![\"IMG_1196\"](\"http:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/IMG_1196.jpg\")
<\/a><\/p>\nOna je ozna\u010dila politi\u010dke strukture kao klju\u010dne ko\u010dni\u010dare adekvatnog procesuiranja ratnih zlo\u010dina u dr\u017eavama stvorenim nakon raspada Jugoslavije.<\/p>\n
\u201cTe politi\u010dke strukture su dominantno stvarane u procesu ratnih sukoba, mnoge od njih imaju direktnu involviranost u kreiranju ili podstrekavanju etni\u010dkih i vjerskih sukoba. Ovi sukobi su na svim stranama prikazivani kao dr\u017eavni, nacionalni projekti, a u stvari se iza njih krila velika plja\u010dka, kao sredi\u0161te velikog zlo\u010dina. Ta manipulacija bila je osnov za stvaranje ne samo politi\u010dke ve\u0107 od nje zavisne i bliske joj dana\u0161nje tajkunske, ekonomske elite\u201c, podvukla je Uljarevi\u0107.<\/p>\n
Ona se osvrnula na postupke pred nacionalnim sudovima, koji su, prema njenim rije\u010dima imali brojne propuste i nedore\u010denosti, a politi\u010dke strukture vr\u0161ile su i vr\u0161e opstrukciju.<\/p>\n
“Njima ne odgovara su\u0161tinsko otvaranje ovih procesa, dola\u017eenje do istine, pa samim tim i ni do pravde. Samo individualizacija krivice mo\u017ee dovesti do potrebnog suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, do cjelovitog razotkrivanja kreatora i izvr\u0161ilaca najgnusnijih zlo\u010dina po\u010dinjenih tokom gra\u0111anskih ratova\u201c, zaklju\u010dila je Uljarevi\u0107 osvr\u0107u\u0107i se na va\u017enost Inicijative za REKOM.<\/p>\n
Veljko Rutovi\u0107<\/strong>, specijalni tu\u017eilac, koji se obratio ispred Specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva Crne Gore i VDT-a, istakao je da se za poslijeratno pomirenje neophodno suo\u010diti sa nasilnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, te\u0161kim kr\u0161enjem ljudskih prava i povredama me\u0111unarodnog humanitarnog prava.<\/p>\n “Nerasvijetljeni zlo\u010dini i neka\u017enjeni zlo\u010dinci nijesu put ka pomirenju. Istina, pravosudne institucije daju doprinos tom cilju. Me\u0111usobna razmjena podataka, informacija, \u010dinjenica i dokaza uliva povjerenje da \u0107e svi zlo\u010dini biti identifikovani, a njihovi po\u010dinioci ka\u017enjeni jer ratni zlo\u010dini ne zastarijevaju\u201d, podvukao je Rutovi\u0107, obja\u0161njavaju\u0107i da crnogorsko tu\u017eila\u0161tvo ima nekoliko slu\u010dajeva ratnih zlo\u010dina u fazi izvi\u0111aja, ali da o samoj sadr\u017eini tih procesnih radnji ne mo\u017ee govoriti u ovoj fazi postupka.<\/p>\n Milo\u0161 Vukanovi\u0107<\/strong>, istori\u010dar, se osvrnuo na kulturu sje\u0107anja isti\u010du\u0107i da u regionu postoje samo dva memorijalna centra koja imaju svoje istra\u017eivan\u010dke timove – Poto\u010dari i Memorijalni centar o Domovinskom ratu, ali i nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost na\u010dina na koji \u0107e istorija i obrazovni proces obraditi i dalje predstaviti sve \u0161to se de\u0161avalo na prostorima biv\u0161e Jugoslavije u njenj modernoj istoriji.<\/p>\n \u201cGdje smo mi tu u Crnoj Gori? Crna Gora je dru\u0161tvo u kojem se zna \u0161ta se desilo, a ne pri\u010da se o tome. Zna se gdje se to desilo, a ne obilje\u017eavaju se te lokacije. I najbitnije od svega, Crna Gora \u017eeli da prizna svakome drugome te zlo\u010dine osim samom sebi. U Crnoj Gori jo\u0161 nije odra\u0111eno nikakvo temeljnije istorijsko istra\u017eivanje vezano za devedesete godine, \u0161to ne treba da \u010dudi zato \u0161to mi nemamo ni sveobuhvatnu istoriju za dvadeseti vijek, mimo toga \u0161to je profesor \u0160erbo Rastoder radio\u201c, kazao je on.