stvar zavr\u0161ena s osloba\u0111aju\u0107im presudama u Hagu. Sli\u010dno je i u Srbiji za koju nije jasno, u slu\u017ebenom stavu, da li je i bila u ratu. Kompletan desni spektar obe zemlje smatra da nema za \u0161ta da se izvinjava drugima, jer su, zaboga, oni<\/em> \u017ertve upravo tih drugih.<\/p>\n

Nismo uspjeli napraviti regionalni narativ o pomirenju koji bi uklju\u010dio neke osnovne stavke: razdvojio sasvim jasno \u017ertve od po\u010dinitelja bez obzira na nacionalnost, dao va\u017enost \u010dinjenicama tako da budu poznate apsolutno svima i da se ne bi mogle dovoditi u pitanje, jer su utvr\u0111ene forenzi\u010dki i svim drugim provjerenim metodama i, kona\u010dno, da bi to bio temelj da se takve politike vi\u0161e nikad ne dogode. Mi nismo do\u0161li do toga. Upravo suprotno, do\u0161li smo u situaciju u kojoj, zapravo, nemamo priznanje \u017ertvama za ono \u0161to im se dogodilo, \u010dinjenice su relativizirane i imamo fragmentirane narative koji se me\u0111usobno isklju\u010duju. To stvara nove frustracije i plodno tlo za viktimizacijske narative koji se svode na internalizaciju narativa stradanja vlastite grupe, heroizaciju po\u010dinitelja zlo\u010dina iz vlastitih redova i, posljedi\u010dno, na kompletnu emotivnu i moralnu neosjetljivost za \u201etu\u0111e\u201c \u017ertve.<\/p>\n

\u0160ta treba raditi? \u0160ta po vama ima najve\u0107i potencijal za promenu te situacije?<\/strong><\/p>\n

Jedan od razloga zbog kojeg radimo ovaj intervju, kako ste naglasili, jeste da razjasnimo perspektivu ljevice \u2012 ja bih je nazvao novom ljevicom<\/em> \u2012 na proces pomirenja i suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Kada ka\u017eem nova ljevica<\/em>, mislim na nove dru\u0161tveno-politi\u010dke aktere koji nemaju ni\u0161ta sa \u201estarom\u201c ljevicom Saveza komunista i socijalisti\u010dkim re\u017eimom (iako je itekako zanimaju danas uni\u0161teni socijalni dosezi tog vremena), niti sa kvazi ljevicom tzv. socijalisti\u010dkih i socijaldemokratskih partija koje imamo danas, ve\u0107 se formira na me\u0111unarodnim iskustvima otpora onome \u0161to nazivamo neoliberalni kapitalizam i na \u017eelji za izgradnjom dru\u0161tva socijalne jednakosti i istinske demokracije. Iz te perspektive, jedan od klju\u010dnih momenata nove ljevice mora biti antifa\u0161izam, koji bi morao podrazumijevati vrlo sna\u017ean antinacionalizam, jer istinskog lijevog pokreta nema kao isklju\u010divo nacionalnog. I iz te perspektive mo\u017ee se razviti vrlo jasan narativ spram onog \u0161to se dogodilo devedesetih. Mi smo devedesetih, pod maskom nacionalne emancipacije i konstituiranja etnonacionalne demokracije, dobili povratak fa\u0161izma u raznim oblicima. Zlo\u010dini, etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja, genocidne prakse, diskriminacije ljudi samo i isklju\u010divo na osnovu njihovog porijekla, sve je to ono \u0161to se bez ikakvog zadr\u0161ka mo\u017ee nazvati fa\u0161izmom. I tu, naravno, podrazumijevamo fa\u0161izam kao praksu, ne samo fa\u0161izam koji se historijski ve\u017ee za Musolinija<\/strong> ili Hitlera<\/strong>. Dakle, fa\u0161izam je itekako bio prisutan devedesetih, a i danas vidimo da se ponovo pojavljuje diljem Evrope u vidu ksenofobije, rasizma i diskriminacije. Taj novi val fa\u0161izma sa sobom, skoro neizbje\u017eno, nosi rehabilitaciju historijskih fa\u0161isti\u010dkih i nacisti\u010dkih re\u017eima i pokreta od Ukrajine, Ma\u0111arske, Hrvatske do Srbije, \u0161to je polje na kojem se, tako\u0111er, mora energi\u010dno djelovati.<\/p>\n

