{"id":107518,"date":"2014-06-20T14:56:13","date_gmt":"2014-06-20T14:56:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.recom.link\/?p=107518"},"modified":"2015-02-03T19:29:20","modified_gmt":"2015-02-03T18:29:20","slug":"haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/","title":{"rendered":"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje?"},"content":{"rendered":"

Dok Tribunal privodi kraju svoj rad, mnogi u BiH ne vjeruju da ovaj sud mo\u017ee pomo\u0107i utvr\u0111ivanje zajedni\u010dke istine o posljednjem ratu.<\/em><\/p>\n

Pi\u0161u: Rachel Irwin<\/a> i Velma \u0160ari\u0107<\/a>, IWPR<\/em><\/strong><\/p>\n

\"bih_-_visegrad_bridge_-_philippe_le_moine-flickr\"<\/a><\/p>\n

Alen \u0106urti\u0107 je svog oca prvi put vidio tek kada mu je bilo osam godina.<\/p>\n

Odveli su ga u Kiseljak, gradi\u0107 u sredi\u0161njoj Bosni i Hercegovini, gdje su \u017eivjeli njegov otac i \u0161ira porodica s o\u010deve strane, svi Hrvati. Sje\u0107a se kako je u jednom izlogu vidio lijepo ukra\u0161en no\u017e.<\/p>\n

\u201eBio sam tek dje\u010dak i rekao sam: ‘Ba\u0161 je lijep. Volio bih ga imati’. Moj ujak je rekao: ‘Kupit \u0107u ti ga ako \u0107e\u0161 nau\u010diti kako da njime prere\u017ee\u0161 grkljan Tur\u010dinu.’\u201c<\/p>\n

\u0106urti\u0107 je tada bio premlad da shvati da su ‘Turci’ bosanski muslimani (Bo\u0161njaci), protiv kojih su Hrvati ratovali od 1992. do 1995. godine.<\/p>\n

\u201eTaj susret nije bio tipi\u010dan susret oca i sina. On i njegova porodica poku\u0161ali su me nau\u010diti kako da mrzim pripadnike drugih etni\u010dkih grupa, da budem netolerantan\u201c, ka\u017ee danas 21-godi\u0161nji \u0106urti\u0107. \u201eTada nisam ni znao \u0161ta zna\u010di pripadati nekoj etni\u010dkoj grupi.\u201c<\/p>\n

Tri ili \u010detiri godine kasnije, nai\u0161ao je na novinski \u010dlanak u kojem se njegov otac spominje kao pripadnik jedinice vojske bosanskih Hrvata koja je 23. oktobra 1993. godine masakrirala 31 osobu – mu\u0161karce, \u017eene i djecu – u Stupnom Dolu, seocetu na strmim obroncima u okolici Vare\u0161a.<\/p>\n

Lokalni sud je njegovog oca, Ermina \u0106urti\u0107a, 2011. godine osudio na zatvorsku kaznu od pet i po godina, ali je presuda ne\u0161to kasnije odba\u010dena na vi\u0161em sudu. Ponovno su\u0111enje odr\u017eano 2013. godine rezultiralo je istom presudom.<\/p>\n

Nakon tog prvog susreta, \u0106urti\u0107 vi\u0161e nije bio u kontaktu s ocem zbog spora izme\u0111u njegovih roditelja u vezi s alimentacijom. Njegova majka nikad nije htjela govoriti o svom biv\u0161em suprugu, niti o onom \u0161to se desilo tokom rata.<\/p>\n

Televizija je prenijela vijest o presudi Alenovom ocu na Kantonalnom sudu u Sarajevu, te su ga djeca iz \u0161kole u njegovom rodnom Vare\u0161u \u010desto zadirkivala. Alen se, kako ka\u017ee, jedno vrijeme pla\u0161io da bi mu se neko od \u010dlanova porodica \u017ertava mogao poku\u0161ati osvetiti.<\/p>\n

\u201eNajve\u0107a \u017eelja mi je bila da odselim iz tog grada i odem negdje gdje niko ne zna ni\u0161ta o ovome\u201c, ka\u017ee Alen za IWPR.<\/p>\n

Uprkos boli koju je pretrpio zbog situacije u kojoj se na\u0161ao, \u0106urti\u0107 nikad nije ni poku\u0161ao opovrgnuti da je njegov otac u\u010destvovao u ovom masakru.<\/p>\n

\u201eBilo bi glupo re\u0107i da to nije istina kad postoje dokazi. Zato moram vjerovati da je tako. Ne mogu poricati \u010dinjenice\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda pri\u010dam svoju pri\u010du kako bih se rije\u0161io ovog pritiska u sebi, ali pri\u010dam je i zbog toga \u0161to \u017eelim re\u0107i da nacionalizam i podjele me\u0111u ljudima nisu dobri za budu\u0107nost, za mlade\u201c, ka\u017ee Alen. \u201eNe bismo se smjeli mrziti. Sve ovo me potaklo da budem bolja osoba, bolji \u010dovjek. Kad budem otac, bit \u0107u dobar uzor svojoj djeci i rije\u0161it \u0107u se tereta koji sam naslijedio. Dokazat \u0107u da \u010dovjek mo\u017ee odlu\u010diti da bude bolji.\u201c<\/p>\n

\u0106urti\u0107 je jedan od rijetkih u zemlji u kojoj je, skoro 20 godina od rata, poricanje \u0161iroko rasprostranjeno i u kojoj se svaka etni\u010dka grupa dr\u017ei narativa koji \u010desto zanemaruje \u010dinjenice utvr\u0111ene na sudu, posebno kada se one odnose na njih.<\/p>\n

\u0106urti\u0107evom ocu se sudilo na sudu u BiH, ali osobama vi\u0161eg ranga osumnji\u010denim za zlo\u010dine po\u010dinjene u biv\u0161oj Jugoslaviji sudilo se i sudi na Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu za biv\u0161u Jugoslaviju u Hagu (ICTY).<\/p>\n

Ha\u0161ki tribunal je osnovan 1993. godine, u vrijeme dok je rat jo\u0161 uvijek trajao, i dobio je zvani\u010dni mandat da \u201eizvede pred lice pravde sve odgovorne za te\u0161ka kr\u0161enja me\u0111unarodnog humanitarnog prava u biv\u0161oj Jugoslaviji od 1991., te na taj na\u010din doprinese uspostavi i odr\u017eavanju mira u regiji\u201c.<\/p>\n

Ipak, od Tribunala se uvijek o\u010dekivalo mnogo vi\u0161e od formalnog zadovoljenja pravde. ICTY na svojoj internet stranici sa\u017eima svoje \u0161ire ciljeve tvrde\u0107i da njegove presude \u201edoprinose utvr\u0111ivanju istorijskih \u010dinjenica, borbi protiv poricanja, sprje\u010davanju poku\u0161aja revizionizma i pru\u017eanju osnove za budu\u0107e inicijative tranzicijske pravde u regiji\u201c.<\/p>\n

