{"id":126660,"date":"2015-03-06T19:49:43","date_gmt":"2015-03-06T18:49:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/upotreba-cinjenica-u-umetnickim-delima-pozoriste-2\/"},"modified":"2015-03-20T12:13:33","modified_gmt":"2015-03-20T11:13:33","slug":"upotreba-cinjenica-u-umetnickim-delima-pozoriste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/upotreba-cinjenica-u-umetnickim-delima-pozoriste\/","title":{"rendered":"Upotreba \u010dinjenica u umetni\u010dkim delima :: Pozori\u0161te"},"content":{"rendered":"

Bojan Munjin<\/strong><\/p>\n

Biti prisutan<\/h1>\n

\"IMG_9079\"<\/a><\/p>\n

Kada se s dovoljne vremenske distance pogleda [Inicijativa] REKOM – to nedjeljno prije podne, kada se diskutiralo na temu proteklih ratova, umjetnosti i \u010dinjenica<\/a> (unutar X Me\u0111unarodnog foruma za tranzicionu pravdu u post-jugoslovenskim zemljama), onda se mo\u017ee re\u0107i da je taj susret u sebi sadr\u017eavao neki trenutak katarzi\u010dne uzvi\u0161enosti ali i zrnce tegobne drame. Na jednom mjestu, kao u Hamletovom \u010detvrtom \u010dinu, na\u0161li su se protagonisti jugoslavenske tragedije koju ni nakon 25 godina ne mo\u017eemo zaboraviti; njezine \u017ertve, svjedoci, mobilizirani ratnici, kazali\u0161ni (i filmski) umjetnici, aktivisti koji su brojali mrtve i pomogali \u017eivima, te i oni, danas odrasli ljudi, koji su tada bili jo\u0161 jako mali i koji su sa u\u017easom u dje\u010djim o\u010dima gledali ljudsku katastrofu. Zapravo, mnogima od prisutnih te nedjelje ujutro u \u017eivotnu sudbinu bile su utisnute vi\u0161estruke uloge u kojima su se izmije\u0161ale profesionalne biografije i ljudske patnje, lijepa umjetnost i grozna stvarnost, izbjegli\u010dki kampovi i reflektori pozornice, o\u017eiljci na du\u0161i i tuga na licu: taj potmuli unutra\u0161nji pejsa\u017e mogao se osjetiti me\u0111u prisutnima jo\u0161 dok su ispijali jutarnju kavu pripremaju\u0107i se za konferenciju koja je \u2013 po povr\u0161nim vanjskim znakovima \u2013 li\u010dila na bilo koju drugu pod kapom nebeskom. Ne\u010dega toga jutra ipak nije bilo, a zapazio bi to valjda samo neki posttraumatski terapeut: ljudi su razgovarali u grupicama ali glasnog i neobaveznog smijeha nije bilo. Samo nasilna smrt kao toliko nemoralna \u010dinjenica i savjest kao preostali ljudski refleks, spojili su sve ove ljude da se na\u0111u zajedno pretvaraju\u0107i naoko rutinski skup u mjesto potencijalne i mo\u017eda izuzetne humanosti. Gledano nestrpljivo i poprijeko, umjetnost se ovdje \u010dinila suvi\u0161nim dekorom, jer – kao da smo svu jugoslavensku ratnu strahotu nau\u010dili napamet – mi ve\u0107 dve i po decenije grozni\u010davo izgovaramo stotine imena, i \u017ertava i zlo\u010dinaca; kako je ko poginuo a nije morao i kako je sve to bilo a nije moralo biti. Sva\u0111amo se i urlamo i na prijatelje i na neistomi\u0161ljenike, obnevidjeli smo od ponovnog prepri\u010davanja u\u017easa u Vukovaru i Sarajevu, u ‘Oluji’ i u izbjegli\u010dkoj koloni kod Kosovske Mitrovice, tako da smo spremni i poginuti jo\u0161 jednom ako treba, dokazuju\u0107i time samo to da smo duboko nesretni zbog onoga \u0161to se dogodilo, \u0161to nismo mogli ili nismo \u017eeljeli sprije\u010diti, te da sve to ne mo\u017eemo oprostiti ni sebi ni drugima. Stoga pred ljudima koji su se mnogih od tih godina nagutali straha i o\u010daja, sesija Upotreba \u010dinjenica u umetni\u010dkim delima<\/em> mogla je zvu\u010dati kao drski incident ili intelektualno prenemaganje, ali to bi bio slu\u010daj da smo toga jutra razgovarali o komediji, \u0161aljivim sapunicama ili teoretizirali o kazali\u0161tu. Toga jutra bavili smo se predstavama koje su govorile o proteklim ratovima i ono \u010dega je mo\u017eda od ‘veselja’ jedino bilo jest crni humor; zovu ga jo\u0161 i ‘smijeh pod vje\u0161alima’, kojim se slu\u017ee ljudi da od u\u017easa ne bi poludjeli, jednako kao i umjetnici da bi pokazala ironiju i prezir prema \u010dinjenicama koje su nas u ratnim vremenima bile spremne progutati.<\/p>\n

Prikazan je uvodni video s dijelovima \u0161est predstava koje se bave ratom u Jugoslaviji i \u010dinjenicama oko njega; jedan dio, iz predstave Hipermnezija<\/em> u re\u017eiji Selme Spahi\u0107<\/strong> naro\u010dito je ‘smije\u0161an’ jer pokazuje slu\u0111ene stanare jednog sarajevskog nebodera koje vojnik na grani\u010dnoj crti razvrstava po nacionalnosti i tra\u017ei da potpi\u0161u da dobrovoljno napu\u0161taju svoju imovinu…<\/p>\n