Na vrlo zanimljiv na\u010din sam proces demokratizacije je, zapravo, pomogao fa\u0161isti\u010dkim politikama da se razviju na Balkanu. Kako? Pa tako \u0161to je bilo op\u0107eprihva\u0107eno da se tzv. liberalnodemokratski razvoj mo\u017ee ostvariti samo unutar naroda<\/em>, a taj narod je bio uglavnom etnonacionalno definiran, \u0161to je najavilo, na\u017ealost, i eliminaciju drugih sa teritorija kojima se demokratski<\/em> vlada.<\/p>\n

Lijeva kritika ne svodi sukob devedesetih samo na pitanje nacionalisti\u010dkih ideologija, ve\u0107 razmatra i pitanje borbe za kontrolu teritorija, koja podrazumijeva i resurse, prije svega ekonomske, za nove elite koje \u0107e se tim resursima uklju\u010diti u igru globalnog kapitala. Kada se rasprodaju rudnici po Bosni ili kada nudite jeftinu radnu snagu, ljudske resurse, takozvanim globalnim investitorima, vi ste upravo napravili to \u2013 zauzeli teritorij, pretvorili ga u resurs i prodajete ga; prodajete njegovo materijalno bogatstvo i ljude na globalnom nivou. Dakle, ljevica mora pokazati da je spoj kapitalizma, proceduralne demokracije i fa\u0161izma bio taj koktel<\/em> koji \u0107e se sru\u010diti na glave 130 hiljada ljudi koji su izgubili \u017eivot u biv\u0161oj Jugoslaviji. Sasvim je jasno da ljevica ne smije gurati glavu u pijesak spram onoga \u0161to se dogodilo, ne smije pristajati na ideju da se \u201enarod\u201c kao nosilac suvereniteta isklju\u010divo definira etnonacionalnim kriterijima koji onda, po tako definiranom \u201eporijeklu\u201c, hijerarhiziraju gra\u0111ane od onih kojima pripadaju sva prava do onih koji se mogu diskriminirati, protjerati ili uni\u0161titi. Ljevica mora u svojoj internacionalnoj i antifa\u0161isti\u010dkoj perspektivi osu\u0111ivati takve pojave, \u0161tititi sve kojima je potrebna za\u0161tita \u2013 od radnika, do etni\u010dkih, vjerskih ili seksualnih manjina, te te\u017eiti ka pravom, su\u0161tinskom pomirenju koje zna\u010di solidarnost me\u0111u politi\u010dkim zajednicama, me\u0111u postoje\u0107im dr\u017eavama, me\u0111u populacijama koje te\u017ee emancipaciji.<\/p>\n

Koorganizator ste Otvorenog univerziteta u BiH kog zanima pronala\u017eenje alternativa postoje\u0107em stanju. Raspravljate li o pro\u0161losti?<\/em><\/strong><\/p>\n

Nedavno smo organizirali Otvoreni univerzitet<\/em> u Banjaluci i vodili va\u017ene razgovore na temu budu\u0107nosti. Mnogi od na\u0161ih drugova i kolega iz Banjaluke i Prijedora su nas stalno vra\u0107ali na pitanje pro\u0161losti \u0161to vide kao problem koji se ne mo\u017ee zaobi\u0107i. Kada smo govorili o pravu na grad, Dra\u017een Crnomat<\/strong> iz Banjalu\u010dkog socijalnog centra govorio je o jednom drugom pravu \u2012 pravu na sje\u0107anje<\/em> na grad, na grad koji je nestao time \u0161to su istjerani ili ubijeni njegovi stanovnici. Sa velikom hrabro\u0161\u0107u i iskreno\u0161\u0107u i sa poznavanjem \u010dinjenica, mnogi su govorili o tome \u0161to se dogodilo prije dvadesetak godina. Za njih, lijeva pozicija upravo to zna\u010di \u2013 hrabro govoriti o onome \u0161to se dogodilo, razumjeti te procese. No, va\u017eno je, tako\u0111er, ne biti samo paraliziraju\u0107e okrenut ka toj pro\u0161losti i nabrajanju zlo\u010dina, ve\u0107 shvatiti i kako graditi novo dru\u0161tvo sa tim iskustvom. Definitivno da nam antifa\u0161isti\u010dko nasle\u0111e iz Drugog svjetskog rata mo\u017ee pomo\u0107i u tome. I ti su ljudi u trenucima nametnutog i kreiranog me\u0111uetni\u010dkog rata uspjeli protiv stranog okupatora i doma\u0107ih izdajnika izgraditi jedan spasonosni narativ koji je, unato\u010d mnogim rupama i pre\u0161u\u0107ivanjima, u krajnjem slu\u010daju, doveo do oslobo\u0111enja zemlje i do istinskog pomirenja kroz borbu protiv fa\u0161izma. Nova ljevica ima pred sobom socijalizam kao iskustvo koje mora biti kriti\u010dki, a ne nostalgi\u010dno propitano. Sasvim je jasno da \u0107e neke stvari, kao \u0161to su antifa\u0161izam, samoupravni socijalizam i nesvrstanost ostati va\u017eni izvori promi\u0161ljanja na\u0161e sada\u0161njosti, a mo\u017eda i izvor kreiranja budu\u0107nosti. Bez antifa\u0161izma ne\u0107emo mo\u0107i sa\u010duvati mir u suvremenoj Evropi, bez ekonomske demokracije ne\u0107emo nikada imati istinsku demokraciju, a bez nesvrstanosti kao jednog politi\u010dkog, ali i moralnog stava u sukobima velikih blokova kojima ponovo svjedo\u010dimo, pitanje je kako \u0107emo pre\u017eivjeti.<\/p>\n