Iako se pomirenje etni\u010dkih grupa ne spominje izravno u mandatu Tribunala, ono je godinama tema diskusija raznih zvani\u010dnika ICTY-a.\u20282011. godine, tu\u017eilac Serge Brammertz je rekao: \u201eMi obavljamo samo jedan dio ovog posla koji, na kraju, mora voditi ka pomirenju\u201c.<\/p>\n

U intervjuu za Univerzitet Tufts Brammertz je naveo da \u201epomirenje mora proiste\u0107i iz samog dru\u0161tva i ne mo\u017ee se posti\u0107i samo putem pravde ili biti nametnuto izvana\u201c.<\/p>\n

Predsjednik ICTY-a Theodor Meron rekao je pred Generalnom skup\u0161tinom UN-a 2012. godine da su \u201ezna\u010dajna postignu\u0107a Tribunala doprinijela uspostavi mira i pomirenju u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, stvaraju\u0107i novu me\u0111unarodnu kulturu odgovornosti\u201c.<\/p>\n

Dok ICTY privodi kraju posljednjih nekoliko su\u0111enja i priprema se da prepusti zavr\u0161nicu svog rada Mehanizmu za me\u0111unarodne krivi\u010dne sudove, pravni stru\u010dnjaci pa\u017eljivo prate efekte rada Tribunala u samom regionu, posebno u BiH koja je i bila predmet ve\u0107ine su\u0111enja i u kojoj su po\u010dinjeni najve\u0107i pokolji.<\/p>\n

Da li su \u010dinjenice utvr\u0111ene na Tribunalu zaista promijenile ne\u0161to u mjestima u kojima su se desili neki od najte\u017eih zlo\u010dina? Da li je utvr\u0111ivanje \u010dinjenica pomoglo u suzbijanju poricanja i promicanju pomirenja? I na kraju, da li je pomirenje ve\u0107 u samom po\u010detku trebalo da bude navedeno kao cilj Tribunala?<\/p>\n

SPORNA ISTORIJA<\/p>\n

Andri\u0107grad stoji na obalama Drine poput ula\u0161tenog minijaturnog Diznilenda. Pje\u0161a\u010dke ulice ovog novoizgra\u0111enog grada u gradu poplo\u010dane su mermerom boje pijeska, dok su kamene fasade u glavnoj ulici ura\u0111ene u stilu Osmanskog carstva koje je nekad vladalo Vi\u0161egradom i ostatkom BiH.<\/p>\n

Tu su suvenirnice, knji\u017eara, kino, \u0161kola filma, hotel i dva velika gradska trga. Na jednom od trgova nalazi se replika poznatog pravoslavnog manastira na Kosovu. Grupe lokalaca okupljaju se za stolovima na otvorenom, ispijaju\u0107i kafu i u\u017eivaju\u0107i na popodnevnom suncu.<\/p>\n

Na glavnom trgu Andri\u0107grada nalazi se impozantna statua Ive Andri\u0107a, pisca okrunjenog Nobelovom nagradom kojem je kompleks i posve\u0107en. Njegova knjiga Na Drini \u0107uprija govori o Vi\u0161egradu tokom osmanske, a potom i austrougarske vladavine. Kameni most s brojnim lukovima koji se spominje u naslovu knjige izgra\u0111en je krajem 16. vijeka i danas se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n

Na zidu zgrade bioskopa nalazi se mozaik koji prikazuje pet mu\u0161karaca kako vuku u\u017ee, poku\u0161avaju\u0107i ga istrgnuti iz ruku ljudi koji nisu prikazani na slici.<\/p>\n

\u201eOvo simbolizira gradnju Andri\u0107grada\u201c, ka\u017ee Ljubomir Jelesijevi\u0107, menad\u017eer ovog projekta.<\/p>\n

Osoba koja stoji na samom po\u010detku u\u017eeta je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i otvoreni srpski nacionalista, \u010dija vlada je finansirala ovaj 20 miliona eura vrijedan projekt. Iza njega je re\u017eiser Emir Kusturica. On \u0107e podu\u010davati u \u0161koli filma u Andri\u0107gradu i pripremiti predstavu Na Drini \u0107uprija koja \u0107e se odr\u017eati u novoizgra\u0111enoj zgradi opere. Udjel njegove kompanije u Andri\u0107gradu iznosi 51%.<\/p>\n

\u201eCilj je da grad poslu\u017ei kao ma\u0161ina za putovanje kroz vrijeme, te da prika\u017ee njegovu 500-godi\u0161nju istoriju\u201c, ka\u017ee Jelesijevi\u0107 s puno entuzijazma. \u201eGrad ima obrazovnu, istorijsku, umjetni\u010dku i turisti\u010dku svrhu.\u201c<\/p>\n

Vi\u0161e od 20 godina nakon \u0161to je rat razorio zemlju, istorija BiH je i dalje je sporna tema u ovom gradu. U Vi\u0161egradu danas nema ni\u010dega \u0161to bi podsje\u0107alo na u\u017ease koji su se ovdje doga\u0111ali kada su ga u maju 1992. godine zauzele srpske snage.<\/p>\n

Strani turisti poput Koreanaca i Japanaca koji, kako Jelesijevi\u0107 ka\u017ee, po\u010dinju organizovano pristizati u grad ni po \u010demu ne mogu zaklju\u010diti da je Vi\u0161egrad i\u0161ta drugo osim \u017eivopisnog spomenika iz osmanske i austrougarske ere.<\/p>\n

\u201eIstina je\u201c, ka\u017ee Jelesijevi\u0107. \u201eU program nismo uvrstili ni\u0161ta \u0161to se odnosi na posljednji rat, jer su te rane jo\u0161 prili\u010dno svje\u017ee. Sudovi \u0107e odlu\u010diti o tome \u0161ta je istina.\u201c<\/p>\n

Istina o doga\u0111ajima u Vi\u0161egradu zapravo je utvr\u0111ena u nizu sudskih procesa vo\u0111enih i pred Tribunalom u Hagu i na Sudu BiH.<\/p>\n

U presudama dvojici lokalnih Srba, ro\u0111acima Milanu i Sredoju Luki\u0107u, sudije ICTY-a potvrdile su da su, nakon \u0161to su srpske snage zauzele Vi\u0161egrad, brojni pripadnici drugih etni\u010dkih grupa zarobljeni, pretu\u010deni, silovani, a zatim prisilno iseljeni ili ubijeni.<\/p>\n

Nekoliko svjedoka potvrdilo je da je istorijski most u ovom gradu kori\u0161ten kao mjesto izvr\u0161enja zlo\u010dina, te da su s njega u rijeku bacana tijela ubijenih.<\/p>\n

\u201eMnoge \u017ertve jednostavno su ba\u010dene u Drinu, a njihova tijela su plutala rijekom\u201c, navodi se u presudi. Jedan je svjedok izjavio da je iz Drine izme\u0111u maja i septembra 1992. godine izvukao skoro 200 tijela.<\/p>\n