<\/p>\n Boris Mari\u0107<\/strong>, \u010dlan Radne grupe za pripremu pregovora o Poglavlju 23 i vi\u0161i pravni savjetnik u CGO-u, je naglasio da u ovom dijelu pregovara\u010dki proces \u201cnije odmakao mnogo\u201d. On je podsjetio na jedno od mjerila bez \u010dijeg ispunjenja pregovara\u010dki proces sa EU ne mo\u017ee napredovati.<\/p>\n \u201cCrna Gora efektivno demonstrira kapacitet tijela za sprovo\u0111enje zakona i sudova da nezavisno rje\u0161avaju slu\u010dajeve ratnih zlo\u010dina u skladu sa me\u0111unarodnim humanitarnim pravom i sudskom praksom Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog tribunala za Biv\u0161u Jugoslaviju i preuzima efektivne mjere za bavljenje pitanjem neka\u017enjivosti, naro\u010dito kroz ubrzanje napretka i istragama i gonjenju ovih slu\u010daja i kroz obezbje\u0111enje pristupa pravdi i od\u0161tete civilnim \u017ertvama\u201d, kazao je on.<\/p>\n Dragoljub Vukovi\u0107<\/strong>, novinar i javni zagovara\u010d Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, smatra da zaborav samo na kratak rok mo\u017ee biti efikasan. On se osvrnuo na me\u0111upovezanost pomirenja i povjerenja isti\u010du\u0107i kako u regionu proces suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na svim nivoima te\u010de sporo.<\/p>\n “Ako mi u Crnoj Gori ho\u0107emo istinski da prevrednujemo na\u0161e devedesete onda bi trebalo da u\u010dinimo na simboli\u010dkom nivou jednu stvar – da podignemo spomen obilje\u017eje dezerterima. Onima koji nijesu htjeli da se uklju\u010de u taj rat i zbog toga snosili posljedice. Neko je gubio posao, neko je radio ovo, neko je ono… A neko je tada pravio karijeru i pravio kapital\u201c, zaklju\u010dio je Vukovi\u0107.<\/p>\n Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107<\/strong>, predsjednik Savjeta za gra\u0111ansku kontrolu rada policije, je istakao da zabrinjava \u0161to Crna Gora jo\u0161 uvijek nema adekvatno njegovanje sje\u0107anja prema \u017ertvama a ukazao je i na nespremnost dr\u017eavnih institucija da se sistemski bave ovim pitanjem.<\/p>\n \u201cOd maja 2012. Uprava policije ne prihvata preporuku Savjeta za gra\u0111ansku kontrolu rada policije, koja je formirana na inicijativu CGO-a da uputi\u00a0 izvinjenje deportovanim izbjeglicama, \u017ertvama,\u00a0 njihovim porodicama, kao i crnogorskoj javnosti\u201d, podsjetio je Zekovi\u0107, kao i na inicijativu NVO koju je i sam podr\u017eao da se ustanovi Dan sje\u0107anja na deportacije gra\u0111ana BiH i spomen obilje\u017eje u Herceg Novom, za koje tako\u0111e ne postoji politi\u010dka volja.<\/p>\n Izvr\u0161ni direktor Centra za gra\u0111anske slobode, Sergej Sekulovi\u0107<\/strong> je u svom osvrtu na procesuiranje ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori iznio tezu da su crnogorske sudije Apelacionog i Vrhovnog suda sudile u Nirnbe\u0161kom procesu, u odnosu na ono \u0161to su oni iznijeli kao argumentaciju, oni bi sve optu\u017eene oslobodili.<\/p>\n “Crnogosrske sudije misle da obi\u010daj u me\u0111unarodnom humanitarnom pravu ne postoji, pa tvrde da zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti u momentu izvr\u0161enja djela nije bio predvi\u0111en Krivi\u010dnim zakonikom, pa tvrde da je Rimski statut \u201cskra\u0107eno\u201d stupio na snagu 10 godina nakon \u201cnemilog\u201d doga\u0111aja, te da u tom momentu nisu postojale pravne pretpostavke da se kvalifikacije koje je Tu\u017eila\u0161tvo iznijelo odr\u017ee\u201d, istakao je on.