Da li je umetnost oti\u0161la korak dalje od ostalih segmenata dru\u0161tva u procesu pomirenja?<\/strong><\/p>\n

Treba cijeniti sve napore, bez obzira da li su oni direktno okrenuti procesu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u (kao rad Olivera Frlji\u0107a<\/a><\/strong>) ili se radi o postupcima \u010diji \u0107e se efekti osjetiti tek na du\u017ei rok. Tu je razlika izme\u0111u predstave ili filma koje do\u017eivljavamo kao kolektivno iskustvo i individualnog odnosa spram knji\u017eevnosti i \u010ditanja fikcionalnih djela koja nam omogu\u0107avaju druga\u010diji uvid u stravi\u010dne stvari koje su se dogodile. I jedno i drugo je nu\u017eno. Me\u0111utim, nemojmo previ\u0161e o\u010dekivati od umjetnosti. Ona se ne mo\u017ee boriti sa svijetom oko sebe niti mo\u017ee mijenjati neke narative i identitete direktno producirane od strane politi\u010dkih aktera i institucija. Konkretna borba je stvar dru\u0161tvene i politi\u010dke borbe i anga\u017emana. Tako, kada napravite ne\u0161to \u0161to bi bila provokativna predstava, u sredini u kojoj je velika ve\u0107ina do\u017eivljava kao provokaciju, kao ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee napasti ili naprosto ignorirati, tada \u0107e va\u0161i konkretni rezultati biti ograni\u010deni. Vi \u0107ete zadovoljiti potrebe jednog malog dijela publike, a ostatak dru\u0161tva \u0107e vas gurnuti na marginu i time neutralizirati. Jedan roman ne\u0107e dovesti do promjene politi\u010dke svijesti. A ipak, takve predstave se moraju raditi i takvi romani pisati. Tu se mo\u017eda krije i lekcija za sve nas i za sve emancipatorne, progresivne, pa samim tim i lijeve snage. Nu\u017ean je dugotrajan dru\u0161tveni rad u kontekstu u kojem su mo\u017eda svi politi\u010dki kanali zatvoreni i u kojem nema izgleda za skoru promjenu. Ba\u0161 zato. Kao gesta otpora, isprva, a potom mo\u017eda i kao klica druga\u010dijeg svijeta; klica koja ne zaboravlja pro\u0161lost.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Interview","protected":false},"author":8,"featured_media":136991,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[591],"tags":[],"class_list":["post-136990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-specijalno-za-rekom"],"acf":[],"yoast_head":"\nIgor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Interview\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-31T13:28:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-01-13T10:04:38+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"960\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"642\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Recom Editor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Recom Editor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/\",\"name\":\"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg\",\"datePublished\":\"2015-12-31T13:28:39+00:00\",\"dateModified\":\"2016-01-13T10:04:38+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg\",\"width\":960,\"height\":642},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\",\"name\":\"Recom Editor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Recom Editor\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"Interview","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2015-12-31T13:28:39+00:00","article_modified_time":"2016-01-13T10:04:38+00:00","og_image":[{"width":960,"height":642,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Recom Editor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Recom Editor","Est. reading time":"16 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/","name":"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg","datePublished":"2015-12-31T13:28:39+00:00","dateModified":"2016-01-13T10:04:38+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Gradska-knjiznica.jpg","width":960,"height":642},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/igor-stiks-jos-nismo-uspeli-napraviti-regionalni-narativ-o-pomirenju\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Igor \u0160tiks: Jo\u0161 nismo uspeli napraviti regionalni narativ o pomirenju"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3","name":"Recom Editor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","caption":"Recom Editor"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136990"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136990"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":137088,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136990\/revisions\/137088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/136991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}