U presudi se navodi da su u junu 1992., u dva odvojena incidenta, grupe bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca, \u017eena i djece zatvoreni u ku\u0107e i \u017eivi zapaljeni i da su umrli u stra\u0161nim mukama.<\/p>\n

Dokazano je da je Milan Luki\u0107 li\u010dno ubio najmanje 132 osobe u Vi\u0161egradu. Progla\u0161en je krivim za istrebljenje, progon, nehumano postupanje i maltretiranje, za \u0161ta je osu\u0111en na do\u017eivotnu kaznu zatvora. Njegov ro\u0111ak Sredoje Luki\u0107 osu\u0111en je na 30 godina zatvora, a kazna mu je, nakon \u017ealbenog postupka, smanjena na 27 godina.<\/p>\n

Novoizgra\u0111eni Andri\u0107grad predstavlja o\u0161tar kontrast gradu u kojem se nalazi. U\u0161u\u0161kan u dolini okru\u017eenoj planinama obraslim gustim zelenilom, Vi\u0161egrad karakteri\u0161e izuzetno lijep pejza\u017e, ali u samom gradu vlada osje\u0107aj op\u0161te bijede. Kao i u drugim dijelovima BiH, i u ovdje je stopa nezaposlenosti vrlo visoka.<\/p>\n

Prema popisu iz 1991. godine, Vi\u0161egrad je brojao 21.000 stanovnika, od toga 63% Bo\u0161njaka i 32% Srba. Danas, kao i u drugim dijelovima BiH u kojima su se desili masovni ratni zlo\u010dini, Vi\u0161egrad je naseljen gotovo potpuno Srbima. Samo mali broj Bo\u0161njaka vratio se u okolna sela.<\/p>\n

Jelesijevi\u0107 ka\u017ee da je jedna bo\u0161nja\u010dka porodica podigla tu\u017ebu tvrde\u0107i da je zemlja na kojoj je izgra\u0111en Andri\u0107grad njena, ali dodaje da tu\u017eba nema osnova.<\/p>\n

\u201ePosjed je prodat op\u0161tini 1970-ih, a sada ga ta porodica \u017eeli natrag\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Jelesijevi\u0107 pori\u010de da je Andri\u0107grad poku\u0161aj da se prikrije istorija, te da se nametne samo srpska verzija. On dodaje da rje\u0161avanje pitanja ratnih de\u0161avanja \u201etreba ostaviti budu\u0107im generacijama\u201c.<\/p>\n

PITANJE GENOCIDA DIJELI ZAJEDNICE<\/p>\n

Gradska vlast u Vi\u0161egradu zauzela je agresivan stav u suzbijanju poku\u0161aja da se ovjekovje\u010di pro\u0161lost. U januaru ove godine policija je pod punom opremom stigla na gradsko groblje kako bi uklonila rije\u010d genocid sa spomenika podignutog u sje\u0107anje na \u017ertve. Porodice \u017ertava su se vratile i dopisale genocid karminom i olovkom.<\/p>\n

\u201ePoku\u0161avaju sakriti istinu i ponovo napisati istoriju\u201c, ka\u017ee Hida Kasapovi\u0107, direktorica jednog od udru\u017eenja \u017ertava. Njena je \u017eelja da se rije\u010d genocid postavi na nadgrobni spomenik svake bo\u0161nja\u010dke \u017ertve prona\u0111ene nakon rata u masovnim grobnicama.<\/p>\n

Hida Kasapovi\u0107, uz jo\u0161 nekoliko \u017ertava s kojima su razgovarali reporteri IWPR-a, insistira na tome da je ono \u0161to se desilo bio genocid i da niti jedan drugi pojam ne mo\u017ee adekvatno opisati de\u0161avanja u ovom gradu tokom rata.<\/p>\n

Kontraargument Srba je da genocid u Vi\u0161egradu nikad nije ni bio uvr\u0161ten u optu\u017enicu protiv ro\u0111aka Luki\u0107, a kamoli dokazan na Tribunalu.<\/p>\n

Doga\u0111aji u Vi\u0161egradu prvobitno su bili sastavni dio ta\u010dke koja tretira genocid u optu\u017enici protiv ratnog predsjednika bosanskih Srba Radovana Karad\u017ei\u0107a. Odnosili su se na nekoliko op\u0161tina i bili su odvojeni od ta\u010dke optu\u017enice koja se ticala genocida u Srebrenici. Ali Vi\u0161egrad i druge op\u0161tine kasnije su uklonjene iz optu\u017enice kako bi se proces ubrzao.<\/p>\n

Kako je tvrdnja da je u Vi\u0161egradu po\u010dinjen genocid uklonjena iz optu\u017enice protiv Karad\u017ei\u0107a, a nije uvr\u0161tena u optu\u017enicu u predmetu Luki\u0107, Ha\u0161ki tribunal de\u0161avanja u ovom gradu nikad ne\u0107e kategorizirati kao genocid.<\/p>\n

Ha\u0161ki tu\u017eitelji jo\u0161 nisu uspjeli utvrditi da se genocid desio bilo gdje osim u Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine izvr\u0161en masakr nad vi\u0161e od 7000 Bo\u0161njaka. \u010cinjenica da se u Srebrenici desio genocid prvi je put na Tribunalu utvr\u0111ena 2001. godine u presudi ratnom generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krsti\u0107u. Ova je \u010dinjenica potvr\u0111ena i u drugim postupcima nakon 2001.<\/p>\n

Su\u0111enja Karad\u017ei\u0107u i njegovom vojnom komandantu Ratku Mladi\u0107u predstavljaju posljednju priliku za tu\u017eioce da u optu\u017enice uvrste i genocid u op\u0161tinama izvan Srebrenice.<\/p>\n

Rije\u010d genocid za \u017ertve ima veliku emotivnu i istorijsku te\u017einu. U Tribunalu je genocid, me\u0111utim, strogo pravna kategorija koja defini\u0161e \u201enamjeru da se u cijelosti ili djelomi\u010dno uni\u0161ti jedna nacionalna, etni\u010dka, rasna ili vjerska skupina\u201d. Zbog ovog je izuzetno te\u0161ko na sudu dokazati genocid.<\/p>\n

\u201cNije to crno-bijelo. Razumni ljudi mogu imati razli\u010dita mi\u0161ljenja o tome da li odre\u0111eni niz doga\u0111aja treba biti okarakteriziran kao genocid ili ne\u201d, ka\u017ee Marko Prelec, izvr\u0161ni direktor organizacije Balkans Policy Research Group.<\/p>\n

Prelec, koji je radio u tu\u017eila\u0161tvima kako Tribunala tako i Suda BiH, ka\u017ee da fiksacija na genocid me\u0111u pre\u017eivjelima i politi\u010darima stvara dojam da \u201eako neko me\u0111unarodno tijelo ne potvrdi da se desio genocid, zlo\u010din kao da se nije ni desio\u201c, \u010dak i kada je dokazana masa drugih zlo\u010dina, kao \u0161to je slu\u010daj u Vi\u0161egradu.<\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci ka\u017eu da, iako je ha\u0161ka presuda o genocidu u Srebrenici velika prekretnica u pravnom smislu i jako va\u017ena za \u017ertve, ona je izazvala zbunjenost i ogor\u010denje me\u0111u onima koji su pre\u017eivjeli masovno nasilje drugdje u BiH.<\/p>\n

