{"id":136675,"date":"2015-12-16T21:20:41","date_gmt":"2015-12-16T20:20:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/rezultati-dokumentiranja-zrtava-rata-u-regiji-2\/"},"modified":"2015-12-21T21:24:25","modified_gmt":"2015-12-21T20:24:25","slug":"rezultati-dokumentiranja-zrtava-rata-u-regiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/rezultati-dokumentiranja-zrtava-rata-u-regiji\/","title":{"rendered":"Rezultati dokumentiranja \u017ertava rata u regiji"},"content":{"rendered":"

\"hrt\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/div>\n
\n
Autor: Ana Zadro\/HRT\/Hina<\/div>\n
16. 12. 2015.<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n

Nevladine udruge iz regije u hotelu Dubrovnik u Zagrebu predstavile su rezultate dokumentiranja ljudskih gubitaka u ratovima na prostoru biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

Fond za humanitarno pravo Beograd predstavio je podatke o dr\u017eavljanima Srbije i Crne Gore koji su izme\u0111u 1991. i 1995. poginuli u Hrvatskoj i BiH. Rije\u010d je o 2087 policajaca, vojnika i pripadnika paravojnih formacija, koji su tada bili pod zapovjedni\u0161tvom JNA. U Hrvatskoj ih je poginulo i nestalo 1111, a u BiH 724.<\/p>\n

Predstavljeni su i podaci o stradanju pripadnika JNA ro\u0111enih 1970. ili poslije. Najmanje 609 mladih ro\u010dnika bez iskustva, od kojih 80 hrvatskih dr\u017eavljana, izgubilo je \u017eivot na rati\u0161tima Hrvatske i BiH. Najvi\u0161e, njih 200-tinjak poginulo je u Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku. Nata\u0161a Kandi\u0107 iz Fonda za humanitarni pravo Beograd istaknula je kako je danas vrlo te\u0161ko utvrditi koji su stradali dr\u017eavljani Srbije i Crne Gore bili dobrovoljci, a koji rezervisti JNA.<\/p>\n

Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u Documenta predstavio je nadopunjene podatke o stradalim hrvatskim dr\u017eavljanima u zapadnoj Slavoniji gdje je utvr\u0111eno gotovo dvije tisu\u0107e \u017ertava. Od gotovo 2 tisu\u0107e \u017ertava rata, 50 posto bili su pripadnici oru\u017eanih snaga, a 37 posto civili. 45,3 posto \u017ertava je hrvatskog podijetla, a 43, 8% srpskog. Od gotovo 15 i pol tisu\u0107a evidentiranih \u017ertava rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., potvr\u0111eno je njih 7.800. Documenta je iznijela i dopunjene podatke o stradanjima u zapadnoj Slavoniji.<\/p>\n

Predstavnica Documente – Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u Vesna Ter\u0161eli\u010d izjavila je kako na predstavljanje ovih podataka gleda kao na dodatni poticaj izgradnje povjerenja. ‘\u017divimo u duboko podijeljenim dru\u0161tvima i me\u0111u susjedima gdje je regionalna suradnja ne\u0161to \u0161to se \u010de\u0161\u0107e pogor\u0161ava nego pobolj\u0161ava’, kazala je te dodala da su \u010dinjenice o sudbini svake ubijene, nestale ili zato\u010dene osobe vrlo vrijedan temelj procesa izgradnje povjerenja.<\/p>\n

‘Kad se pogledaju razne procjene znastvenika i stru\u010dnjaka o svim stradalim hrvatskim dr\u017eavljanima, one se naj\u010de\u0161\u0107e kre\u0107u oko 18 tisu\u0107a, rekao je\u00a0Slaven Ra\u0161kovi\u0107<\/strong> iz Documente i dodao da je broj Documente (15.336 \u017eratava) zna\u010dajno manji, ali da posao evidentiranja ide dalje. Registar ratnih \u017ertava predstavila je\u00a0 Nata\u0161a Kandi\u0107<\/strong> i rekla je da je za razliku od 1991., kada su svi oni koji su iz Srbije i Crne Gore i\u0161li, kako su govorili, da brane srpske teritorije, danas vrlo te\u0161ko do\u0107i do preciznih podataka o osobama koje su u svojstvu pripadnika ‘Belih orlova’ i srpskog \u010detni\u010dkog pokreta dolazili na podru\u010dju Hrvatske i kasnije BiH.<\/p>\n

Prema statisti\u010dkim podacima u vezi ubijenih i nestalih tijekom i poslije rata na Kosovu, koje je predstavio Bekim Blakaj<\/strong> iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo, ukupno je na Kosovu od po\u010detka 1998. do kraja 2000. nestalo i ubijeno 13.549 osoba.D\u017eenana Karup<\/strong> Dru\u0161ko iz Udru\u017eenja Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje, koja je predstavila rezultate dokumentiranja logora i drugih zato\u010deni\u010dkih objekata u BiH, rekla je da su dokumentirali 250 raznih logora i mjesta zato\u010denja. Prema evidencijama udru\u017eenja logora\u0161a, tijekom ratnih sukoba bilo je oko 1.350 mjesta zato\u010denja, ali na\u017ealost ne postoji jedinstveni registar niti ozbiljnije istra\u017eivanje te tematike, rekla je.<\/p>\n

 <\/p>\n