<\/p>\n Omer \u0160arki\u0107<\/strong>, \u010dlan Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, je izrazio posebnu zabrinutost \u0161to na odre\u0111enim visokim funkcijama u Crnoj Gori sjede pojedinci za koje postoji osnovana sumnja ili \u010dak dokazi da su u\u010destvovali u ratnim zlo\u010dinima ili se na druge na\u010dine ogrije\u0161ili o pravila humanitarnog prava.<\/p>\n Rifat Rastoder<\/strong>, predsjednik odbora za politi\u010dki sistem, pravosu\u0111e i upravu Skup\u0161tine Crne Gore, je tako\u0111e apostrofirao zna\u010daj povratka povjerenja u regionu ali i utvr\u0111ivanja \u010dinjenica isti\u010du\u0107i va\u017enost uspostavljanja Dokumentaciono-istra\u017eiva\u010dkog centra, ali i ukazao na potrebu da REKOM mora da postane institucionalizovan.<\/p>\n Sini\u0161a Bjekovi\u0107<\/strong>, zamjenik crnogorskog Ombudsmana, je naglasio da je Crna Gora napravila iskorak gra\u0111ansko-parni\u010dnim postupcima kroz kompenzacije za \u017ertve, ali i da zbog svoje pozicije ne mo\u017ee da komentari\u0161e krivi\u010dne postupke. On je naglasio da je ova tema za instituciju Ombudsmana veoma bitna i zanimljiva.<\/p>\n Sava Popovi\u0107<\/strong>, advokat o\u0161te\u0107enih u slu\u010daju Bukovica, je izrazio sumnju u u\u010dinkovitost postupaka procesuiranja ratnih zlo\u010dina podsje\u0107aju\u0107i na protok vremena i \u010dinjenicu da \u017ertve umiru a da nijesu dobile pravdu na sudu.<\/p>\n Sr\u0111a\u00a0Peri\u0107<\/strong>, poslanik Pozitivne Crne Gore, je istakao da je neobi\u010dno da u dana\u0161njoj politi\u010dkoj garnituri sjede akteri doga\u0111aja iz devedesetih, a da i dalje ne postoji otklon od istih.<\/p>\n Du\u0161ko Stijepovi\u0107<\/strong>, iz Demokratske Crne Gore, smatra da poseban akcenat treba staviti na neophodnost daljeg razvoja dobrosusjedskih odnosa. \u201eImaju\u0107i u vidu ukupnost tragedije 90-ih, pomirenje i odr\u017eavanje trajnog mira nezamislivo je bez ispunjenja ciljeva koje je Inicijativa za REKOM sve\u00a0 pred nas postavila\u201c, naglasio je on.<\/p>\n Zoran Miki\u0107<\/strong>, iz Gra\u0111anskog pokreta URA, je podsjetio da se Crna Gora tradicionalno ne bavi suo\u010davanjem sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i da se na ovome treba raditi naro\u010dito zbog \u010dinjenice da budu\u0107e generacije treba osloboditi stereotipa koje ovo dru\u0161tvo sa sobom nosi.<\/p>\n Na javnoj debati predstavljen je Zbornik radova svih tekstova sa Foruma za tranzicionu pravdu, doga\u0111aja koji Inicijativa za REKOM organizuje jedan put na godi\u0161njem nivou, a Tamara Mila\u0161, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Inicijative za REKOM u Crnoj Gori je detaljno informisala u\u010desnike o u\u010dincima Koalicije za REKOM i trenutnim aktivnostima.<\/p>\n Inicijativa za REKOM okuplja brojne organizacije civilnog dru\u0161tva i pojedince iz regiona u zagovaranju uspostavljanja Regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim povredama ljudskih prava po\u010dinjenim na teritoriji nekada\u0161nje SFRJ od 1991. do kraja 2001.<\/p>\n Ovaj doga\u0111aj je okupio 35 predstavnika pravosu\u0111a, NVO sektora, Vlade, medija, politi\u010dkih partija i nezavisnih institucija.<\/p>\n<\/div>\n