\u201eUkoliko sud zaklju\u010di da je neki narod \u017ertva genocida, to se smatra mnogo zna\u010dajnijom presudom od one prema kojoj je narod \u017ertva zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. Mislim da je to opasno, jer mo\u017ee stvoriti rivalstvo me\u0111u \u017ertvama\u201c, ka\u017ee Janine Clark, predava\u010dica me\u0111unarodne politike i etni\u010dkog konflikta na Univerzitetu Sheffield koja \u0107e uskoro objaviti knjigu o uticaju Ha\u0161kog tribunala na pomirenje.<\/p>\n

\u017drtve u Vi\u0161egradu bile su izlo\u017eene nezamislivom nasilju, ali prava istina o tim de\u0161avanjima \u201egubi se u debati o genocidu\u201c, ka\u017ee Rachel Kerr, asistentica na Kraljevskom koled\u017eu u Londonu.<\/p>\n

To je debata koja se ne\u0107e uskoro okon\u010dati.<\/p>\n

\u201eSu\u0161tina rije\u010di ‘genocid’, njena privla\u010dnost i opasnost je u tome da, ukoliko im je oduzmete, \u017ertve smatraju da ste im oduzeli i pravo da budu ono \u0161to jesu\u201c, ka\u017ee Christian Nielsen, istori\u010dar na Univerzitetu Aarhus u Danskoj koji je svjedo\u010dio kao stru\u010dni svjedok na nekoliko su\u0111enja u Hagu.<\/p>\n

Vi\u0161egradski Srbi s kojima je ekipa IWPR-a razgovarala negoduju pri samom pomenu rije\u010di genocid.<\/p>\n

\u201eMi u Vi\u0161egradu nismo po\u010dinili zlo\u010dine. Samo smo se branili\u201c, ka\u017ee Bojana Sikira\u0161, 27-godi\u0161nja savjetnica u tamo\u0161njoj \u0161koli. Njena je porodica preselila u ovaj grad nakon rata, a njihov dom u Vogo\u0161\u0107i, predgra\u0111u Sarajeva, pripao je Federaciji, ve\u0107em bh. entitetu u kojem \u017eive prete\u017eno Bo\u0161njaci i Hrvati.<\/p>\n

Bojana ka\u017ee da ve\u0107ina ljudi nema problem s podizanjem spomenika \u017ertvama, nego s kori\u0161tenjem rije\u010di genocid. Me\u0111utim, ona rije\u010di poput istrebljenje, masovna ubistva i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje smatra jednako neprihvatljivim. \u201eJer, te se stvari nisu desile\u201c, ka\u017ee ona. \u201eAko smo ih sve pobili, kako je mogu\u0107e da pet ili \u0161est autobusa [punih Bo\u0161njaka] dolazi na komemoracije?\u201c<\/p>\n

Trenutni gradona\u010delnik Vi\u0161egrada \u010dlan je Srpske demokratske stranke na \u010dijem je \u010delu tokom rata bio Karad\u017ei\u0107. Danas je SDS suprotstavljena Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata. Ove dvije stranke imaju sli\u010dne nacionalisti\u010dke platforme.<\/p>\n

Zamjenik gradona\u010delnika Milan Nikoli\u0107 rekao je za IWPR da op\u0161tinske vlasti vi\u0161e ne podr\u017eavaju projekt Andri\u0107grad, jer ni nakon brojnih zahtjeva nisu dobile finansijske izvje\u0161taje niti podatke u vlasni\u010dkoj strukturi.<\/p>\n

Kada smo ga pitali da komentari\u0161e trenutnu demografsku sliku Vi\u0161egrada u pore\u0111enju s prijeratnom, Nikoli\u0107 se naljutio.<\/p>\n

\u201eZnam za\u0161to ste ovdje. Zapravo \u017eelite ponovo otvoriti pitanje uklanjanja rije\u010di genocid s nadgrobnih spomenika. Muka nam je od te pri\u010de. Mediji su i konstruisali cijelu tu kampanju. Ne \u017eelim to komentarisati\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Nikoli\u0107 je dodao da je, prema popisu stanovni\u0161tva iz 2013., \u010diji rezultati jo\u0161 nisu u potpunosti objavljeni, u Vi\u0161egradu prijavljeno 5000 Bo\u0161njaka.<\/p>\n

\u201eTo \u0161to se ovdje prijavljuju samo kako bi vratili svoje posjede, dok, zapravo, \u017eive negdje drugo, nije problem op\u0161tine. To je njihov li\u010dni izbor\u201c, ka\u017ee Nikoli\u0107.<\/p>\n

Odbio je dalje komentarisati de\u0161avanja u Vi\u0161egradu 1992. godine. Nije \u017eelio odgovoriti ni na pitanje da li \u0107e Andri\u0107grad privu\u0107i turiste. Rekao je da su i on i drugi zvani\u010dnici \u201eumorni od medija koji, kada je ova op\u0161tina u pitanju, konstantno generiraju negativan publicitet\u201c.<\/p>\n

SLABI IZGLEDI ZA POMIRENJE U FO\u010cI<\/p>\n

U drugim dijelovima BiH u kojima su po\u010dinjeni zlo\u010dini, va\u017ene sudske presude imale su vrlo malo uticaja na li\u010dne stavove ljudi i odnose izme\u0111u zajednica.\u2028Silovanje je 2001. godine prvi put u me\u0111unarodnom pravu definisano kao zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti kada je Tribunal osudio tri pripadnika vojske bosanskih Srba, Dragoljuba Kunarca, Radomira Kova\u010da i Zorana Vukovi\u0107a, za silovanje i seksualno porobljavanje \u017eena i djevoj\u010dica u Fo\u010di nakon \u0161to su srpske snage 1992. godinezauzele ovaj grad.<\/p>\n

Ova presuda nije predstavljala samo pravni presedan, nego je i usmjerila pa\u017enju javnosti na strahote kojima su \u017eene bile izlo\u017eene tokom rata. Ovaj predmet je prvi put omogu\u0107io \u017ertvama da u sudnici ispri\u010daju svoje pri\u010de, uz distorziju lica i glasa kako bi se za\u0161titili njihovi identiteti.<\/p>\n

\u201eJedna od \u017eena i djevoj\u010dica koje su bile zarobljene u to je vrijeme imala samo 12 godina. Nakon \u0161to je jedan od optu\u017eenih prodao, izgubio joj se svaki trag\u201c, rekla je sutkinja Florence Mumba u sklopu izricanja presude u februaru 2001. \u201eOve \u017eene i djevoj\u010dice su ili posu\u0111ivanje ili iznajmljivane drugim vojnicima kako bi se oni i\u017eivljavali na njima i zlostavljali ih. Neke su u ovakvom zato\u010deni\u0161tvu bile mjesecima.\u201c<\/p>\n

Osim detalja o sistematskom silovanju i zato\u010davanju \u017eena, presuda navodi i to da su \u201ekao posljedica organizovanog napada na civilno stanovni\u0161tvo u Fo\u010di i okolnim op\u0161tinama svi tragovi prisustva muslimana potpuno izbrisani. Muslimani civili, osim njih nekolicine, na ovaj ili onaj su na\u010din protjerani iz ovog podru\u010dja\u201c.<\/p>\n

Danas je te\u0161ko ocijeniti koliki uticaj je ova presuda imala na sam grad, posebno nakon \u0161to su dvojica od trojice osu\u0111enih ve\u0107 iza\u0161li iz zatvora.<\/p>\n

Kada je ekipa IWPR-a nedavno posjetila Fo\u010du, na glavnoj ulici je zatekla crveno-bijeli transparent kojim se slavi Fo\u010danska brigada i \u201eoslobo\u0111enje\u201c grada u aprilu 1992., kada su snage bosanskih Srba preuzele kontrolu nad Fo\u010dom.<\/p>\n

Biv\u0161i gradona\u010delnik Fo\u010de Zdravko Krsmanovi\u0107 hvaljen je zbog svog nastojanja da promovira pomirenje izme\u0111u Srba i Bo\u0161njaka, ali je na njegovo mjesto 2012. do\u0161ao Radisav Ma\u0161i\u0107, koji, uz Dodikovu podr\u0161ku, djeluje na nacionalisti\u010dki orjentisanoj platformi koalicije SDS\/SNSD.<\/p>\n

Kao i u Vi\u0161egradu, nekolicina Bo\u0161njaka koji su se vratili u ovo podru\u010dje ne \u017eivi u samom gradu, nego u okolnim selima. Sve fo\u010danske d\u017eamije sru\u0161ene su tokom rata, uklju\u010duju\u0107i i Alad\u017ea d\u017eamiju sagra\u0111enu 1551. godine. Ne\u0161to vjernika, uglavnom starijih ljudi, petkom dolazi na molitvu u jednu obnovljenu d\u017eamiju.<\/p>\n

Sportska dvorana \u201ePartizan\u201c, u kojoj su bile zato\u010dene i silovane \u017eene, renovirana je nakon rata i danas je to \u0161kola za stoni tenis. Kada su prije deset godina \u017ertve poku\u0161ale postaviti spomen-plo\u010du ispred ove dvorane, TV kamere su snimile lokalnu Srpkinju kako vi\u010de na njih.\u2028\u201eMora da im je bilo toliko dobro da su se vratile po jo\u0161\u201c, vikali su prolaznici.<\/p>\n

Danas ni\u0161ta ne ukazuje na ono \u0161to se desilo u sportskoj dvorani \u201ePartizan\u201c 1992. godine.<\/p>\n

Veljko Lasica, 87-godi\u0161nji biv\u0161i pripadnik vojske bosanski Srba koji sada \u017eivi u Vi\u0161egradu, ka\u017ee da je jedno vrijeme \u017eivio u Fo\u010di, te da je upoznat s ratnim de\u0161avanjima u tom gradu.<\/p>\n

\u201eNe pori\u010dem da je bilo silovanja, ali logori u kojima su dr\u017eane \u017eene kako bi bile silovane nisu postojali. To nije bilo organizovano. Da jeste, znao bih za to\u201c, ka\u017ee on.\u2028\u0160ta je s presudama iz Haga koje su utvrdile druga\u010dije?<\/p>\n

\u201eHag je prevaren la\u017enim svjedo\u010denjima. Te \u017eene su lagale\u201c, ka\u017ee Lasica.\u2028IWPR je brojne prolaznike u zelenilom bogatom centru Fo\u010de pitao za mi\u0161ljenje o Tribunalu i ratnom naslije\u0111u u njihovom gradu. Razgovor su odbili svi osim 35-godi\u0161nje Sonje Pavlovi\u0107 koja je odrasla u Fo\u010di i koja radi u op\u0161tini. Ona ne pori\u010de postojanje zatvora za \u017eene.<\/p>\n

\u201eU ratu sam bila dijete i nisam shvatala \u0161ta se de\u0161ava kada su silovanja u pitanju. \u010cinjenica je da je silovanja i zlo\u010dina bilo na svim stranama. To govorim kao \u017eena, ne kao Srpkinja\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Sonja ka\u017ee da su, generalno, stanovnici Fo\u010de \u201epotpuno nezadovoljni\u201c radom Tribunala, te da on nije ni najmanje doprinio pomirenju.\u2028\u201eSvako ima svoju pri\u010du. Naravno da \u0107e Srbi re\u0107i da su muslimani najgori i obrnuto\u201c, ka\u017ee Sonja, dodaju\u0107i da Srbi jo\u0161 uvijek nemaju kontakt s bo\u0161nja\u010dkim povratnicima.<\/p>\n

Ona, me\u0111utim, ne pori\u010de ono \u0161to se desilo tokom rata niti odbacuje presude Tribunala.<\/p>\n

\u201eNe mogu objasniti poricanje. Ne vidim smisao u tome. Desio se rat i to je bio te\u017eak period. Ne mo\u017eemo zaboraviti, ali moramo i\u0107i dalje.\u201c<\/p>\n

POTREBNO JE POMIRENJE NA LOKALNOM NIVOU<\/p>\n

U nekim dijelovima BiH, pripadnici razli\u010ditih etni\u010dkih grupa \u017eive jedni pored drugih u nelagodnom su\u017eivotu. Nekoliko hrvatskih sela nalazi se iznad Stupnog Dola, a u podno\u017eju je Vare\u0161, gradi\u0107 s kojem tako\u0111er prete\u017eno \u017eive Hrvati.<\/p>\n

Stupni Do je uvijek bilo bo\u0161nja\u010dko seoce. I prije rata je u selu bilo svega pedesetak ku\u0107a, ka\u017ee 59-godi\u0161nji Muj\u010din Liki\u0107 koji je u selu proveo cijeli svoj \u017eivot.<\/p>\n

U ranim jutarnjim satima 23. oktobra 1993. godine, selo su napale snage bosanskih Hrvata. Svi koji nisu uspjeli pobje\u0107i izvedeni su iz svojih domova, oplja\u010dkani i, u slu\u010daju nekoliko \u017eena, silovani.<\/p>\n

Ve\u0107i dio sela je nakon toga spaljen. Najmanje 31 civil je ubijen tog dana. Me\u0111u ubijenima su bili petero djece i dvije starice.\u2028Komandant HVO-a Ivica Raji\u0107 se 2005. godine u Ha\u0161kom tribunalu izjasnio krivim za hotimi\u010dno ubijanje, kra\u0111u imovine i razaranje koji nisu bili opravdani vojnom nu\u017eno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Raji\u0107 se izvinio porodicama \u017ertava, ali je ostao pri tvrdnji da nije naredio napad na Stupni Do. Kako su napad izveli \u201epojedinci i grupe koji su zvani\u010dno bili pod mojom komandom\u201c, rekao je sudijama, \u201eodgovornost se pripisuje meni\u201c.<\/p>\n

Prilikom izricanja presude, 12-godi\u0161nje zatvorske kazne, sudije su zaklju\u010dile da je Raji\u0107evo priznavanje krivice \u201epomoglo u utvr\u0111ivanju istine o zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Stupnom Dolu i Vare\u0161u. Ovo mo\u017ee doprinijeti pomirenju naroda biv\u0161e Jugoslavije i uspostavi trajnog mira u regiji\u201c.<\/p>\n

Me\u0111utim, stanovnici Stupnog Dola podozrivi su prema ideji da bi \u010dinjenice utvr\u0111ene na sudu mogle pomo\u0107i pomirenju.<\/p>\n

\u201eNebitno je\u201c, ka\u017ee Liki\u0107, koji je pre\u017eivio masakr i vratio se u selo nakon \u0161to je ono nakon rata uz pomo\u0107 me\u0111unarodne zajednice obnovljeno. \u201eNjegovo izvinjenje je nebitno. To je bila takti\u010dka igra kako bi dobio kra\u0107u zatvorsku kaznu. Kod druge strane ne postoji volja da se ka\u017ee \u0161ta se desilo.\u201c\u2028Liki\u0107ev prijatelj \u0160aban Beganovi\u0107 pokazuje na nekoliko hrvatskih ku\u0107a iznad sela i ka\u017ee: \u201eKad mi obilje\u017eavamo godi\u0161njicu zlo\u010dina, oni slave\u201c.<\/p>\n

Neki Hrvati u Vare\u0161u, oronulom gradu koji je nekad bio \u017eivopisni rudarski centar, pozitivnije gledaju na odnose izme\u0111u dviju strana nego njihove kom\u0161ije iz Stupnog Dola.<\/p>\n

Dok sjedi s prijateljima u jednom malom kafi\u0107u, 45-godi\u0161nji Sa\u0161a \u0160ormaz ka\u017ee: \u201eVi\u0161e ne gledamo ko je ko. Vare\u0161 je uvijek bio multietni\u010dki grad. Ono \u0161to se desilo u ratu je politika\u201c.<\/p>\n

On priznaje da Hrvati slave dan kada su preuzeli Vare\u0161 od Armije BiH, ali dodaje da se taj dan obilje\u017eava po\u010detkom novembra, a ne 23. oktobra, kada stanovnici Stupnog Dola obilje\u017eavaju godi\u0161njicu napada na to selo.<\/p>\n

\u0160ormaz dodaje da bo\u0161nja\u010dka i hrvatska djeca \u0161kolu poha\u0111aju odvojeno, te da dolazi do sporadi\u010dnih nacionalisti\u010dkih ispada, posebno tokom fudbalskih utakmica.<\/p>\n

\u0160ormaz, koji je bio pripadnih HVO-a tokom rata, tvrdi da je spasio tri ili \u010detiri Bo\u0161njakinje koje su tokom masakra pobjegle iz Stupnog Dola. Ne pori\u010de zlo\u010dine koje su po\u010dinili Hrvati i ka\u017ee da kao \u010dovjek saosje\u0107a sa \u017ertvama.<\/p>\n

\u201eMislim da su mnogi svjesni onog \u0161to se desilo i niko ne \u017eeli zaboraviti \u017ertve, ali smatram da je pomirenje mogu\u0107e. Volja postoji\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u0160ormaz misli da Ha\u0161ki tribunal u tome ne mo\u017ee pomo\u0107i.<\/p>\n

\u201eTribunal je politi\u010dka institucija koja nije doprinijela pomirenju. To se mora desiti na lokalnom nivou. Va\u017eno je da je uspostavljen mir i da ljudi ne ubijaju jedni druge\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

PREVELIKA O\u010cEKIVANJA?<\/p>\n

Neki analiti\u010dari tvrde da je nemogu\u0107e definisati naslije\u0111e Ha\u0161kog tribunala u BiH i da je jo\u0161 prerano da to iko i poku\u0161a.<\/p>\n

\u201eMislim da se to ne mo\u017ee izmjeriti. Mislim da nije produktivno niti mogu\u0107e odrediti da li je ICTY ispunio svoje ciljeve ili ne\u201c, ka\u017ee istori\u010dar Nielsen.<\/p>\n

On je uporedio situaciju u BiH s onom u Njema\u010dkoj \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka, kada je u toj zemlji poricanje nacisti\u010dkih zlo\u010dina bilo veoma uvrije\u017eeno i kada su neki biv\u0161i SS oficiri i dalje bili na vlasti.<\/p>\n

\u201eKoliko je trebalo Francuzima da priznaju zlo\u010dine u Al\u017eiru? Koliko je trebalo \u0160pancima da priznaju zlo\u010dine po\u010dinjene u vrijeme Franca? Situacija se mora postaviti u odre\u0111eni kontekst. Veoma je te\u0161ko suo\u010diti se s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Niko to ne \u017eeli uraditi\u201c, ka\u017ee Nielsen.<\/p>\n

Svi stru\u010dnjaci s kojima je IWPR razgovarao rekli su da su o\u010dekivanja koja \u017ertve i civilno dru\u0161tvo imaju od Tribunala uvijek bila previsoka, ali da su za to djelomi\u010dno krive i izjave ICTY-jevih zvani\u010dnika o pomirenju i utvr\u0111ivanju istorijskih \u010dinjenica.<\/p>\n

\u201ePostoji duboko ukorijenjen etni\u010dki narativ i ICTY je bio dovoljno naivan da misli da sud koji \u0107e utvrditi zvani\u010dne \u010dinjenice mo\u017ee odjednom sve promijeniti na terenu. Stvari ne stoje tako\u201c, ka\u017ee Clark, predava\u010dica na Univerzitetu Sheffield.<\/p>\n

Iako je Tribunal pre\u0161ao put od potpunog odsustva direktnog anga\u017eovanja na terenu do opse\u017enog programa koji danas uklju\u010duje inicijative za mlade, medije i lokalno stanovni\u0161tvo, ostaje problem obja\u0161njavanja kontroverznijih presuda javnosti, posebno ukoliko se one nakon \u017ealbenog postupka znatno izmijene. (Za vi\u0161e informacija o ovoj temi temu vidi Da li preina\u010dene presude podrivaju Ha\u0161ki tribunal?)<\/p>\n

\u201eHa\u0161ke presude su tako kompleksne, ljudi ne\u0107e na internetu pro\u010ditati 500 stranica izjava sudaca, a ne postoji velika volja da se presude adekvatno objasne\u201c, ka\u017ee Clark. \u201eKad je presuda kontroverzna za jednu stranu, rezultat je \u010desto pobijanje verzije doga\u0111aja u koju ta strana vjeruje. Vjerovanje u odre\u0111eni etni\u010dki narativ pretvara se u oblik otpora prema Tribunalu. Ovakva situacija veoma je problemati\u010dna.\u201c<\/p>\n

Prema rije\u010dima Preleca iz Balkans Policy Research Group, \u201esvaka etni\u010dka grupa i dalje smatra da joj je u\u010dinjena nepravda\u201c<\/p>\n

\u201eBo\u0161njaci smatraju da se, s obzirom na to da su bili malobrojni, previ\u0161e pa\u017enje usmjerava na njihove zlo\u010dine. Srbi smatraju da se previ\u0161e pa\u017enje usmjerava na njihove zlo\u010dine, a premalo na njihove \u017ertve. Hrvati misle da je previ\u0161e Hrvata [optu\u017eeno], iako ih je relativno malo u Bosni\u201c, ka\u017ee Prelec, dodaju\u0107i da svaka strana ima legitimne argumente.<\/p>\n

\u201eNemogu\u0107e je otvoriti ovakve teme bez traumatiziranja ljudi\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n

Stajali\u0161te da je Tribunal antisrpski veoma je uvrije\u017eeno uprkos osloba\u0111anju nekih veoma uticajnih srpskih lidera, uklju\u010duju\u0107i biv\u0161eg general-pukovnika JNA Mom\u010dila Peri\u0161i\u0107a.<\/p>\n

\u201eObja\u0161njenje da je ICTY na osnovu ovih su\u0111enja utvrdio istinu postaje dio narativa o viktimizaciji Srba prema kojem je Tribunal zavjera protiv Srba, te se stoga i sve njegove presude posmatraju u tom svjetlu\u201c, ka\u017ee Kerr s Kraljevskog koled\u017ea.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o utvr\u0111ivanju istorijskih \u010dinjenica, \u201esam Tribunal ne mo\u017ee promijeniti stajali\u0161ta ukoliko se na terenu ne de\u0161ava ne\u0161to \u0161to ih mijenja\u201c.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda bi fokus promi\u0161ljanja o njegovom naslje\u0111u i uticaju trebalo da bude ono \u0161to njegov rad zna\u010di \u017ertvama.\u201c<\/p>\n

\u201eMORALNA SATISFAKCIJA\u201c NAKON USPJE\u0160NIH SUDSKIH PROCESA<\/p>\n

ICTY je mnogim \u010dlanovima porodica \u017ertava i pre\u017eivjelima pru\u017eio pravdu i ustanovio odre\u0111ene \u010dinjenice o onome \u0161to se de\u0161avalo u ratu.<\/p>\n

Hatid\u017ea Mehmedovi\u0107 je u Srebrenici izgubila dva sina i mu\u017ea.<\/p>\n

\u201eNama \u017ertvama niko ne mo\u017ee vratiti na\u0161e voljene, ali nam te presude pru\u017eaju odre\u0111enu moralnu satisfakciju, jer oni koji su planirali i izvr\u0161ili zlo\u010dine nad \u010dlanovima na\u0161ih porodica slu\u017ee svoje kazne i u zatvoru su\u201c, rekla je ona za IWPR. \u201eVa\u017eno je da ICTY postoji kako bi budu\u0107e generacije znale \u0161ta se ovdje desilo tokom rata. Ostat \u0107e ogromna arhiva dokaza da svjedo\u010di umjesto \u017ertava, kada nas vi\u0161e ne bude.\u201c\u2028Ona dodaje da je, uprkos svojim manama, \u201eHa\u0161ki tribunal doprinio utvr\u0111ivanju istine i patnju \u017ertava bar malo olak\u0161ao\u201c.<\/p>\n

Hasan Nuhanovi\u0107, biv\u0161i prevodilac holandskih mirovnih snaga u Srebrenici koji je izgubio roditelje i brata u ovom masakru, ka\u017ee da se njegovo mi\u0161ljenje o Tribunalu tokom godina \u201emijenjalo\u201c.<\/p>\n

\u201eMoja su o\u010dekivanja prije 15 godina bila mnogo ve\u0107a nego danas. \u017drtvama, pre\u017eivjelima i porodicama \u017ertava trebalo je mnogo godina da shvate do koje \u0107e mjere pravda uop\u0161te biti zadovoljena\u201c, ka\u017ee Nuhanovi\u0107. \u201eNa\u0161a du\u017enost je da budemo nezadovoljni. Nikad ne\u0107emo mo\u0107i re\u0107i da smo zadovoljni, nikad.\u201c<\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, uvijek sam smatrao da nikad ne smijemo u\u010diniti ni\u0161ta \u0161to podriva kredibilitet Tribunala, jer on nema alternativu kada je, recimo, genocid u Srebrenici u pitanju. Za\u0161to bismo podrivali jedinu ad hoc me\u0111unarodnu instituciju na planeti koja se bavi ovim pitanjem? Tribunal se uvijek mo\u017ee osloniti na mene, na ljude koji su pre\u017eivjeli genocid u Srebrenici. U nama \u0107e uvijek imati podr\u0161ku.\u201c<\/p>\n

Nuhanovi\u0107 dodaje da Tribunal mora osigurati da Sud BiH, koji je osnovan 2005. godine uz pomo\u0107 me\u0111unarodne zajednice, i drugi bh. sudovi mogu samostalno i efikasno suditi ratnim zlo\u010dincima.\u2028\u201e<\/p>\n

Moja poruka Tribunalu uvijek je bila da ne mo\u017ee re\u0107i da je obavio posao i prestati s radom dok ne osigura da Sud BiH i Tu\u017eila\u0161tvo imaju sve neophodno za nastavak rada. Tribunal mora u\u010diniti sve \u0161to je u njegovoj mo\u0107i da bh. sudovima pru\u017ei finansijsku, politi\u010dku i svaku drugu podr\u0161ku kako bi oni mogli nastaviti s radom\u201c, ka\u017ee Nuhanovi\u0107.<\/p>\n

PRAVNI ARHIV PREDSTAVLJA POSTIGNU\u0106E<\/p>\n

Tribunal je u proteklih 20 godina mnogo postigao. Uspio je privesti pravdi svakog bjegunca sa svog spiska, uklju\u010duju\u0107i Karad\u017ei\u0107a i Mladi\u0107a. Obojica su uhap\u0161eni u Srbiji nakon \u0161to su bili u bjekstvu 13, odnosno 16 godina i trenutno se protiv njih vode postupci.<\/p>\n

\u201e\u010cinjenica da imamo zemlju u kojoj vlada mir \u2013 iako se suo\u010dava s mnogim problemima \u2013 ali je ipak relativno normalna zemlja u kojoj ljudi pri\u010daju u priklju\u010divanju Evropskoj uniji, jeste naslije\u0111e Tribunala, kao i \u010dinjenica da su ljudi poput Radovana Karad\u017ei\u0107a, Ratka Mladi\u0107a i [politi\u010dkog vo\u0111e bosanskih Hrvata] Darija Kordi\u0107a isklju\u010deni iz politi\u010dkog \u017eivota zemlje i zamijenjeni ljudima koji se ne povezuju s ratnim zlo\u010dinima\u201d, ka\u017ee Prelec.<\/p>\n

On dodaje da je Tribunal otkrio i veliki broj informacija zbog kojih je rat u BiH \u201evjerovatno jedan od najbolje dokumentovanih ratova u istoriji\u201c.<\/p>\n

Procjenjuje se da je Tribunal tokom svog rada prikupio pet miliona stranica sudskih dokumenata i vi\u0161e od 70.000 sati audio-vizuelnih snimaka iz sudnica. Osim toga, kako se procjenjuje, Tu\u017eila\u0161tvo je prikupilo deset miliona stranica dokaza u vidu dokumenata, skoro 14.000 predmeta i skoro 10.000 drugih audio-vizuelnih podataka.<\/p>\n

Prema rije\u010dima glasnogovornice Tribunala Magdalene Spalinske, uprkos izjavama koje su tokom godina dali sudski zvani\u010dnici, ambiciozni ciljevi poput pomirenja \u201enisu zadatak sudova, posebno ne Tribunala, koji ima veoma odre\u0111en i ograni\u010den mandat\u201c.<\/p>\n

\u201eKako su pokazala iskustva iz drugih zemalja, poput onog Komisije za istinu i pomirenje u Ju\u017enoj Africi, za pomirenje je obi\u010dno potrebno mnogo vi\u0161e od sudske presude i ono je vi\u0161e pitanje kojem treba da se posvete civilne vo\u0111e i ljudi na \u010delu zajednica\u201c, stoji u pismu koje je Spalinska poslala IWPR-u. \u201eIako je ono \u0161to se de\u0161ava u sudnici relevantno za proces pomirenja, posebno zbog toga \u0161to doprinosi po\u0161tivanju i razumijevanju vladavine zakona i utvr\u0111ivanju \u010dinjenica o zlo\u010dinima, potreban je \u0161iri dijalog u poslijeratnim dru\u0161tvima, na nacionalnom i ponekad transnacionalnom nivou. Lokalne zajednice su pravi pokreta\u010di pomirenja.\u201c<\/p>\n

Iako se na internet stranici Tribunala govori o njegovom doprinosu utvr\u0111ivanju istorijskih \u010dinjenica, Spalinska tvrdi da to \u201enije primarni mandat ovog suda\u201c.<\/p>\n

\u201eProcesi na Tribunalu obra\u0111uju tvrdnje o krivi\u010dnoj odgovornosti pojedinaca. Odluke Tribunala temelje se na presudama u vezi s ta\u010dkama optu\u017enice koje se, opet, temelje na dokazima koje predstave strane u postupku\u201c, ka\u017ee ona. \u201eNije na Tribunalu da napravi kona\u010dnu evidenciju sukoba, nego da utvrdi individualnu krivi\u010dnu odgovornost.\u201d<\/p>\n

Iako \u0107e se o ostav\u0161tini ICTY-a na terenu jo\u0161 dugo raspravljati, me\u0111u stru\u010dnjacima postoji konsenzus da je ovaj sud donio mnogo toga dobroga.<\/p>\n

\u201eMislim da je [ova institucija] vrijedna. Jasno, Srbi joj se naj\u017ee\u0161\u0107e protive. Tokom istra\u017eivanja koje sam provela me\u0111u Bo\u0161njacima zaklju\u010dila sam da su oni nezadovoljni [kratkim] kaznama i \u010dinjenicom da, prema njihovom mi\u0161ljenju, pred sud nije izveden dovoljan broj ljudi, ali prevladava osje\u0107aj da su ipak sretni \u0161to on postoji\u201c, ka\u017ee Clark. \u201eImamo ratne zlo\u010dince koji su jo\u0161 uvijek na slobodi, ali bilo bi ih mnogo vi\u0161e da nije Tribunala.\u201c<\/p>\n

Istori\u010dar Nielsen dodaje: \u201eNe mo\u017eemo uraditi ono \u0161to na\u0161e sretne kolege biolozi rade. Ne mo\u017eemo jednostavno ponoviti eksperiment kako bismo utvrdili rezultat ukoliko uklonimo jedan od faktora. Ne mogu znati kako bi svijet bez Ha\u0161kog tribunala izgledao, ali sam prili\u010dno uvjeren da bi bio gori\u201c.<\/p>\n

Rachel Irwin izvje\u0161tava za IWPR iz Haga. Velma \u0160ari\u0107 je obu\u010dena novinarka IWPR-a u Sarajeva.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Dok Tribunal privodi kraju svoj rad, mnogi u BiH ne vjeruju da ovaj sud mo\u017ee pomo\u0107i utvr\u0111ivanje zajedni\u010dke istine o… ","protected":false},"author":8,"featured_media":124073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[426],"tags":[],"class_list":["post-107518","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rekom-u-medijima-bhsc"],"acf":[],"yoast_head":"\nHa\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Dok Tribunal privodi kraju svoj rad, mnogi u BiH ne vjeruju da ovaj sud mo\u017ee pomo\u0107i utvr\u0111ivanje zajedni\u010dke istine o...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-06-20T14:56:13+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-02-03T18:29:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"421\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Recom Editor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@REKOM_KOMRA\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Recom Editor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/\",\"name\":\"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg\",\"datePublished\":\"2014-06-20T14:56:13+00:00\",\"dateModified\":\"2015-02-03T18:29:20+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bhsc\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg\",\"width\":800,\"height\":421},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/\",\"name\":\"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bhsc\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3\",\"name\":\"Recom Editor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bhsc\",\"@id\":\"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Recom Editor\"},\"url\":\"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","og_description":"Dok Tribunal privodi kraju svoj rad, mnogi u BiH ne vjeruju da ovaj sud mo\u017ee pomo\u0107i utvr\u0111ivanje zajedni\u010dke istine o...","og_url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/","og_site_name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/ZaREKOM.PerKOMRA.ForRECOM\/","article_published_time":"2014-06-20T14:56:13+00:00","article_modified_time":"2015-02-03T18:29:20+00:00","og_image":[{"width":800,"height":421,"url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Recom Editor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@REKOM_KOMRA","twitter_site":"@REKOM_KOMRA","twitter_misc":{"Written by":"Recom Editor","Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/","url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/","name":"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje? - REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg","datePublished":"2014-06-20T14:56:13+00:00","dateModified":"2015-02-03T18:29:20+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bhsc","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.recom.link\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/haski-tribunal.jpg","width":800,"height":421},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/haski-tribunal-istina-pravda-ali-i-pomirenje\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.recom.link\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ha\u0161ki tribunal: istina, pravda, ali i pomirenje?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#website","url":"https:\/\/www.recom.link\/en\/","name":"REKOM ~ KOMRA ~ RECOM","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.recom.link\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bhsc"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/0b0fce47cdf986c8b4194146b69999a3","name":"Recom Editor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bhsc","@id":"https:\/\/www.recom.link\/en\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b345ee03975bccfc62280b0fd1ffd916?s=96&d=mm&r=g","caption":"Recom Editor"},"url":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/author\/jelanag\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107518"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107518"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":124074,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107518\/revisions\/124074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media\/124073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.recom.link\/bhsc\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}